Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg

Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.

Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJE NAM NE GINE! ERS traži korekciju tarifa, Najniži blok potrošnje PADA NA 350 kWh

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske primila je zahtjev Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u vezi sa povećanjem cijene električne energije.

Iz Regulatorne komisije za energetiku Srpske navode da su u petak, 14. novembra, primili zahtjev “Elektroprivrede Srpske” iz Trebinja, javnog snabdjevača, za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u Republici Srpskoj koji bi se primjenjivali od 1. januara.

– Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto, i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM po kilovat-času na 0,0922 KM po kilovat-času i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM po mjesecu na 3,25 KM po mjesecu – navodi se u saopštenju.

U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje od nula do 500 kilovat-časova, smanji na opseg od nula do 350 kilovat-časova, a opseg potrošnje od 501 do 1.500 kilovat-časova na opseg od 351 do 1.000 kilovat-časova.

Javni snabdjevač nije u dostavljenom zahtjevu uzeo u obzir povećanje cijene mrežarine koje su prethodno zahtijevali opereteri distributivnog sistema.

Prema preliminarnoj analizi Regulatorne komisije prosječno povećanje ukupne cijene javnog snabdijevanja za krajnje kupce, kada se uzmu u obzir i zahtjevi operatera distributivnog sistema (mrežarina) i zahtjev javnog snabdjevača (energija) iznosilo bi 33 odsto.

Nastavi čitati

Društvo

Novi sistem na granicama BiH! Ako dugujete kazne – NE MOŽETE IZ DRŽAVE!

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) razvila je novi veb servis odnosno aplikaciju za potrebe Granične policije BiH, koja omogućava uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene u BiH u realnom vremenu, čime je omogućeno da lica s neizmirenim obavezama ne mogu napustiti BiH dok prekršaji ne budu regulisani.

Na ovaj način, kako su saopštili iz IDDEEA, istovremeno se štiti privatnost i podaci građana BiH i osigurava efikasna kontrola prekršaja počinjenih unutar BiH.

Radi se o modernom, digitalnom i u potpunosti zaokruženom sistemu koji spaja sigurnost, zakonitost i odgovornost.

Prema podacima IDDEEA, ukupan dug domaćih vozača, za neplaćene saobraćajne prekršaje od 1. januara do 30. septembra ove godine iznosi čak, 24,8 miliona maraka.

Strani državljani na ime kazni u saobraćaju u ovoj godini duguju 215.800 KM. Taj dug lani je bio oko 138.000 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno