Društvo
SRĐAN STARČEVIĆ IZ DERVENTE BICIKLOM STIGAO NA HILANDAR! Impresioniran duševnim mirom na Svetoj Gori”
Srđan Starčević, biciklista iz Dervente, ostvario je dugogodišnji san i za sedam dana prešao 1.128 kilometara na biciklu od grada na Ukrini do manastira Hilandar na Svetoj Gori.
Kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, glavni motiv ovog poduhvata je bila promocija sporta, zdravog načina života, upoznavanje prirode, ljudi, kao i pomjeranje vlastitih granica.
“Biciklizmom se bavim 12 godina, a želja i ljubav prema ovom sportu javila se od malih nogu, jer sam i kao dijete uvijek bio aktivan, a konačna odluka da se posvetim biciklizmu pojavila se još od prve biciklijade u Derventi. S vremenom sam pomjerao svoje granice, putovanja i distance. Svakom biciklisti je želja da ode biciklom na Ostrog, a kako sam već ostvario tu želju, javila se potreba za još svetijim mjestom i daljim pomjeranjem granica”, objašnjava Starčević.
Kako kaže, dolazak na Svetu Goru ima proceduru koja se mora ispoštovati, jer nije dozvoljen ulaz kopnenim putem.
“Da bi se uopšte dobila dozvola, potrebno je tražiti blagoslov od monaha iz Hilandara. Poslije blagoslova i samog objašnjenja s kojom namjerom dolaziš, monah odobrava broj dana boravka u Hilandaru, a ja sam dobio dva noćenja. Potrebno je javiti tačan datum dolaska, a nakon toga i tačan datum i rezervaciju za trajekt”, rekao je Starčević.
Ističe da je na njega najveći utisak ostavio duševni mir i sam način života na Svetoj Gori, kao i činjenica da je kroz ovo pokloničko putovanje sam sebe bolje upoznao i približio se vjeri.
“Molitva počinje u pet ujutro, a završava u pola osam, doručak i ručak su u osam i 17 časova. Dok monah čita priču, jede se, a kad glavni kucne u čašu tri puta, svi prestajemo sa jelom, ustajemo, slušamo završnu riječ i čekamo monahe da izađu i onda mi izlazimo i nema više jela. Bio je to poseban doživljaj, odmor od telefona, jer gore nema mreže, pa ni samog interneta”, kaže Starčević i dodaje da je, nažalost, proveo samo jednu noć, umjesto dvije, jer je imao problema sa prevozom bicikla.
“Na ovom putovanju i u manastiru Hilandar upoznao sam mnogo divnih ljudi, ali jednoj osobi sam zahvalan do kraja života, a to je Dejan Vranić. On mi je omogućio prevoz od Hilandara do Kragujevca, jer već dogovoreni prevoznik nije želio da se zaustavi kod hotela gdje sam ostavio bicikl. Dejanu veliko hvala za svu pomoć koju mi je pružio, jer ovo su usluge koje se pamte cijelog života”, ističe Starčević.
Kako kaže, nije bilo negativnih događaja na samom putu, već je nezadovoljstvo doživio kada je saznao da mu je odbijen zahtjev grada Dervente da bude jedan od sponzora za ovo pokloničko putovanje.
“Zahtjev sam predao u junu preko prvog otvorenog biciklističkog kluba u Derventi ‘BK Relax’ Derventa. Nakon 52 dana saznao sam da je Odjeljenje za sport razmatralo zahtjev, te donijelo odluku da nemaju para, što je, po mom mišljenju, sramota, s obzirom na to za kakve stvari imaju sredstava. Ja godinama postojim u ovom sportu, te sam kroz biciklizam svoj grad predstavljao na mnoge načine. Ipak, nakon saznanja da me grad neće podržati, spremio sam svoje stvari, obišao sponzore velikog srca i krenuo na put od 1.128 kilometara. Za manje od sedam dana sam kroz BiH, Srbiju i Makedoniju stigao u Grčku”, prisjeća se Starčević.
Dodaje da je prije pokloničkog putovanja imao oko 10.000 kilometara iza sebe i da je znao da pored fizičkih priprema mora i psihički da se spremi za napore.
“Pripreme sam obavio kako treba, pa je i samo putovanje bilo veliki užitak. Krenuo sam od Dervente prema Podnovlju na Bijeljinu, pa na prelaz Rača i u Šabac. Zatim sam prošao kroz Kragujevac, Leskovac, Aleksandrovac, Aranđelovac, Niš, Vranje, Prohor Pčinjski, Kumanovo, Štip, Strumicu, Kilkis, Nea Apolloniu, Uranopolis. Putovanje na biciklu ima posebnu draž, uživao sam u predivnim predjelima, prirodi, zanimljivim ljudima. Mnogi su već čuli i znali za Derventu, a na graničnim prelazima su blagosiljali moj put”, kaže Starčević i uz osmijeh dodaje da se svakako planira vratiti na Svetu Goru, ali ne biciklom, jer planira da granice svoje izdržljivosti pomjera još dalje.
Društvo
IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio
Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.
ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.
Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.
Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.
– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.
srpskainfo.com
Društvo
ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je
Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.
zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.
Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.
Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.
Društvo
Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?
Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.
Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.
I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.
Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.
SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.
“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.
Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.
“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.
Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.
On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.
Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.
“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
