Connect with us

Društvo

SPC obilježava Krstovdan – dan strogog posta

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.

Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda – svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.

(SRNA)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno