Connect with us

Svijet

ŠOKANTNA IZJAVA IZRAELSKOG PREDSJEDNIKA! “Da se izrael ne brani, Evropa bi bila sljedeća”

Da Izrael nije tamo i da se ne brani, Evropa bi bila sljedeća, izjavio je to izraelski predsjednik, Isak Hercog na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

On je potpom upozorio da je Izrael taj koji zadržava prijetnje na Bliskom istoku koje bi se inače proširile na Evropu i Sjedinjene Američke Države.

– Mi vodimo rat za cijeli univerzum, za slobodni svijet – dodao je on, pozivajući se i na prijetnju libanskog Hezbolaha koji se upušta u ofanzive na Izrael od početka sukoba, navodeći kao razlog solidarnost s civilima Pojasa Gaze.

Takođe je priznao pomorsku opasnost u Crvenom moru koju predstavljaju jemenski Huti, rekavši da Izrael “razotkriva ogroman sistem zla”.

Izraelski predsjednik pozvao je i na oslobađanje 136 talaca koje drži Hamas. Obraćajući se delegatima na Svjetskom ekonomskom forumu, Herzog je govorio o dječaku Kfiru Bibasu, koji je u četvrtak napunio godinu dana.

– Ovdje, na ovoj nevjerovatnoj svjetskoj pozornici, pozivam cijeli univerzum da oslobodi Kfira Bibasa i sve taoce koji su tamo – rekao je, sjedeći pored fotografije bebe.

– Naš svijet je slomljen 7. oktobra, slavili smo jevrejski praznik… probudili smo se u velikom šoku – rekao je Hercog, opisujući Hamasov napad na Izrael prošle godine.

Bez palestinskih radnika, izraelska ekonomija se urušava
Prije 7. oktobra, više od 150.000 palestinskih radnika sa okupirane Zapadne obale svakodnevno je ulazilo u Izrael kako bi radili u nizu sektora, pretežno u građevinarstvu i poljoprivredi. Zabrana većini ovih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u Izraelu nakon terorističkih napada Hamasa izazvala je “šokove u snabdijevanju” u Izraelu, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Jaron u Davosu američkim medijima, što je dramatično naštetilo ekonomiji Zapadne obale.

Izraelski vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali, prenosi Rojters.

Trenutna zabrana ulaska u Izrael gotovo svim palestinskim radnicima izazvala je šok za izraelsku ekonomiju.Zabrana većini palestinskih radnika da se vrate na posao u Izrael, dramatično je naštetila i ekonomiji Zapadne obale. To je takođe doprinijelo ljutnji i rastućim nemirima zbog višedecenijske okupacije Izraela i njegovog nemilosrdnog bombardovanja Pojasa Gaze, za koje palestinske zdravstvene vlasti kažu da je ubilo više od 24.000 ljudi.

Krajem decembra, izraelsko ministarstvo finansija upozorilo je da bi zabrana palestinskih radnika mogla koštati izraelsku ekonomiju milijarde šekela mjesečno. Procjenjuje se da bi samo izraelski građevinarski sektor, ako se Palestincima ne dopusti da se vrate na posao, gubio 830 miliona dolara mjesečno.

Vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali.

U komentarima koje je objavio Times of Israel, Raul Sargo, predsjednik Izraelskog udruženja građevinara, rekao je Knesetu:

– Mi smo u veoma teškoj situaciji… Industrija je u potpunom zastoju i produktivna je samo 30 odsto. Pedeset odsto lokacija je zatvoreno i postoji uticaj na izraelsku ekonomiju i tržište nekretnina.

Izraelski poljoprivredni sektor takođe je u velikoj mjeri ovisan o stranoj radnoj snazi, posebno o radnicima iz Tajlanda – od kojih je najmanje 10.000 napustilo zemlju nakon oktobarskog napada.

Upitan o tome koje alate banka ima na raspolaganju da odgovori na potencijalno širenje rata na izraelsku sjevernu granicu s Libanom, Jaron je naglasio da je fokus na sprečavanju finansijske nestabilnosti.

– Svi se nadamo da se to neće dogoditi – rekao je optimistično. Jaron je dodao da jeste optimista u pogledu sposobnosti svoje zemlje da se nosi sa šokovima, s obzirom na to da ratovi nisu strani tokom dugih decenija.

Agencije

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Aktuelno