Connect with us

Politika

SRPSKA SE ZADUŽUJE NAJSKUPLJE U REGIONU: Dok EU plaća 3%, kamate idu i do 6% – građani će vraćati dugove

Republika Srpska planira novo veliko zaduženje na međunarodnom tržištu vrijedno oko milijardu KM, ali uz kamatne stope koje su i do dva puta veće od onih koje plaćaju zemlje Evropske unije. Ekonomisti upozoravaju da će građani skupo platiti netransparentna zaduženja i ograničen pristup povoljnijim izvorima finansiranja.

Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM, a prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa biće između 5,5 i 6 odsto.

Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je riječ o kamatama koje su duplo veće nego kod sličnih zaduženja zemalja Evropske unije.

Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira dugoročno zaduženje od oko pola milijarde evra.

– Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Veoma je bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.

Domaće tržište limitirano

Prema riječima Stanića, Vlada Republike Srpske je, zbog obima planiranog zaduženja u budžetu, praktično prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu jer su domaći izvori ograničeni.

– Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca – depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do dvije milijarde KM zaduženja – ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru koja je već oko 20 odsto. To je granica preko koje se ne može – objašnjava Stanić.

Zbog toga se, dodaje, budžet mora oslanjati na međunarodne izvore finansiranja, ali problem vidi u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.

– Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada, a građani ostaju bez informacija. Morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet – naglašava Stanić.

Kamatne stope znatno više nego u EU

Prema njegovim riječima, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora sa kojima vlast ima političke veze.

– Pretpostavljam da će to biti neko od investitora sa kojima vlada ima konekcije, da li je to Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija koja je uvijek na raspolaganju. Problem kod netransparentnih zaduženja je što je cijena uvijek veća – rekao je Stanić.

On podsjeća da je planirano da kamatna stopa bude između 5,5 i 6 odsto, dok se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 odsto. U Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja je oko 3,5 odsto.

– Mi idemo na 5,5 do 6 odsto. Da je održana saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 odsto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje – tvrdi Stanić.

Posebno problematičnim smatra to što Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.

– Ako unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 odsto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata je moguća samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je očigledno nema – naglašava on.

Zaduženja za vraćanje starih dugova

Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.

– Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug. Zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste. Investicije su minimalne – kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredne projekte planirano je svega oko 150 miliona KM, iako je budžet veći od sedam milijardi KM.

– To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije – zaključio je Stanić.

Politika

20 GODINA PONIŽAVANJA I BIJEDE! Jelena Trivić brutalno iskreno o sramotnom položaju penzionera

Prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, izjavila je na današnjoj pres konferenciji da naši penzioneri žive na istom siromašnom nivou svojih penzija već dvadeset godina.

„Naime, prosječna penzija 2007. godine iznosila je 237 KM, dok danas iznosi 698 KM, što bi izgledalo kao da su penzije značajno rasle. Ali da li je to tako, trebalo bismo da penzije stavimo u odnos sa određenim pokazateljima“, navela je Trivićeva.

Ona je istakla da bismo posmatranjem koliko prosječna penzija pokriva prosječne potrošačke korpe, vidjeli da je 2007. godine pokrivala 23,3% prosječne korpe od 1.030 KM, dok danas pokriva gotovo isto toliko 23,9% prosječne potrošačke korpe, a koja danas iznosi 2.918 KM.

„Dodatno, možemo analizirati  i pokazatelj učešća prosječne penzije u prosječnoj plati. Prosječna plata 2007. godine iznosila je 585 KM, dok danas iznosi 1.698 KM što znači da je učešće prosječne penzije u prosječnoj plati već skoro dvadeset godina na nivou od 41%“, kazala je Trivićeva.

Trivićeva je objasnila da penzije jesu rasle, ali da su istom brzinom, a nekad i brže, rasli troškovi života, te da to potvrđuje da je materijalni status naših penzionera nepromijenjen i katastrofalno loš već dvadeset godina.

„Postavlja se pitanje zašto je to tako. Odgovor leži u nedovoljnoj privrednoj aktivnosti u Republici Srpskoj jer nema ekonomskih parametara, proizvodnje, rasta investicija, izvoza, BDP-a i slično, a koji bi omogućili veću zaposlenost radnika, više doprinosa i više opštih prihoda u budžetu, pa samim tim i znatno veće penzije kako bi se materijalni status penzionera poboljšao“, smatra Trivićeva.

Dodaje da treba istaknuti i činjenicu da su penzije u Srbiji znatno veće i to za 36% jer prosječna penzija u Srbiji iznosi 948 KM.

„Što se tiče aktuelne političke situacije, u ovom mjesecu pred kampanju, primjetno je da Republika Srpska nema predsjednika Republike, odnosno, ima ga na papiru, ali mu ne daju da se bilo gdje pojavi.

Isto tako vidimo da se situacija promijenila i da nije više da samo „jedan čovjek“ sve odlučuje, već da danas imamo i jednog „drugog čovjeka“.

Radi se o sinu Milorada Dodika koji je preuzeo odlučivanje o svim pitanjima u Republici Srpskoj, ne samo u stranci SNSD“, rekla je Trivićeva, ističući na kraju:

„To je javno poznata činjenica i na građanima Republike Srpske je opredjeljenje da li žele da budu taoci jedne dinastije ili žele Republiku Srpsku u kojoj se radi, gradi, stvara, investira i dobro živi, u kojoj odlučuju institucije, a ne pojedinci i interesne grupe.“

(BN)

Nastavi čitati

Politika

POTPUNO RUGANJE NARODU! Ponovo PONIŠTENA ekološka dozvola za eksploataciju uglja “Drvo-Exporta”

Okružni sud u Banjaluci ponovo je poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na lokalitetu Bukova Kosa kod Prijedora, izdatu investitoru „DRVO-EXPORT“ d.o.o. Teslić, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.

Sud je presudu donio po tužbi Centra, a ključni razlog za poništenje dozvole, koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, jeste izostanak Plana rekultivacije i remedijacije.

Ovaj dokument predstavlja zakonsku osnovu za sanaciju i ozelenjavanje devastiranog zemljišta nakon zatvaranja rudnika.

U saopštenju se ističe da je Sud odbacio navode Ministarstva da se izradi ovog projekta pristupa samo kada zagađenje zemljišta prije početka radova prevazilazi propisane granične vrijednosti. Sud je konstatovao da je takav stav u suprotnosti i sa samom ekološkom dozvolom, kojom je bila naložena mjera vraćanja prostora u stanje najbliže prvobitnom.

Takođe, izostanak ovog plana onemogućio je i učešće javnosti u postupku odlučivanja, jer dokument nije bio dostupan na javnom uvidu, što predstavlja kršenje zakona.

Ratko Pilipović, pravnik u Centru za životnu sredinu, upozorio je na negativne primjere rudnika Medna u Mrkonjić Gradu i Bistrica u Prijedoru, gdje je eksploatacija završena, a iza nje su ostali devastirani potoci, zagađene vode, klizišta i trajne posljedice po životnu sredinu.

Iako je pozdravio poništenje dozvole, viši pravni savjetnik u Centru Redžib Skomorac ukazao je da Sud u ovom postupku nije cijenio navode tužbe koji se odnose na prekoračenje površine kopa, smatrajući da je to u nadležnosti inspekcije. Skomorac je naglasio da stvarna površina eksploatacionog polja mora biti utvrđena u ponovljenom postupku, ili zahtjev za dozvolu mora biti odbačen.

Mještani Bukove Kose i aktivisti NGG „Sačuvajmo Potkozarje“ upozoravaju da rudnik, uprkos presudama, nije obustavio radove koji se odvijaju na površini od oko 30 hektara. Miroslav Stakić, mještanin i aktivista, izjavio je da su institucije svjesno ignorisale zakonske obaveze na štetu lokalnog stanovništva i imovine, poručivši da mještani neće dozvoliti da Bukova Kosa doživi sudbinu Bistrice ili Medne.

Iz Centra za životnu sredinu potvrđeno je da je presuda odmah proslijeđena Republičkom inspektoratu uz zahtjev za provođenje vanrednog inspekcijskog nadzora i preduzimanje hitnih mjera. Podsjećaju i da je nedavno Vrhovni sud RS poništio i samu Odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ovom lokalitetu, te da se u narednom periodu očekuje izjašnjenje nadležnih institucija o mogućnosti daljeg nastavka eksploatacije.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

MINISTRIMA 10% VEĆE PLATE, A MLIJEKU NIŽA CIJENA: Za 5 godina neće imati ko da hrani Republiku Srpsku!

Ista rasa, ista trava, isto mlijeko. Ali krava u Republici Srpskoj donosi 1.200 KM manje, nego u Federaciji BiH.

Nije problem u kravi, problem je u vlasti koja daje 1.200 KM manje podsticaja.

Kazao je ovo narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

 

-Ove godine otkupna cijena mlijeka je smanjena za 10 feninga, a plate ministrima povećane za 10%.

I onda se čude zašto proizvođači prodaju farme. Ne odustaju ljudi od sela, već vlast odustaje od njih.

Najveći paradoks: proizvodimo manje mlijeka nego što trošimo, a domaći proizvođači ne mogu prodati svoje mlijeko.

Ako budemo i dalje imali ovu vlast, za 5 godina neće imati ko da hrani Republiku Srpsku -zaključio je on.

Pogledajte više detalja u videu u okviru teksta.

BLink

Nastavi čitati

Aktuelno