Connect with us

Svijet

ŠOK U AMERICI: Kandidat preminuo, pa pobijedio u trci za Kongres

Toni Deluka pobijedio je u trci za državni Kongres ubjedljivom pobjedom u utorak. Jedini problem – umro je prošlog mjeseca. Deluka je samo jedan od više preminulih političara koji su ove nedjelje ostvarili pobjede.
On je preminuo 9. oktobra od limfoma u 85. godini, a tada je već bilo prekasno da se promijeni glasački listić ili da se predlaže novi kandidat umjesto njega. Kao predstavnik Pensilvanije sa najdužim stažom, on je lako nadmašio svoju protivkandidatkinju, kandidatkinju Zelene stranke Zaru Livingston, dobivši skoro 86 odsto glasova po završetku prebrojavanja.
Zakon Pensilvanije nalaže da se kandidati za zamjenu ne mogu birati nakon što fizički glasački listići počnu da se štampaju. U okrugu koji je predstavljao Deluka glasački listići počeli su da se štampaju 28. septembra, nedjelju dana prije smrti poslanika.

Odbor demokratske kampanje Predstavničkog doma Kongresa SAD najavio je da će uskoro uslijediti vanredni izbori kako bi se popunilo Delukino mjesto, ali je istakao da je „ponosan što vidi kako birači nastavljaju da pokazuju svoje povjerenje u njega i njegovu posvećenost demokratskim vrijednostima tako što su ga ponovo izabrali posthumno. ”Deluka nije jedini političar koji je ove nedjelje pobijedio iz groba. I bivša predstavnica države Tenesi Barbara Kuper još jedna je od demokrata koja je pobedila nezavisnog kandidata Majkla Portera, uprkos tome što je umrla krajem prošlog mjeseca. Imala je 93 godine kada je preminula, a na funkciji je bila od 1996. godine.
Kao i u slučaju Pensilvanije, zakon države Tenesi, takođe, nalaže krajnji datum za uvođenje novih kandidata, što znači da svi kandidati moraju ostati na glasačkom listiću nakon tog vremena, čak i ako više nisu živi. Guverner Bil Li rekao je da će biti održani specijalni izbori kako bi se odredio njen nasljednik.
Grad Čula Vista u Kaliforniji mogao bi da se suoči sa sličnom situacijom u svojoj lokalnoj advokatskoj trci, jer kandidat Demokratske stranke Sajmon Silva, koji je preminuo od raka u septembru, trenutno vodi ispred republikanca Dena Smita.
Prema lokalnim medijima, gradski poreski obveznici bi morali da izdvoje oko 2 miliona dolara za finansiranje specijalnih izbora ukoliko Silva pobijedi.

Posthumne pobjede nisu sasvim neuobičajene u američkoj politici, a jedna se dogodila ranije ove godine kada su birači u Palmvjuu u Teksasu odlučili da ponovo izaberu svog preminulog gradonačelnika, koji je poginuo neposredno prije izbora. Poslanik države Sjeverne Dakote David Andahl takođe je pobijedio dugogodišnjeg predsjednika na republikanskim predizborima 2020. nedjeljama nakon njegove smrti, dok je poslanik države Vajoming Roj Edvards umro samo jedan dan prije nego što je iste godine pobijedio u trci bez protivljenja, pišu Novosti.

Related Topics:

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno