Društvo
Na posao idu 5.443 penzionera
Manjak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne penzionere u Srpskoj da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine radni angažman imalo njih 5.443, što je za 616 više u odnosu na kraj prošle godine.
Višegodišnji masovni odlazak domaćeg radno sposobnog stanovništva u zapadne zemlje i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su upražnjene pozicije na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom penzionisanih lica.
Vidljivo je to iz evidencije Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS prema kojoj je prije pet godina, tačnije 2018. godine, u Srpskoj bilo zaposleno 3.077 korisnika starosne i invalidske penzije, a na kraju juna ove godine 2.366 više.
– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu.
Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.
– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam časova, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.
Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.
– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.
Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.
– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.
Obaveze poslodavca
U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze Republici u pogledu poreza i doprinosa.
– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.
Društvo
POBJEDA NAD ŽIVOTOM! Magdalena ne vidi svijet, ali svijet sada gleda nju, slijepa djevojčica iz Dervente ide u Moskvu!
Devetogodišnja Magdalena Tešić iz Dervente, slijepa od rođenja, uskoro putuje u Moskvu, gdje će na međunarodnom festivalu „Bijeli štap“ pokazati svoj talenat i ljubav prema muzici, zahvaljujući saradnji Centra „Budućnost“ sa školom za slijepe u Rusiji.
Ovako Magdalena piše, čita i uči uz pomoć Brajevog pisma. Djevojčica je slijepa od rođenja. Ima devet godina i učenik je trećeg razreda u Centru „Budućnost“ Derventa. Jedina je to obrazovna ustanova u Srpskoj u kojoj se školuju slijepa i slabovida djeca.
“Ne čitam baš dobro ali pišem lijepo sigurno”, rekla je učenik trećeg razreda Magdalena Tešić.
“Jednom djetetu treba u principu od godinu do dvije da savlada Brajevo pismo, prvi i drugi razred, ali tehnika čitanja se savladava malo teže. To je nešto na čemu se radi”, istakla je specijalni edukator i rehabilitator, učiteljica razredne nastave Amela Brka.
Dok marljivo uči, Magdalena se sprema i na put za Rusiju. U Moskvi će nastupiti na Međunarodnom dobrotvornom festivalu „Bijeli štap“, prenosi ATV.
Na pitanje naše redakcije da li je spremna za putovanje u Rusiju, Magdalena je odgovorila da jeste, te da se tome veoma raduje.
A za Magdalenu, njeni roditelji oduvijek su bili spremni na sve. Najmanji problem im je bio da napuste dom koji su sagradili u Zvorniku i presele se u Derventu. Sve to kako bi Magdalena imala mogućnost da se školuje, a da istovremeno odrasta uz svoju porodicu. Tako su Tešići postali podstanari.
“Početak kao početak, uvijek je bio težak. I za posao, i za smještaj, ali hvala Bogu sve je lijepo krenulo. Ja sam našao posao, i smještaj, supruga je tu sa djecom i sve je u najboljem redu”, rekao je Magdalinin otac Vladimir Tešić.
A sa Magdalenom, na festival u Rusiju, putuje i tata. I on ne krije uzbuđenje.
“Biće baš dobro. Možda jedina prilika koja nam se ukazala da idemo negdje dalje u svijet”, istakao je Vladimir.
Biće to ostvarenje jednog Magdaleninog sna. A put do ostvarenja snova, nije lak. Magdalena je strpljiva i vrijedna. U školi, uz svoje drugare i profesore, uči i da se kreće uz pomoć bijelog štapa.
“Bijeli štap je osnovno sredstvo za kretanje osoba sa oštećenim vidom, kako slijepih tako i visoko slabovidih osoba”, kazao je profesor specijalne edukacije i rehabilitacije Radomir Sekulović.
U Centru „Budućnost“, osim slijepe i slabovide, školuju se i djeca sa smetnjama u razvoju kako u osnovnoj, tako i u srednjoj školi. Tu je ukupno 70 đaka, a njih 25 je u školskom internatu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana
U Repubici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ ujutro biće oblačno uz povremenu slabu kišu, na jugu mogući i pljuskovi, a tokom dana biće i kratkotrajnih sunčanih perioda.
Uveče i naredne noći biće ponovo oblačnije u svim predjelima uz slabu kišu na zapadu i sjeveru, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjeverni. U Hercegovini i na planinama tokom prvog dijela dana sjeverni, a poslije podne i uveče slab do umjeren južni vjetar.
Minimalna temperatura vazduha od četiri do osam, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih, a u višim predjelima od nula.
Maksimalna temperatura vazduha od 10 do 18, u višim predjelima od pet stepeni.
Društvo
VRHOVNI SUD PRESUDIO U KORIST „PROMETEJA“! Diplome studenata iz Banjaluke pravno valjane, inspekcijski nalozi poništeni
Diplome i stečena akademska zvanja više studenata Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke u potpunosti su zakoniti, a inspekcijski nalozi o njihovom eventualnom poništenju konačno su stavljeni van snage.
Rezultat je to presude Vrhovnog suda RS koji je odbio zahtjev Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci u ovom predmetu.
Najviša sudska instanca u Republici Srpskoj je svojom presudom potvrdila prethodnu presudu Okružnog suda u Banjaluci, čime je upravni spor okončan u korist banjalučke Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej”.
Suština višegodišnjeg spora odnosila se na stručna zvanja studenata koji su četvorogodišnje studije na smjeru Transportno inženjerstvo (240 ECTS) upisali školske 2012/2013. i 2013/2014. godine.
Dok su Republički prosvjetni inspektorat i resorno ministarstvo insistirali na tome da je škola tokom studija morala primijeniti kasnije usvojene propise i dodjeljivati zvanje “strukovni specijalista”, Vrhovni sud je zauzeo jasan stav da se novi zakonski propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno na štetu studenata.
U obrazloženju presude navedeno je da su se studenti upisali u vrijeme kada su na snazi bili raniji propisi i važeća dozvola za rad, te da su po završetku studija sa pravom stekli zvanje diplomirani inženjer saobraćaja.
Vrhovni sud je u presudi posebno podvukao da eventualna pravna praznina, nastala usljed kašnjenja nadležnih državnih organa u donošenju odgovarajućih podzakonskih akata, ne smije i ne može ići na štetu visokoškolske ustanove, a posebno ne studenata koji su uredno završili svoje obrazovanje.
Predmetne greške pronađene su i u samoj proceduri jer su prosvjetni inspekcija i Ministarstvo pokušali zbirno da ponište diplome za više desetina studenata, a da uopšte nisu pojedinačno ispitali i obrazložili slučaj za svakog studenta ponaosob, niti su odgovorili na žalbene navode visoke škole.
Konačnom odlukom Vrhovnog suda otklonjena je dilema u vezi sa regularnošću studija na “Prometeju”, a stečena zvanja i diplome diplomiranih inženjera saobraćaja potvrđene su kao pravno valjane.
Srpskainfo
-
Politika1 dan agoPREKINUO ŠETNJU SA AMERIKANCEM ZBOG DJECE! Gest Stanivukovića na Kastelu oduševio roditelje!
-
Politika3 dana agoĐOKIĆ UZIMA STVAR U SVOJE RUKE “Slijedi analiza potrošnje električne energije onih koji se GRIJU NA STRUJU”
-
Banjaluka2 dana agoNEMA KRAJA: Misteriozne “časne sestre” stigle i do Banjaluke, snimljene u ovom naselju, građani bi trebali biti na oprezu
-
Politika2 dana agoNA METI HAKERA ILI NEŠTO DRUGO? Đajić prekinuo ćutanje nakon objave slike djevojke (FOTO)
-
Politika3 dana agoPRIČA O UGLJEVIKU JE SRAMNA OBMANA, oprema uopšte ne postoji, I GACKO PRED KOLAPSOM!
-
Politika1 dan agoSKORO MILION KM IZ FONDA SOLIDARNOSTI ZA RTRS! Dragić u nevjerici “Zar smo dotle došli?!”
-
Politika2 dana agoMINISTARKA OBEĆALA, FOND DEMANTOVAO! Inostrani penzioneri u RS ipak moraju da plaćaju 10,2% za zdravstvo
-
Društvo19 sati agoHRANA, VODA I VAZDUH POD SUMNJOM: Koliko otrova svakodnevno unosimo u organizam?
