Connect with us

Društvo

SRPSKA BI MOGLA BITI BOLJA OD ŠVAJCARSKE! Način za ekonomski bum je jednostavan, ALI NIKOM NIJE U INTERESU! (FOTO, VIDEO)

BiH a samim tim i Republika Srpska, zemlja je bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota, a već dugo stoji pred velikim potencijalom za ekonomski razvoj koji nikako da se desi tokom prethodnih 30 godina. Umjesto fokusa na razvoj ekonomije, politička prepucavanja i nedostatak studioznog političkog programa stranaka doveli su nas u situaciju katastrofalne ekonomske nestabilnosti, malih plata i penzija te građana koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Rješenje je ipak vrlo jednostavno, ali izgleda nikom nije u interesu!

Turizam

Kroz fokus na turizam, medicinski turizam, proizvodnju organske hrane, njen plasman na domaće i strano tržište, kao i izvoz vode, zemlja bi u relativno kratkom roku mogla ostvariti značajan napredak.

Turizam predstavlja ključnu industriju za BiH, s obzirom na njen bogat kulturni i prirodni pejzaž. Ulaganje u razvoj turističke infrastrukture, promociju kulturnih i prirodnih atrakcija te unapređenje usluga moglo bi privući veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Osim toga, razvoj medicinskog turizma, kroz pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga po pristupačnim cijenama, mogao bi privući pacijente iz inostranstva, pridonoseći tako ekonomiji zemlje.
Republika Srpska sama po sebi nudi spektakularne prirodne pejzaže, uključujući planine, rijeke, jezera i šume. Nacionalni parkovi poput Sutjeske i Kozare pružaju izvanredne mogućnosti za planinarenje, šetnje i istraživanje divljine.

Naša regija ima bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda u raznolikosti arheoloških nalazišta, srednjovjekovnim tvrđavama, crkvama i manastirima. Gradovi poput Banjaluke, Trebinja i Višegrada nude prekrasne primjere arhitekture i kulturne baštine.

Nikako ne treba zaboraviti termalni i wellness turizam jer Srpska ima brojne termalne izvore s ljekovitim svojstvima, što je idealno za razvoj wellness turizma. Banje poput Laktaša, Višegrada i Banja Luke nude opuštajuće spa i wellness centre.

Osim planinarenja i šetnji, Republika Srpska pruža mogućnosti za avanturističke aktivnosti poput raftinga na rijeci Vrbas, biciklizma, ribolova i lovstva. Posjetioci bi takođe mogu uživati u autentičnoj srpskoj kuhinji, kao i lokalnim specijalitetima poput ćevapa, raznih vrsta mesa, ribe i domaćih kolača, a kulturni događaji, festivali i tradicionalne manifestacije pružaju jedinstvene doživljaje.

Organska hrana

Proizvodnja organske hrane je još jedna perspektivna grana koja bi mogla doprinijeti ekonomskom rastu Republike Srpske. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za zdravom hranom, organska proizvodnja bi mogla ostvariti značajan izvozni potencijal, dok bi se istovremeno domaći potrošači mogli osigurati kvalitetnom hranom.

Prirodni resursi kojima Srpska raspolaže prevashodno obiljem plodne zemlje, pogodne za organsku poljoprivredu. Ova regija ima povoljnu klimu i raznoliku geografsku topografiju, što omogućava raznovrsnu proizvodnju voća, povrća, žitarica i ljekovitog bilja.

Uz rastuću svjetsku svijest o zdravoj ishrani i ekološkoj održivosti, potražnja za organskom hranom raste. Republika Srpska bi mogla iskoristiti ovu priliku razvijanjem organske proizvodnje i plasiranjem svojih proizvoda na domaće i međunarodno tržište.

Organska proizvodnja može donijeti ekonomske benefite u smislu stvaranja novih radnih mjesta, podrške ruralnom razvoju i povećanja prihoda poljoprivrednika. Osim toga, organski proizvodi obično imaju više cijene na tržištu u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu, što može povećati prihode poljoprivrednika.

Organska proizvodnja koristi prirodne metode uzgoja, bez upotrebe hemijskih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva. To može doprinijeti očuvanju plodnosti tla, zaštiti biodiverziteta i smanjenju zagađenja okoliša, što je u skladu s principima održivog razvoja.

Ovdje svakako ne treba izostaviti ni potencijal putem kojeg organska proizvodnja može doprinijeti turističkom razvoju regije, privlačeći brojne turiste koji su zainteresovani za lokalnu kulturu, tradiciju i gastronomiju. Poljoprivredni turizam, posjete farmama i organskim plantažama mogu pružiti autentično iskustvo posjetitiocima i dodatni izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

Ukupno gledano, razvoj organske proizvodnje može biti ključni faktor za ekonomski i ekološki održivi razvoj Republike Srpske. Uz odgovarajuću podršku vlade, ulaganja u obrazovanje poljoprivrednika i promociju organskih proizvoda, ova regija može postati lider u organskoj proizvodnji u regionu.

Voda

Što se tiče vode, BiH raspolaže obiljem pitke vode, resursom koji postaje sve važniji na globalnoj sceni. Kroz pravilno upravljanje vodnim resursima i investicije u tehnologiju za obradu i pakovanje vode, zemlja bi mogla ostvariti prihode od izvoza, dok bi istovremeno unaprijedila kvalitet života svojih građana kroz osiguravanje pristupa čistoj pitkoj vodi.
Kvalitetna i čista voda postaje sve traženija širom svijeta, posebno u zemljama gdje je vodni resurs ograničen ili zagađen. Stoga bi izvoz pitke vode mogao donijeti značajne prihode zemlji i doprinijeti njenom ekonomskom rastu.

Investicije u razvoj industrije flaširane vode mogu generisati nova radna mjesta i doprinijeti lokalnom ekonomskom razvoju. Proizvodnja, pakovanje i distribucija flaširane vode mogu postati značajan sektor industrije, pružajući mogućnosti za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rijeke, jezera i termalni izvori takođe privlače turiste koji traže prirodnu ljepotu i rekreativne aktivnosti. Razvoj turizma vezanog za vodu, poput raftinga, ribolova, vodenih sportova i wellness centara, može doprinijeti ekonomiji kroz povećanje turističkih prihoda, investicija u turističku infrastrukturu i lokalnih usluga. Ostvarenje ovih potencijala zahtijeva odgovarajuće strategije i investicije, kao i saradnju javnog i privatnog sektora, ali je odličan način kako bi naša zemlja postala ekonomski prosperitetna te bi na taj način privukla pažnju svjetske ekonomske zajednice.

Banjaluka 24

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

U srijedu, 19. novembra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Povremeno slaba kiša je moguća u Hercegovini, istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Vjetar slab na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugo do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.

Nastavi čitati

Društvo

NAKON 24 GODINE NOVI DIREKTOR! Boris Srdić na čelu Banjalučke berze

Boris Srdić, master ekonomije iz Banjaluke, imenovan je za novog direktora Banjalučke berze.

Mandat traje pet godina, pa će Srdić dužnost obavljati od 17. novembra ove godine do 17. novembra 2030.

Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske dala je saglasnost na njegovo imenovanje.

Podsjetimo, Srdić će na poziciji direkora zamjeniti dosadašnjeg Milana Božić, koji je ovu funkciju obavljao od 2001. godine.

U obrazloženju se navodi da je na osnovu dostavljene dokumentacije utvrđeno kako Srdić posjeduje odgovarajuća stručna znanja i iskustvo koja ga kvalifikuju za obavljanje funkcije direktora Banjalučke berze.

Konkurs za direktora Banjalučke berze raspisan je 13.oktobra.

Rješenje Komisije je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom Okružnom sudu u Banjaluci u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Nastavi čitati

Društvo

DAN POTPISIVANJA DEJTONSKOG SPORAZUMA: Petak neradni dan u Republici Srpskoj

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, petak, 21. novembar 2025. godine, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, je republički praznik i neradni dan.

“U dane praznika Republike Srpske ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti”, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

Istoimenim Zakonom je, kako su dodali, propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužne da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika i u kom obimu.

Nastavi čitati

Aktuelno