Svijet

Srbi za Trampa, Bošnjaci za Bajdena, HRVATI RAVNODUŠNI

Izbori za američkog predsjednika prate se i u zemljama zapadnog Balkana, a prema izjavama političara, analitičara, novinara i drugih javnih ličnosti, jasno se vidi i preferencija naroda u BiH i u cijelom regionu koga bi željeli vidjeti u Bijeloj kući.

Za najveći dio Srba najbolji predsjednik Amerike bi bio bivši predsjednik Donald Tramp, a Džoa Bajdena, sadašnjeg američkog predsjednika, doživljavaju kao pobornika američke politike iz devedesetih godina, kada je NATO bombardovao Srbiju i omogućio Kosovu da pokrene proces osamostaljenja od Srbije.

Za Bošnjake, kao i Albance, najbolji predsjednik bi bio Bajden upravo jer ga doživljavaju u kontekstu američke politike devedesetih, mada je entuzijazam donekle spao početkom rata u Gazi, kojeg muslimani u svijetu generalno vide kao rat podrške Izraelu na štetu Palestinaca. Zanimljivo je, međutim, da je pod vodstvom Edija Rame, predsjednika Albanije, došlo do određenog simpatisanja Trampa, a članovi njegove porodice, kao i u Beogradu, pokreću lukrativne poslove uz blagoslov tamošnjih vlasti.

Hrvati su, kako se čini, najmanje entuzijastični prema bilo kome od dva kandidata i uglavnom smatraju da na njihove živote neće značajnije uticati bilo koji od dva kandidata kao budući ili sadašnji predsjednik Amerike.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da Tramp među Srbima uživa veliku podršku jer je u svom mandatu, kako ističe, pokazao razumijevanje za poziciju Srba, posebno nakon imenovanja Ričarda Grenela kao svog specijalnog izaslanika za region.

“On je stao na stranu srpskih politika sad kad nije bio obavezan, nakon što je Bajden došao na mjesto predsjednika. U tom smislu, među Srbima je stvoren utisak da će Tramp više pogodovati srpskim politikama”, rekao je Šolaja za “Nezavisne novine”. On, međutim, i naglašava da se do sada pokazalo da se američka politika u regionu teško mijenja, što se pokazalo i na primjeru sankcija.

“Nakon svakih izbora svi očekuju da će sankcije biti dignute, a u praksi one traju čak i decenijama i da to neće ići tako lako. Kroz te filtere ćemo moći da sagledamo odnos Amerike prema ovom dijelu Evrope u narednom periodu”, smatra Šolaja.

Sead Numanović, sarajevski novinar i urednik portala Politicki.ba, kaže da svi narodi Balkana na neki način smatraju da se američki predsjednik budi i ide na spavanje s njihovom zemljom u mislima.

“Kada je Bajden izabran za predsjednika, u Sarajevu su organizirane kolone automobila koje su to proslavile. Nije im se isplatilo. Kada je Tramp izabran za predsjednika SAD, u Beogradu su feštali. Nije im se isplatilo. Ko god da bude izabran, to neće značiti ništa posebno za cijeli naš region. Jednostavno, ni Tramp, a u posljednje vrijeme ni Bajden, ni ne znaju gdje je Balkan, a kamoli BiH”, ističe Numanović za “Nezavisne novine”.

Žarko Puhovski, ugledni hrvatski profesor, ističe da u Hrvatskoj nema mnogo svijesti o izborima u Americi, i o tome da se tamo, praktično, bira predsjednik svijeta.

Kada je riječ o političarima, on ocjenjuje da hrvatska desnica više preferira Trampa zbog njegovih svjetonazora, a da hrvatski centar i ljevicu Bajden odbija, prvenstveno zbog svojih loših javnih nastupa.

Puhovski za “Nezavisne novine” ocjenjuje da Amerika bira između “tupavca” i “senilka”, i da je to posebna tragedija za svijet.

“Bajden u svom programu ima neke elemente socijalne dobrobiti slično onom što ima EU, tako da, kakav god bio, vjerojatno je bolja varijanta za SAD, ali Tramp je bolji za svijet jer će vjerojatno manje ubijati u inozemstvu”, smatra Puhovski.

Svijet

PUTINU DOZVOLJENO DA NAPADNE bilo koju zemlju na svijetu

Ruski parlament je na sjednici u srijedu usvojio zakon kojim se predsjedniku Vladimir Putin dozvoljava da naredi invaziju na strane zemlje. Prema zakonu, Moskva će legalno moći da šalje trupe u inostranstvo kako bi zaštitila ruske građane koji su uhapšeni, istraženi, izvedeni pred sud ili zlostavljani na bilo koji način od strane stranih država, međunarodnih sudova i organizacija kojima Rusija ne pripada.

– Zapadno pravosuđe se pretvorilo u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje se ne slažu sa onima koje su nametnuli evropski zvaničnici. U ovim okolnostima je važno učiniti sve da zaštitimo naše građane u inostranstvu – rekao je Vjačeslav Volodin.

Putin ima 14 dana da potpiše zakon.

Ove godine, razne evropske obavještajne agencije su označile Rusiju kao direktnu prijetnju Zapadu i NATO.

Zvaničnici i zakonodavci EU u oblasti odbrane strahuju da bi Kremlj mogao da posmatra narednu godinu ili dvije kao idealno vrijeme za testiranje posvećenosti Zapada vojnom savezu. Taj prozor će ostati sve dok je Donald Trump u Bijeloj kući, a Evropa još uvijek nije ojačala svoje vojne kapacitete, prema riječima trojice političara EU koji su direktno upoznati sa diskusijama.

Moskva je djelimično opravdala svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine potrebom da zaštiti ruskojezične Ukrajince, koje smatra svojim sunarodnicima. Kremlj je tvrdio da Kijev godinama zloupotrebljava njihova prava i da i dalje zahtijeva vraćanje ruskog jezika i ruske crkve na državni nivo u Ukrajini kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Prošlog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi baltičke zemlje mogle postati sljedeća meta Moskve ako Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku – upozorenje koje je Estonija kasnije odbacila

(Blic)

Nastavi čitati

Svijet

RUTE “Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, ALIJANSA PROLAZI KROZ PROMJENE”

Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.

On je poručio da NATO prolazi kroz promjene koje bi podrazumijevale da evropske članice preuzmu više odgovornosti.

„Rusija ostaje direktna prijetnja NATO-u. Moramo da učinimo sve da zaštitimo članice, a jača Ukrajina danas znači bezbjedniju Evropu sutra“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, dodajući da Ukrajina mora da ima dovoljno sredstava da ostane u borbi, prenosi rumunski portal Digi24.

On je naveo da su lideri NATO-a u Parizu već razgovarali o mogućem okviru mirovnog sporazuma i ocijenio da je već „dogovoreno 90 do 95 odsto“ mogućeg teksta, dok je odluka o eventualnom prekidu vatre na Ukrajini.

Što se tiče daljih koraka u vezi sa mogućim mirovnim procesom, Rute je poručio da je odgovornost sada na Moskvi i da Rusija mora da pokaže spremnost za naredne poteze.

„Za sada je lopta na strani Putina. On mora da povuče sljedeći potez“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Govoreći o NATO-u, Rute je naveo da Alijansa prolazi kroz transformaciju u uslovima globalnih tenzija i da koncept „NATO 3.0“ podrazumijeva jači savez uz veće evropsko preuzimanje odgovornosti.

Rute je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom, tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos evropskih saveznika.

„Dogovorili smo se da idemo ka izdvajanjima za odbranu od 5 odsto BDP-a. Neke zemlje su već prešle taj prag, druge mu se približavaju, ali moramo da budemo iskreni da i unutar NATO-a postoje naše unutrašnje diskusije“, rekao je Rute, prenosi rumunski Euronews.

On je potvrdio da u Vašingtonu postoje određena nezadovoljstva u vezi sa angažmanom saveznika u aktuelnim krizama, uključujući i sukob sa Iranom, ali je ocijenio da su poruke SAD jasno shvaćene među članicama.

„Vidimo značajan porast ispunjavanja preuzetih obaveza. To se vidi i u Rumuniji, gdje smo juče vidjeli američke avione kako dopunjuju gorivo“, rekao je Rute.

Govoreći o bezbjednosti pomorskog saobraćaja i na Bliskom istoku, Rute je naveo da se u oblasti Ormuskog moreuza sprovode međunarodne operacije, uključujući francusko-britanske inicijative za uklanjanje mina.

Rute je ponovio da „nema NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država“ i istakao važnost transatlantske veze, ali i jačanja evropskih kapaciteta.

Ranije danas, lideri okupljeni na samitu B9 usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ocijenili da Rusija ostaje najznačajnija i dugoročna prijetnja bezbjednosti NATO-a, uz poruku o potrebi za jačanjem odbrane istočnog krila Alijanse i nastavkom podrške Ukrajini.

Među učesnicima samita u Bukureštu bili su generalni sekretar NATO Marko Rute, kao i predsjednici Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Češke Republike, Letonije, Slovačke, Finske, Danske.

Učestvovali su i visoki predstavnici SAD, Švedske, Norveške, Islanda i Mađarske.

Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rute: Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, Alijansa prolazi kroz promjene“

BUKUREŠT, 13. maja (Tanjug) – Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.