Connect with us

Politika

SRPSKA UVIJEK PRVA ZA STOLOM ZA PREGOVORE, BEZ SKRIVENIH MOTIVA! Da li je EU iskrena prema BiH?

Od samog svog začetka Evropska unija je bila klub za odabrane.

Industrijski razvijene zemlje, što se u modernom narativu izjednačava s boljim, demokratskijim. Kako je i sam Borel, šef diplomatije EU, svojevremeno izjavio: EU kao uređen vrt na jednoj i ostatak „divljeg, neuređenog svijeta” na drugoj strani. Mada je ta izjava nemušto objašnjavana i branjena, ona se ipak svodi upravo na takvu podjelu Evrope. Barem iz ugla njenog zapadnog dijela. Pri čemu se prvima divlji ne gade ako mogu da posluže njihovim ciljevima. Što se u četvrtak, 14. 12. 2023. godine, na sastanku Evropskog savjeta i pokazalo donošenjem odluke o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.

Glasanju o ovoj odluci nije prisustvovao samo Viktor Orban, premijer Mađarske. Jedini glas razuma i osjećaja za realnost, jedini element iskrenosti u EU prema mnogim pitanjima koja muče Evropu i svijet.
Dvadeset godina od Solunskog samita, dvadeset godina obmana i obećanja, BiH se samo malo pomakla s mjesta na kojem je bila. Malo u pogledu prihvatanja od strane EU, ipak mnogo u pogledu situacije i uređenja od ratnih devedesetih do danas. I bez sumnje bi napredak bio još veći da nije bilo uplitanja sa strane, podmetanja koja su kočila svaki dogovor strana u BiH. Kao da nije bilo dovoljno što BiH kao društvo egzistira u stanju dubokih podjela, dolazili su nam strani namjerno, najčešće upravo iz te iste EU, koja jedva čeka da nas primi u svoj klub, i kvarili svaki interni dogovor i razumijevanje.

Dok se Srbi i Republika Srpska jedini krive za zastoj BiH na putu ka EU, Srbi i Republika Srpska u stvari jedini sve čine da do pozitivnog pomaka dođe. Uvijek prvi za stolom za razgovore, jasnih stavova, bez sakrivenih motiva, s jasnom političkom i svakom drugom porukom. Ali, ipak, uvijek i svakome krivi.

Ostali u BiH, prevashodno bosanski muslimani, sem punih usta prazne priče, za taj isti sto rijetko kad donose išta konstruktivno, sem obećanja i obmana. Zvuči poznato?!

Iako je članstvo u EU jedini politički i ekonomski cilj oko kojeg su u BiH saglasni svi lideri, sve partije i oba entiteta, građani odavno govore da od članstva nema ništa! Ne zato što BiH to ne može ili neće ili nije u stanju, nego zato što nas EU ne želi. Ili bar ne želi ovakvu BiH kakva je sad. A pošto isto tako ne želi da nas „prepusti” drugima, slijedi scenario koji nam već mjesecima zagorčava život i u kojem glavni glumac Kristijan Šmit, u ulozi visokog predstavnika, kroji sudbinu. Kroji BiH prema „šnitu” i mjeri Brisela i onih koji vladaju Briselom. Bez Republike Srpske.

Otuda oduzimanje imovine, oduzimanje nadležnosti, izmišljeni, skoro kafkijanski sudski procesi, uskraćivanje novca za razvojne projekte (jer zašto, uopšte, graditi nešto što ste već počeli da rušite?). Indikativno je da političko Sarajevo nije diglo glas ni zatražilo objašnjenje odluke za koju nije postojao ni konsenzus unutar EU – da se zemlji koja je u ratu preko noći dâ kandidatski status, a zatim donese i odluka o otvaranju pregovora, a cijelom jednom regionu koji i geografski i geopolitički pripada Evropi ponudi…. opet uslov, a šta drugo?

Možda problem Zapadnog Balkana, a time i BiH, jeste upravo taj što smo preblizu EU, pa je Brisel uljuljkan time da nemamo kud drugo.

Iskrenosti u politici može biti, ali je rijetko zaista i ima. Najčešća je na sastancima malog formata, iza zatvorenih vrata kada vam – pa i Srbima i Republici Srpskoj – svi priznaju da ste u pravu, ali da
oni, eto, ne mogu…

U nekoliko navrata je EU bila iskrena i prema BiH, ali u moru floskula na kojima su hiljade evropskih činovnika izgradili karijere i stekli imetak kakav bi rijetko kad i gdje, osim službujući u BiH, mogli steći – ta se iskrenost istanjila do pucanja. A i naša se nada istanjila od upinjanja da ispunimo sve zadate uslove i postignemo sve zadate standarde.

Novi izbori u EU u 2024. godini donijeće, nadamo se, jednu novu generaciju političara s više integriteta i hrabrosti. I više iskrenosti. Ne prema BiH, već prema EU, i stanju u Evropi u cjelini. Kada EU bude u stanju da samoj sebi prizna neke stvari, pa i svoje greške, možda će i za Zapadni Balkan i BiH, a time i Republiku Srpsku, biti mjesta u njoj. I da zaista ta nova EU bude po mjeri svih i za sve. I one koji su u njoj i one koji čekaju da joj se pridruže, kao ravnopravni partneri.

Nama Srbima ostaje da ostanemo čvrsti u vrijeme izazova i turbulencija, da ostanemo čvrsti u svojim pozicijama, ali uvijek za razgovor i dogovor, kao i dosad. Republika Srpska i sve u vezi s njenim očuvanjem u punom je kapacitetu naša crvena linija od koje ne odstupamo. Tom cilju je sve podređeno i oko toga nema pregovaranja.

(The Srpska Times)

Politika

LINTA “EU da osudi PROMOCIJU USTAŠKIH IDEJA u Hrvatskom saboru”

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas Evropsku komisiju i Evropski parlament da najoštrije osude promociju proustaških ideja u Hrvatskom saboru i hrvatskom društvu u cjelini.

Linta je ocijenio da organizovanje proustaškog skupa u Hrvatskom saboru s ciljem da se Jasenovac predstavi kao radni logor, jeste jedan od mnogih dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom genocidnom prošlošću.

“U pitanju je najdublje ruganje, ponižavanje i vređanje srpskih, romskih i jevrejskih žrtava genocida i njihovih potomaka. Takođe, u Hrvatskoj se suštinski ne poštuje antifašizam kao jedna od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, niti se poštuju Ustav, zakoni, međunarodni ugovori i povelje međunarodnih organizacija”, ocijenio je Linta u saopštenju.

Kako je istakao, zbog svega toga, Hrvatska sve više postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije.

“Srbija ima obavezu da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sjećanja za srpske žrtve genocida u NDH. To su ključni preduslovi da se započne aktivna borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH”, rekao je Linta.

Istakao je da ono što se dešava u Hrvatskoj nije nikakvo iznenađenje, pošto je dolaskom Tuđmana na vlast prije 35 godina započeo proces radikalne revizije istorije u Hrvatskoj koji traje do danas.

Podsjeća da je Hrvatski sabor 2016. godine donio sramnu i skandaloznu odluku da bude pokrovitelj ubijenim ustaškim zlotvorima u Blajburgu iako tamo, kako kaže, nije bilo nikakvog stradanja.

Kako navodi, ključne teze revizionista, odnosno brojnih proustaških snaga, jesu da su ustaški zlikovci bili mučenici i borci za slobodu hrvatskog naroda, da je genocidna NDH bila istinska država hrvatskog naroda, da veličanstven ustanak srpskog naroda u Srbu 27. jula 1941. godine nije bio antifašistički već je u pitanju bila fašistička pobuna protiv Hrvata i Hrvatske, da je najveća fabrika smrti na Balkanu Jasenovac bio radni logor, da su dječji logori u Jastrebarskom i Sisku bili prihvatilišta, da u NDH nije počinjen genocid nad srpskim narodom, da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da šahovnica koja počinje sa prvim bijelim poljem nije ustaški grb i dr.

Nastavi čitati

Politika

Kada ćemo znati da li će biti izbora u Srpskoj? I HOĆE LI IH UOPŠTE BITI?

Četvrtog novembra ćemo znati izlazimo li ili ne na izbore. Tada će Ustavni sud BiH saopštiti svoju odluku.

Odluka Ustavnog suda BiH biće ustavna samo ako bi presuda Suda BiH bila ukinuta uz obrazloženje da OHR nema pravo da nameće zakone, niti sudovi u BiH imaju pravo osuđivati ljude za navodna krivična djela kakvo je neizvršenje odluka visokog predstavnika, rekao je to za Fenu profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.

“Ali Ustavni sud BiH sigurno neće tako odlučiti, jer bi to bio poraz njegove neustavne politike i brojnih njegovih neustavnih odluka od 2000. godine, u kojima je odlučivao da OHR može nametati zakone”, kaže Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Ukoliko apelacija Milorada Dodika bude usvojena, predmet se stepen po stepen vraća na Sud BiH. U tom slučaju, nestao bi pravni osnov za prestanak mandata i sve bi se vratilo na početak, objašnjava Branko Petrić. Ako bi donijeli pravno očekivanu odluku, mnogo toga bi se promijenilo.

“Ako bi se oni usudili i postupali po zakonu, pravu i Ustavu i donijeli takvu svoju odluku onda bi to u BiH mnogo doprinijelo da postave stvari na svoje mjesto, na one Dejtonske postavke i na vladavinu prava koliku – toliku i dalo nam mogućnost da se popravi ovo što je mnogo pokvareno”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH.

Na odluku se, s obzirom na to kada su apelacije podnesene i da su izbori raspisani, dugo čeka. Budući da će Ustavni sud sada konačno odlučiti o predmetu, smatra se da je zahtjev za određivanje privremene mjere odbijen, ocjena je pravnika.

“Ustavni sud BiH ukoliko apelaciju riješi negativno po apelanta, posljedice su vrlo jasne. Ukoliko prihvati činjenično i pravno osnovane argumente odbrane gospodina Dodika, koje su navedene u samoj apelaciji, apelaciju će pozitivno riješiti, a što će, naravno, imati i bitne implikacije na održavanje, odnosno neodržavanje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj”, kaže Damir Sakić, pravnik.

Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda biće razmatrana apelacija protiv presude Suda BiH. Objavljenim dnevnim redom, kaže Dodikov advokat, nije predviđeno da Sud taj dan razmatra i apelaciju podnesenu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

“U dnevnom redu je samo apelacija protiv presude od 12.6, to je krivična presuda. To se vidi i po broju, jer je broj za apelaciju u odnosu na odluku CIK-a drugačiji, ali mogu oni pripojiti predmet. Gledao sam, ne vidim nacrt odluke. Obično bude nacrt. Nekad ne bude. Za sada ima taj dnevni red”, kaže Goran Bubić, advokat predsjednika Milorada Dodika.

Ukoliko Ustavni sud odbije apelacije, sljedeća adresa na kojoj bi Milorad Dodik mogao da potraži zaštitu svojih prava jeste Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “Ko je sada izdajnik? ŠTA JE PRODAO DA SAČUVA MILIJARDE?”

Ko je sada izdajnik, braćo Srbi? Je li sad svima jasno kakav trgovac je godinama bio na vlasti? – upitao je šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga. Protiv sam toga da bilo koji pojedinac bude na američkoj crnoj listi, kaže Bodiroga, ali i podsjeća da je činjenica da nikome iz SDS-a nisu ukinute sankcije, a neki su od 2003. godine na američkoj crnoj listi.

“Naravno ni Srpskoj demokratskoj stranci nisu skinute sankcije niti je vraćen račun koji je ugašen”, kaže Bodiroga.

Sankcije Dodiku, Željki, Stevandiću, firmama koje su povezane sa porodicom Dodik su ukinute zbog onoga o čemu je , kaže Bodiroga, između ostalog, pričao juče u Jutarnjem programu BN televizije.

“Postavljanje NATO lobiste za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i usvajanje Reformske agende gdje imamo veliki prenos nadležnosti, kao i neodrživanje referenduma kojim bi se odbacila presuda Miloradu Dodiku koju je on ujedno i prihvatio jer je platio godinu dana zatvora, bili su očigledno dio dogovora. Šta je još prodala ova nakardna vlast u Republici Srpskoj samo da bi pojedinci sačuvali svoje milijarde tek ćemo da vidimo.Narode, je li sad sve kristalno jasno?” – jasan je Bodiroga.

(BN) foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno