Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Društvo

FABRIKA NE RADI, berači gljiva na platnom spisku Šuma

Na dugom platnom spisku u Javnom preuzeću Šume Republike Srpske, godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskih plodova, koji se vode kao radnici fabrike za preradu tih istih plodova, koja nikada ništa nije preradila. Budući da ovi radnici ne rade ništa, a sektor u kojem rade stalno je u minusu.

Šume Srpske su još 2022. godine u Baljevom polju, nedaleko od Foče, otvorile fabriku za preradu šumskih plodova, u koju je uloženo oko 900.000 maraka. Ova fabrika nikad nije proradila, pa savremena skupocjena oprema -sušare, destilatori, hladnjača i ostalo, trunu i skupljaju prašinu. Direktor Šuma Blaško Kaurin kaže to je dobra investicija.

“Smatram da će to nekad da proradi. Potrebno nam je još vremena, bavimo se time i vjerujemo da ćemo uspjeti u tom. Uloženo jeste 900.000 maraka i bolje što je uloženo u nekretninu koju preduzeće danas posjeduje, nego da nije uloženo 900.000 maraka i ja ću uvijek podržati direktore šumskih gazdinstava koji ulažu u nekretnine ili nešto što će koristiti preduzeću. Ta nekretnina, ako je tad uloženo 900.000 maraka, najvjerovatnije danas na tržištu vrijedi milion i po pa možemo reći da smo stvorili neku vrstu akumulacije“, kaže Kaurin.

Narodni poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga (SDS) ističe da je otvaranje ove fabrike proizvod predizborne kampanje. Čak je, kako kaže, bilo najavljeno da će se proizvodi ove fabrike izvoziti u Evropu. Međutim fabrika još ništa nije proizvela.

„Uloženo je 900.000 maraka u nešto što ne postoji. Dakle to je bio jedan klasični predizborni trik. Međutim znajući mentalitet ljudi i koji su to ljudi, koji u Foči godinama vode šumsko gazdinstvo, ja apelujem na tužilaštvo, sud, sve moguće institucije, istražne organe, da se bave porijeklom imovine i da istraže imovinu svih direktora ŠG Maglić, od poslije rata do dan danas, svih šefova radnih jedinica i vidjećete da su to ljudi, jedni od najbogatijih ne samo u Foči, nego na čitavom istoku Republike Srpske“, kaže Bodiroga.

“Trebalo je da se razmisli i analizira šta će ta fabrika donijeti Republici Srpskoj, kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mira Peki (PDP). Sirovine za preradu ima, ali nema organizacije i volje, dodaje Pekić.

„Ovo je još jedan od pokazatelja da vlast u Republici Srpskoj ne zna šta radi, otvoriti fabriku u predizborno vrijeme, obećati radna mjesta i zaposliti radnike, ako tu već radi 800 ljudi, koji nemaju nikakva zaduženja i ne rade taj posao za koji su primljeni, za tu fabriku su data sredstva i na kraju ta fabrika ne radi. Nevjerovatno je da je neko samim elaboratom o oprvdanosti dozvolio da se napravi fabrika, koja nije zaživjela, koja nije uspjela da radi za ove tri godine”, kazala Pekićeva.

Ona ističe da je fabrika počela da radi ti radnici bi imali šta da rade i tada njihove plate ne bi bile trošak za Šume.

“Oni ne bi bili na teretu i tu svoju platu bi zaradili. Ovako, i pored svih troškova koje imaju Šume Republike Srpske i oni su na teretu i uz to još imaju teret te fabrike koja ne radi i pitanje je da li će uopšte i početi raditi“, kaže Pekić.

Ideja koja je predstavljena na otvaranju fabrike prije tri godine, bila je da sakupljači gljiva i šumskih plodova imaju siguran otkup po pravim cijenama, kako su tada naveli. Fabrika je trebalo da bude regionalni centar, a da se investicija polako otplaćuje, jer, kako su tada rekli, ekstraprofit nije cilj.

Nastavi čitati

Društvo

Maja Glišić se sprema za tešku operaciju, Derventa stoji uz nju – EVO KAKO I VI MOŽETE POMOĆI!

Da je Derventa grad humanosti koji prepoznaje kada je potrebno da stane uz svoje prijatelje, komšije, sugrađane, pokazala je i akcija za podršku i pomoć dvadesetjednogodišnjoj Maji Glišić koja bije bitku za ozdravljenje.

Maja boluje od zloćudnog karcinoma želuca, a poslije višemjesečnih hemioterapija, tumor se smanjio, tako da je moguća operacija koja joj daje šansu za ozdravljenje, piše Derventski list.

S obzirom da je riječ o operaciji u privatnoj bolnici u Beogradu, a koja uz liječenje košta oko 60.000 maraka, porodica troškove ne može sama da iznese.

Sugrađani su prepoznavši potrebu ove porodice pokazali velika srca, ponudivši pomoć, a akcija se postepeno proširila na škole, ugostiteljske objekte i manifestacije koje će nostiti humanu notu.

Najupečatljiviji doprinos akciji, ipak, dali su učenici Osnovne škole “Nikola Tesla” koji su proteklog vikenda postavili improvizovani štand kod Sabornog hrama ponudivši sugrađanima razne poslastice kako bi pomogli Maji.

Štand je privukao pažnju brojnih Dervenćana, ali i zvaničnika, pa su podršku za Majino liječenje protekle subote dali i gradonačelnik Dervente Igor Žunić i predsjednik  SNSD-a Milorad Dodik, a da su institucije uz ovu mladu Dervenćanku poručio je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan.

Riječi ohrabrenja i podrške koje stižu svakodnevno, porodici Glišić daju snagu da iz ovog izazova pred koji ih je život stavio, izađu kao pobjednici.

“Maja je protekle subote primljena u privatnu bolnicu u Beogradu i poslije preoperativnih pretraga, konzorcijum ljekara je odredio da operacija bude urađena 19. novembra. S obzirom da je tumor zahvatio ulaz u želudac, odnosno nalazi se između jednjaka i želuca, operacija je dosta teška. Sredstva za operaciju smo sakupili, ali će oporavak biti dugotrajan i težak i hvala svim Dervenćanima koji su uz nas. Podrška koju su nam ukazali ne može da se izmjeri, zaista smo bezgranično zahvalni. Mnogo ljudi nam se javilo i javlja još uvijek, i u ovim teškim vremenima ljudi su pokazali da humanost nije iščezla”,  kazala je Majina majka Tanja.

Kako pomoći Maji Glišić? Objavljeni računi za uplatu i humanitarni broj 17181

Svi koji žele da pomognu mladoj Dervenćani mogu svoj doprinos da uplate na račun: 5553000042071775 (Tanja Glišić), a za uplate iz inostranstva otvoren je devizni račun na ime Majine sestre: Nikolina Glišić IBAN: BA395620058220676918, SWIFT: RAZBBA22. Pomoć je moguća i uplatama na 5551000062303262 kod „Nove banke“ ili paypal@humanitas.ba. Pokrenut je i “mtel” humanitarni broj, a pozivom na 17181 moguće je donirati tri marke za Majino liječenje.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

U srijedu, 19. novembra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Povremeno slaba kiša je moguća u Hercegovini, istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Vjetar slab na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugo do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno