Kada se u jednoj porodici pojavi teška bolest, nijedna odluka više nije jednostavna. Svaki korak donosi dilemu, a svaki izbor biva podložan osudi onih koji posmatraju sa strane.

Brus Vilis, legendarni holivudski glumac, već nekoliko godina vodi bitku sa frontotemporalnom demencijom, dok njegova supruga Ema Heming Vilis i njihova djeca svakodnevno uče kako da žive sa tom bolešću.

I dok se trude da pronađu najbolji način da sačuvaju porodičnu toplinu, dio javnosti ne ustručava se da kritikuje njihove odluke. Teška odluka porodice

U razgovoru sa novinarkom Dajan Sojer, u specijalu “Ema i Brus Vilis: Neočekovano putovanje”, Ema je otkrila da njen suprug živi u porodičnoj “drugoj kući”, gde ima stalnu podršku ljekarskog i njegovateljskog tima.

”To je bila jedna od najtežih odluka koje sam morala da donesem. Ali znala sam da bi Brus, prije svega, želio da naše ćerke odrastaju u prostoru koji je više prilagođen njima, a ne njegovim potrebama”, iskreno je priznala. Kuća u kojoj glumac boravi je prizemna i lakša za kretanje, a Ema naglašava da ga posjećuje bar dva puta dnevno. “To je i dalje naš dom – pun ljubavi, topline, brige i smijeha. Naše djevojčice tamo imaju svoje stvari i atmosfera je divna”, dodala je.

Poslije emitovanja emisije, dio javnosti osudio je odluku porodice, što je podstaklo Emu da se oglasi putem Instagrama.

“Istina je da su mišljenja bučna i naporna. Ali ako ljudi nemaju iskustvo sa ovim, oni nemaju pravo da se miješaju – i sigurno nemaju pravo glasa”, rekla je ona. Ema, koja je sa suprugom glumila u filmovima “Savršeni stranac” i “Red 2”, naglasila je da otvoreno govori upravo zbog drugih ljudi koji se suočavaju sa sličnim izazovima:

“Previše često se njegovatelji osuđuju brzo i nepravedno od strane onih koji nisu prošli ovim putem. Dijeljenje iskustava može pozvati na komentare, ali važnije je to što stvara vezu i potvrdu za one koji svakodnevno prolaze kroz realnost brige o voljenima. Zbog njih govorim.”

Podsjećanje na bolest i knjiga koja dolazi

Podsjetimo, Brus Vilis, legendarni glumac iz filmova “Umri muški” i “Šesto čulo”, boluje od frontotemporalne demencije, rijetkog neurološkog oboljenja koje utiče na govor i ponašanje.

U podkastu, Ema je pročitala i odlomak iz svoje knjige u nastajanju “Neočekovano putovanje”.

“Svi će imati mišljenje, ali morate sebe podsjetiti da većina nema iskustvo da bi ga potkrijepila. Ako je tako, onda ne bi trebalo ni da ga dijele – a vi ne bi trebalo da ga uzimate k srcu.”

Porodica na prvom mjestu

Brus i Ema imaju dvije ćerke – Mejbl (13) i Evelin (11). Iz braka sa Demi Mur, Brus ima još tri odrasle ćerke: Rumer (37), Skaut (34) i Talulu (31).

Iako život porodice Vilis više nikada neće biti isti, Ema poručuje da ih vodi ljubav i povezanost, a ne tuđa mišljenja:

“Naša kuća, gdje god da smo, uvijek je ispunjena ljubavlju i brigom. To je ono što Brusu i nama svima znači najviše”, piše Ona.rs.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da evropske zemlje ometaju napore da se sukob u Ukrajini riješi mirnim putem, naglašavajući da je Rusija zahvalna na doprinosu predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa u tom procesu, kao i da evropske zemlje nastoje da obuzdaju Rusiju.

– Evropljani ometaju te napore, stavljaju klipove u točkove – rekao je Peskov u video-obraćanju objavljenom na Telegram kanalu novinara ruske televizije “Rusija 1” Pavla Zarubina, prenose RIA Novosti.

Peskov je takođe ocijenio da su izjave zapadnoevropskih lidera, uključujući i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je Rusiju nazvao “predatorom”, dio šire strategije ometanja pregovora između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Peskov je istakao da se nastojanja evropskih zemalja da “obuzdaju” Rusiju sprovode već duže vrijeme, ali da Moskva zna kako da odgovori na takve pokušaje.

– To je davno postavljen istorijski cilj, da se obuzda Ruska Federacija. Ali mi znamo kako da se suprotstavimo takvoj politici – poručio je Peskov.

On je dodao i da se pristup evropskih političara oštro razlikuje od stava koji dijele predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik SAD Tramp, ocijenivši da tzv. “ratna stranka” u Evropi ne pokazuje namjeru da promijeni kurs.

Peskov je zaključio da Ruska Federacija ostaje posvećena političkom i diplomatskom rješavanju sukoba u Ukrajini.

Biolozi na granici američkih saveznih država Kalifornije i Oregona koriste bespilotne letjelice kako bi zaštitili stoku od sivih vukova, i to puštanjem glasne muzike, filmskih scena i ljudskih glasova preko zvučnika.

Eksperiment, koji sprovodi američka Služba za inspekciju zdravlja životinja i biljaka (USDA), dio je napora da se smanji sukob između stočara i sivih vukova, čija se populacija oporavlja.

U jednoj od noćnih akcija, dronovi su puštali snimak američke glumice Skarlet Johanson iz filma „Priča o braku“ u kojem viče “neću više da trpim ovo!”, a zatim se pušta i ostatak dijaloga.

Među najčešće korištenim snimcima su i pjesme grupe AC/DC, posebno pjesma “Tanderstrak”, prenosi danas ABC njuz.

Rastuća populacija sivih vukova dovela je do povećanog broja napada na stoku.

Samo 2022. godine, vukovi su usmrtili oko 800 domaćih životinja u deset američkih saveznih država, pokazuju podaci državnih i saveznih agencija.

Dronovi sa termalnim kamerama koriste se za noćno praćenje i rastjerivanje vukova, koji su tada najaktivniji.

Kada se reprodukuju zvuci ljudi preko zvučnika, vukovi se, prema riječima istraživača, često uplaše i napuste lov.

“Ako uspijemo da smanjimo štetu koju vukovi nanose, to povećava šanse za suživot sa njima”, rekao je vođa projekta Dastin Ranglak iz USDA.

Ovaj način borbe protiv vukova ima i ograničenja, dronovi sa noćnim kamerama i zvučnicima koštaju oko 20.000 dolara, zahtijevaju obuku i nisu djelotvorni u šumovitim područjima, ističe ABC njuz.

“Zahvalna sam na onome što su uradili, ali ovo vjerovatno nije dugoročno rješenje”, izjavila je vlasnica farme Meri Riker i dodaje da bi mogla da zatvori farmu ako se napadi nastave.

Uprkos skepticizmu, mnogi pozdravljaju inovativan pristup.

“Vukovi se plaše novih stvari. Ljudi ih zamišljaju kao neustrašive zvijeri, ali to jednostavno nije tačno”, rekla je Amarok Vajs iz Centra za biološku raznovrsnost.

Sivi vukovi su gotovo istrijebljeni u zapadnom dijelu SAD-a do sredine 20. vijeka, ali su vraćeni u prirodu 1990-ih u nacionalnim i državnim parkovima u Ajdahu i Jeloustounu.

Danas ih ima na stotine u Vašingtonu i Oregonu, dok sjever Kalifornije broji nekoliko desetina jedinki.