Connect with us

Društvo

Na posao idu 5.443 penzionera

Manjak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne penzionere u Srpskoj da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine radni angažman imalo njih 5.443, što je za 616 više u odnosu na kraj prošle godine.

Višegodišnji masovni odlazak domaćeg radno sposobnog stanovništva u zapadne zemlje i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su upražnjene pozicije na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom penzionisanih lica.

Vidljivo je to iz evidencije Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS prema kojoj je prije pet godina, tačnije 2018. godine, u Srpskoj bilo zaposleno 3.077 korisnika starosne i invalidske penzije, a na kraju juna ove godine 2.366 više.

– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu.

Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.

– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam časova, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.

– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.

Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.

– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.

Obaveze poslodavca

U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze Republici u pogledu poreza i doprinosa.

– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.

Društvo

ZNATE LI ŠTA JE NAJVEĆI GRIJEH po riječima PATRIJARHA PAVLA?

Patrijarh Pavle već 15 godina nije među nama, a u našim srcima i dalje odzvanjaju njegove blage, ali britke riječi koje su nekad utjeha i lijpoek, a nekad dobra lekcija.

Ovo su samo neki od mudrih citata patrijarha Pavla.

– Sujeta je jedna gordost, najveći srpski greh. Kada se ona dogodi onda dolazi do svađe, netrpeljivosti. Kad se javi sujeta tu nema ni vere ni ljubavi.

– Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta, jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli.

– Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se svi držali bar onog što je malo manje od ljubavi – jer, ljubav je veza savršenstva – kada bi se makar držali principa „što želite sebi, to činite drugima; što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja.

– Moral nije „ne treba“ ili „ne sme se“. Moral je „neću“. Nije vrlina ne grešiti, nego moći, a ne hteti grešiti. Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.

– Ne zaboravimo nikada da je zlo uvek kratkog veka i samo naizgled uspešno i blistavo. Zato na zlu, lukavstvu, prevari, ne treba zasnivati ništa, pogotovo ne život.

– Bog nas je stvorio ljudima i traži od nas da to i budemo. Nema takvih vremena u kojima to ne bi mogli biti i ne bi bili dužni da to budemo. Nije važno ko odakle potiče, nego u šta izraste.

– Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi. Proći će sve, ali duša, obraz i ono što je dobro ostaje zauvek.

– Prava ljubav je jedino kada ljubav ne traži svoje. Kada voliš nekog bez ikakve logike. To je i prava sloboda.

– Porodicu smatram osnovom ljudske zajednice i nezamenjivom za duhovni razvoj čoveka. U porodici se čuva vera predaka, drži se do osnovnih duhovnih vrednosti, koje nas vode kroz život; porodica je izvor ljubavi, u njoj se učimo dužnosti, žrtvovanju, zajedničkom podnošenju nevolja, kao i podeli radosti. Porodica nam stvara osećanje da smo zajedno u svemu i kad odemo iz svojih kuća, kuda nas život vodi. Porodica je „mala crkva“. Njenih svetinja i običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom otuđenom, ispražnjenom, posuvraćenom svetu!

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo kiša, pljusko i GRMLJAVINA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a najviša temperetura vazduha biće do 27 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i istoku pretežno sunčano, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana kiša i pljuskovi sa grmljavinom javiće se uglavnom na jugu i jugozapadu, dok na sjeveru ostaje pretežno suvo sa sunčanim intervalima.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 22 na jugu i jugozapadu do 27 na sjeveru, u višim krajevima od 16 stepeni Celzijsuvih.
Duvaće slab vjetar, istočnog i jugoistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

Pod palicom SNSD ne uspijevaju ni SIMPOZIJUMI LJEKARA

Dobar primjer šta se dogodi kada politika bahato umiješa svoje prste u zdravstvo jeste svojevrsni debakl Simpozijuma aritmija koji je 24. i 25. maja održan u Bijeljini, a koji je dobrim dijelom poslužio za ličnu promociju pojedinaca.

Drugi po redu Simpozijum aritmija održan u organizaciji Udruženja kardiologa Republike Srpske i JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ najavljivan je kao skup koji će okupiti brojne eminentne stručnjake iz Republike Srpske, Srbije i Federacije BiH. Ipak, očekivanja organizatora nisu se u potpunosti ispunila.

U tom smjeru idu i komentari na društvenim mrežama:

Dobro upućeni u organizaciju ovog događaja značajnog za oblast kardiovaskularne medicine u Republici Srpskoj, tvrde da je Simpozijum o aritmijama doživio fijasko, jer mnogi najavljeni predavači iz Banjaluke, Beograda i Sremske Kamenice nisu ni došli.

Neki su se, poput prof. dr Tamare Kovačević – Preradović, u rad simpozijuma uključili online, dok se mnogi od najavljenih učesnika nisu ni pojavili. Iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice nije došao niko, a ni doc. dr Marija Zdravković, direktorka KBC Bežanijska Kosa koja je bila najavljena, nije se pojavila na skupu.

Teško se oteti utisku da nije u pitanju slučajnost, jer sve upućuje na svojevrstan bojkot ovog događaja.Razloge ovakvog odnosa prema simpozijumu upućeni vide u prenaglašenom uplivu politike i neprimjerenim aktivnostima članova vladajućeg SNSD-a u Bijeljini i Republici Srpskoj, koji zdravstvene ustanove posmatraju kao svojevrsne partijske baze preko kojih se propagiraju stranački stavovi i vrbuju kadrovi, ali i manipuliše budžetskim novcem.

Rijetko se događa da u organizaciji ovakvog skupa broj učesnika bude nepoznanica, a još rjeđe da bojkotuju „vannastavne“ aktivnosti kao što su druženja uz hranu, piće i muziku nakon simpozijuma.

U subotu naveče, po završetku simpozijuma, u bijeljinskom hotelu „Drina“ gdje je skup i održan, prema prvobitnom planu trebalo je da se za večerom okupi oko 300 učesnika. Međutim, u posljednjem trenutku je uprava obaviještena da se planira večera i muzika za 50 osoba.

Na fotografijama je vidljivo da su mnogi stolovi bez gostiju i da muzičari pjevaju u polupraznoj sali.

Ostaje otvoreno pitanje zbog čega je uslijedio čak i bojkot kolega koji su došli sa strane, a već popodne se spakovali i napustili Bijeljinu, dok je pojedinim predavanjima prisustvovalo svega 5-6 slušalaca.

Za organizatore skupa očito je bilo najvažnuje da se pojavi resorni ministar Alen Šeranić, kome su se neizmjerno zahvaljivali, kao i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Ovoliko dodvoravanje ljudima koji su samo usmjerili dio budžeta u opremanje Bolnice „Sveti Vračevi“, ili omogućili kreditno zaduženje, ne bi bilo primjereno ljudima od struke i vrhunskim ljekarima, čak i da su pomenuti donirali vlastita sredstva.

Prim. dr Mikajlo Lazić, v.d. direktora Bolnice „Sveti Vračevi“ Bijeljina istakao je da je bijeljinska bolnica prepoznala značaj kardiovaskularnih bolesti i su izdvojena velika ulaganja za razvoj dijagnostike i terapijskih procedura u bijeljinskoj bolnici.

„Bijeljinska bolnica sada ima dvije angiosale, a zahvalnost dugujemo predsjedniku Republike Srpske, Vladi Republike Srpske i ministarstvu zdravlja koji su prepoznali ove probleme i značajna sredstva uložili u razvoj ove vrste medicine u našem regionu“, rekao je Lazić.

Vlada Republike Srpske je 11. aprila ove godine imenovala prim.dr Mikajla Lazića za v.d. direktora ЈZU Bolnica “Sveti Vračevi” u Bijeljini, nakon što je smijenila prethodnog direktora prof.dr Zlatka Maksimovića. Istovremeno, Vlada je razriješila dužnosti direktora još dvije zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj: Na mjesto direktora Bolnice u Prijedoru, umjesto Andrije Vukotića, imenovan Miroslav Bijelić, dok je za novog direktora fočanske Univerzitetske bolnice postavljen Nenad Lalović, koji je zamijenio Radmila Marića.

Ova sječa kadrova, nakon famozne „analize poslovanja“ uslijedila je u izbornoj godini i to baš u vrijeme kada zdravstveni radnici u Republici Srpskoj zahtijevaju povećanje plata i bolji odnos vlasti prema zaposlenima u ovoj oblasti.

Nastavi čitati

Aktuelno