Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Related Topics:

Društvo

OVO MORATE ZNATI! Biljka koja DONOSI BLAGOSLOV ako se unese u kuću na Mitrovdan

Mitrovdan, peta po značaju srpska slava, obilježava se 8. novembra u čast Svetog Dimitrija, poznatog i kao Mirotočivi. Po narodnom predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, što simbolizuje mir i blagostanje, pa se upravo zbog toga na Mitrovdan u kuću unosi svjež bosiljak.

Takođe, vjeruje se da se na ovaj dan ne treba grditi djecu, jer će u suprotnom biti nestašna tokom cijele godine, piše Naj Žena.

Jedan od glavnih običaja je svećenje vodice. Domaćica priprema vodu, bosiljak, malu svijeću, kadionicu sa tamjanom i spisak ukućana, a sveštenik dolazi da osveti vodicu. Ukućani popiju po malo sveta vode, a ostatak se koristi za slavski kolač.

Kolač se mijesi dan uoči slave od čistog pšeničnog brašna, uz dodatak osvećene vodice, i ukrašava se simbolima, pri čemu centralno mesto zauzima znak ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Mitrovdan je dan kada se završavaju veliki poslovi, pjeva se narodna pjesma „Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrovdana, hajdučki rastanak“, i vjeruje se da priprema i poštovanje običaja donosi sreću i mir u domaćinstvu.

Nastavi čitati

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Aktuelno