Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Društvo

GOCI KUPUJE SVE REDOM! Pavlović kupio i imovinu „Farmlanda“

Samo nekoliko dana nakon što je kupio Fabriku duvana Banjaluka, fočanski biznismen Gordan Pavlović odnosno njegova firma „Pavgord“ kupila je i imovinu preduzeća „Farmland“ u stečaju, saznaje CAPITAL.

Imovina je danas na trećoj licitaciji prodata za 2,4 miliona KM.

„Od tog iznosa biće pokriveni troškovi stečaja, a ostalo pripada razlučnom povjeriocu „Standard prva“ iz Bijeljine“, rekao je za CAPITAL stečajni upravnik „Farmlanda“ Boro Skopljak i dodao da je na licitaciji bio lično Gordan Pavlović.

Podsjećamo, imovina „Farmlanda“, procijenjena je na 8,1 milion KM, a na prve dvije licitacije nije bilo zainteresovanih ponuđača.

Radi se o 66 parcela ukupne površine 526.717 metara kvadratnih.

Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je stečaj u „Farmlandu“ u oktobru 2022. godine.

Prijedlog za stečaj podnio je direktor Mladenko Topalović navodeći da je račun preduzeća blokiran još od decembra 2015. godine, da je IRB 2017. pokrenula izvršni postupak, odnosno aktivirala hipoteku te da su i radnici tužili firmu zbog neisplaćenih plata i u izvršnom postupku prodali sve pokretne stvari u vlasništvu firme.

„Nekretnine su devastirane, izvršene su provale, društvo ne posjeduje krave, niti opremu za rad“, naveo je tada u prijedlogu.

IRB je „Farmlandu“ bez finansijskog posrednika odobrila kredit od 14,8 miliona KM koji je kasnije u paketu sa ostalim nenaplativim kreditima prodala advokatu Milošu Stevanoviću, odnosno njegovoj firmi „Standard prva“ koja je sada najveći povjerilac.

Ovo je još jedna u nizu firmi od kojih će Stevanović uspjeti da naplati dio potraživanja koja IRB nije uspio.
Capital

Nastavi čitati

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno