Connect with us

Svijet

ŠOKANTNA IZJAVA IZRAELSKOG PREDSJEDNIKA! “Da se izrael ne brani, Evropa bi bila sljedeća”

Da Izrael nije tamo i da se ne brani, Evropa bi bila sljedeća, izjavio je to izraelski predsjednik, Isak Hercog na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

On je potpom upozorio da je Izrael taj koji zadržava prijetnje na Bliskom istoku koje bi se inače proširile na Evropu i Sjedinjene Američke Države.

– Mi vodimo rat za cijeli univerzum, za slobodni svijet – dodao je on, pozivajući se i na prijetnju libanskog Hezbolaha koji se upušta u ofanzive na Izrael od početka sukoba, navodeći kao razlog solidarnost s civilima Pojasa Gaze.

Takođe je priznao pomorsku opasnost u Crvenom moru koju predstavljaju jemenski Huti, rekavši da Izrael “razotkriva ogroman sistem zla”.

Izraelski predsjednik pozvao je i na oslobađanje 136 talaca koje drži Hamas. Obraćajući se delegatima na Svjetskom ekonomskom forumu, Herzog je govorio o dječaku Kfiru Bibasu, koji je u četvrtak napunio godinu dana.

– Ovdje, na ovoj nevjerovatnoj svjetskoj pozornici, pozivam cijeli univerzum da oslobodi Kfira Bibasa i sve taoce koji su tamo – rekao je, sjedeći pored fotografije bebe.

– Naš svijet je slomljen 7. oktobra, slavili smo jevrejski praznik… probudili smo se u velikom šoku – rekao je Hercog, opisujući Hamasov napad na Izrael prošle godine.

Bez palestinskih radnika, izraelska ekonomija se urušava
Prije 7. oktobra, više od 150.000 palestinskih radnika sa okupirane Zapadne obale svakodnevno je ulazilo u Izrael kako bi radili u nizu sektora, pretežno u građevinarstvu i poljoprivredi. Zabrana većini ovih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u Izraelu nakon terorističkih napada Hamasa izazvala je “šokove u snabdijevanju” u Izraelu, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Jaron u Davosu američkim medijima, što je dramatično naštetilo ekonomiji Zapadne obale.

Izraelski vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali, prenosi Rojters.

Trenutna zabrana ulaska u Izrael gotovo svim palestinskim radnicima izazvala je šok za izraelsku ekonomiju.Zabrana većini palestinskih radnika da se vrate na posao u Izrael, dramatično je naštetila i ekonomiji Zapadne obale. To je takođe doprinijelo ljutnji i rastućim nemirima zbog višedecenijske okupacije Izraela i njegovog nemilosrdnog bombardovanja Pojasa Gaze, za koje palestinske zdravstvene vlasti kažu da je ubilo više od 24.000 ljudi.

Krajem decembra, izraelsko ministarstvo finansija upozorilo je da bi zabrana palestinskih radnika mogla koštati izraelsku ekonomiju milijarde šekela mjesečno. Procjenjuje se da bi samo izraelski građevinarski sektor, ako se Palestincima ne dopusti da se vrate na posao, gubio 830 miliona dolara mjesečno.

Vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali.

U komentarima koje je objavio Times of Israel, Raul Sargo, predsjednik Izraelskog udruženja građevinara, rekao je Knesetu:

– Mi smo u veoma teškoj situaciji… Industrija je u potpunom zastoju i produktivna je samo 30 odsto. Pedeset odsto lokacija je zatvoreno i postoji uticaj na izraelsku ekonomiju i tržište nekretnina.

Izraelski poljoprivredni sektor takođe je u velikoj mjeri ovisan o stranoj radnoj snazi, posebno o radnicima iz Tajlanda – od kojih je najmanje 10.000 napustilo zemlju nakon oktobarskog napada.

Upitan o tome koje alate banka ima na raspolaganju da odgovori na potencijalno širenje rata na izraelsku sjevernu granicu s Libanom, Jaron je naglasio da je fokus na sprečavanju finansijske nestabilnosti.

– Svi se nadamo da se to neće dogoditi – rekao je optimistično. Jaron je dodao da jeste optimista u pogledu sposobnosti svoje zemlje da se nosi sa šokovima, s obzirom na to da ratovi nisu strani tokom dugih decenija.

Agencije

Related Topics:

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američke delegacije, u kojoj su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Kušner i koji je trebao da bude održan u Briselu, otkažan je, saznaje Kijev post.

„Prema izvorima, sastanak u Briselu je otkažan. Zelenski se vraća kući“, naveo je novinar Kijev posta, Aleks Raufoglu.

On je takođe, pozivajući se na saopštenje Kremlja, prenio da su Vitkof i Kušner „obećali“ odlazak u Vašington nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je jedan izvor rekao za Rojters, Zelenski se vraća u Kijev nakon evropske turneje tokom koje je posjetio Pariz i Dablin, prenosi TANJUG.

Agencija Tass prenila je, pozivajući se na evropskog kontrolora leta, da je let u kojem su bili Vitkof i Kušner preleteo Evropu i noću ušao u kanadski vazdušni prostor.

„Volstrit žurnal“ je takođe objavio da sastanak predstavnika Rusije i SAD nije doveo do rješenja glavne prepreke u mirovnim pregovorima – teritorijalnog pitanja.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je to jedno od najvažnijih pitanja za Moskvu i da kompromis još nije postignut.

Dopisnik Skaj njuza iz Moskve Ajvor Benet ocjenio je da je Rusija namjerno objavila „zauzimanje“ Pokrovska uoči pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi potvrdila svoju dominaciju i ojačala pregovaračke zahtjeve.

Nastavi čitati

Svijet

BILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno