Connect with us

Društvo

ŠOKANTNI PROPISI EU: Marmelada je nešto sasvim drugo, a pekmez ne postoji

Prerađeno voće spremljeno u tegle prava je delicija. Mnogi ga svakodnevno jedu na hljebu, a osim toga omiljeno je i u palačinkama, kolačima i kao dodatak jelima u raznim kombinacijama.

Zovemo ih marmelade, džemovi, pekmezi… Ali znate li razliku i šta je tačno šta?

U svakodnevnom govoru najčešće koristimo neki od ova tri izraza. U razgovoru često možete čuti da je marmelada neki opšti naziv, pekmez namaz s više šećera i glatke teksture bez komadića voća, a džem najbogatiji pripravak među njima, s komadima voća i često dodatnim začinima. Međutim, to nije tako – barem ako pitate zakon, prenosi Slobodna Dalmacija.

Jeste li možda primijetili da su s polica nestali pekmezi i marmelade i u potpunosti ustupili mjesto džemu, ekstra džemu i voćnim namazima? Ako već slutite da birokratija Evropske unije ima prste u tome, u pravu ste. Naime, zakonski pekmez ne postoji – svi slični voćni pripravci vode se kao džemovi. Tačnije, oni koji imaju najmanje 35% voća, dok se proizvodi s manjim udjelom od toga smatraju namazima. A što je s marmeladom? Tu je najveće iznenađenje – marmelade su isključivo pripravci od citrusa sa minimum 20% voća. Dakle, marmelada od jagoda zakonski ne postoji!

U Hrvatskoj su prije 2013. važili drugačiji standardi podjele, zasnovani na procentu šećera, odnosno minimalnom udjelu voća. Prema toj staroj podjeli, pekmez je morao imati najmanje 25% voća, marmelada je mogla biti od bilo kojeg voća sa minimalno 35% voća, dok je džem imao najmanje 45% voća i često komadiće.

Ono što je uvijek zanimljivo jeste pogledati porijeklo nekog izraza. Tako riječ marmelada dolazi iz portugalskog jezika i prvobitno se odnosila na dunje kuvane u medu. Riječ džem potiče iz engleskog jezika i označavala je gusti voćni proizvod kuvan sa šećerom. A pekmez je turska riječ i doslovno znači kuvani sok ili voćni sirup – i može se reći da je u našim krajevima u upotrebi najduže.

Na kraju, važno je znati da ovakvim potezima EU nastoji da uskladi tržište koje je na njenom području jedinstveno. Za nas kao kupce najbitnije je da obratimo pažnju na količinu dodatog šećera u proizvodu koji kupujemo, jer kvalitet zavisi upravo od toga. A što se jezika tiče – čini se da se pekmez neće tek tako izbrisati iz govora.

Društvo

OŠTRA PORUKA PREDRAGA POPOVIĆA! “Zašto ne treba slaviti užase i mrak kada nam u dom ulazi Sveti Luka”

Pravoslavni vjernici 31. oktobra obilježavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, dok se širom svijeta obilježava i Noć vještica.

Pojedini Noć vještica doživljavaju kao zabavu i priliku za maskiranje, dok drugi u njoj vide običaje koji nisu u skladu sa hrišćanskom tradicijom.

O ovoj temi govorio je i Predrag Popović, koji je iznio svoje viđenje ovog praznika.

 

On je istakao da je tokom boravka u Americi imao priliku da vidi kako se Noć vještica obilježava, navodeći da ga je posebno iznenadilo ukrašavanje kuća i dvorišta motivima groblja, kostura i horor scena.

“Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije”

– U Starom zavjetu, iznad vrata, da bi se smrt odbacila, obilježavalo se krvlju jagnjeta. To je proroštvo da će Hristos svojom krvlju iskupiti svijet i spasiti od smrti. A oni obilježavaju svoje kuće satanističkim simbolima. Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije – dodao je Popović.

FOTO: BANY_MM/PIXABAY
FOTO: BANY_MM/PIXABAY

– I neko će reći da je to dan svih svetaca, međutim nije. To je počelo, znamo i sami, gore u engleskoj strani druida. Znači to je bilo čist satanizam. I katolička crkva je shvatila to kao veliku opasnost i pokušala je da hristijanizuje taj praznik i da pretvori ga u dan svih svetih, međutim nije uspjelo to – istakao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Aktuelno