Connect with us

Društvo

Srpskoj potrebne hraniteljske porodice

Potreba za hraniteljskim porodicama u Srpskoj je zaista velika, jer je djeci bez roditeljskog staranja neophodna briga i podrška koju ne mogu dobiti nigdje drugo.

Zbog toga je, kako kažu naši sagovornici iz centara za socijalni rad, potrebno što više govoriti o značaju i promociji ovih porodica.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka za “Nezavisne” ističu da je velika potražnja za većim brojem hraniteljskih porodica.

“Postoje djeca koja su u podršci našeg centra i koja zaslužuju život u boljoj i srećnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, a koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava. Trenutno je u hraniteljske porodice smješteno 65 djece”, kazali su iz Centra.

Kako navode, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca borave u hraniteljskim porodicama do završetka redovnog školovanja ili do navršene 26. godine.

“Naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM + 251 KM naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 KM. Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština”, dodali su oni.

Ističe da se naknada za hranitelje obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini.

“Osim toga, naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa smetnjama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini. Ova naknada se mijenjala vremenom, a povećava se u zavisnosti od povećanja prosječne neto plate”, rekli su iz Centra.

Ista situacija je i u Prijedoru, pa tako iz njihovog centra naglašavaju da je potrebno raditi na promociji hraniteljskih porodica, ulozi hranitelja i njihovom značaju.

“U Prijedoru postoji 30 hraniteljskih porodica koje su prošle obuku za bavljenje hraniteljstvom te je kod njih smješteno 31 lice. Postoji velika potreba za hraniteljima, međutim, ljudi se teško opredijele za bavljenje ovim poslovima, te su najčešće u pitanju srodničke hraniteljske porodice”, naveli su iz Centra za socijalni rad Prijedor.

Kod ovih 30 hraniteljskih porodica, kako kažu, zbrinuto je 18 djece do 18 godina starosti, dok preostali štićenici imaju između 18 i 26 godina.

“Djeca u hraniteljskim porodicama borave dok se ne steknu uslovi za povratak u biološku porodicu. Prilikom zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu djeca žive kod hranitelja koji preuzimaju kompletnu brigu o zdravlju, školovanju, vaspitanju djeteta”, kazali su iz Centra.

Dodaje da za hranitelje koji nisu prošli obuku za bavljenjem hraniteljstvom naknada iznosi 409 KM, a za hraniteljske porodice koje su prošle obuku 660 KM.

S druge strane, u Trebinju postoje samo tri hraniteljske porodice.

“Trenutno je jedna porodica zainteresovana za hraniteljstvo i u toku je njihova procjena podobnosti za sticanje statusa hraniteljske porodice. Smatramo da broj hraniteljskih porodica koje imamo nije dovoljan i zbog toga se kontinuirano promoviše ovaj oblik zbrinjavanja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja”, naveli su iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Kako su naveli, trenutno je u tri porodice zbrinuto petoro djece, i to u dvije porodice po dvoje djece, dok je u jednoj porodici jedno dijete.

“Iz dosadašnje prakse Centra, djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu do završetka srednje škole, a do 26. godine života ostvaruju pravo na pomoć za školovanje i osposobljavanje omladine bez roditeljskog staranja. Dosad nismo imali djece koja po napuštanju hraniteljske porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Centar nastoji pomoći kod zaposlenja djeci koja ne nastavljaju školovanje”, rekli su iz ovog centra.

Dodaju da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku, dok se troškovi za izdržavanje korisnika utvrđuje u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene usluga u tekućoj godini za korisnika smještenog u ustanovu socijalne zastite, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, pa tako ukupna naknada za jedno dijete iznosi 663,50 KM.

Related Topics:

Društvo

EVROPA UVELA DIGITALNE GRANICE! 300.000 prelaza već evidentirano

Sistem za ulazak/izlazak (EES) je novi IT sistem koji digitalno bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja van EU koji putuju u 29 evropskih zemalja radi kratkotrajnog boravka. Sistem je već zabilježio preko 300.000 kretanja, a taj broj raste svakodnevno.

EES je počeo sa implementacijom 12. oktobra 2025. godine i biće u potpunosti operativan do 10. aprila 2026. godine.

EES je jedan od najmodernijih sistema upravljanja granicama na svijetu, koji je razvila i kojim upravlja eu-LISA – Agencija Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u oblasti slobode, bezbijednosti i pravde. Prikupljanjem podataka iz pasoša, zajedno sa datumima i mjestima ulaska i izlaska iz evropskih zemalja, kao i biometrijskih podataka (slike lica i otisci prstiju) i eventualnim odbijanjima ulaska, granične provjere će postati brže i efikasnije. Prikupljanje biometrijskih podataka će takođe poboljšati tačnost provjere identiteta. Pored toga, novi sistem će takođe pomoći u identifikaciji osoba koje prekorače rok boravka nakon vize i spriječavanju prevare sa identitetom.

Kao rezultat toga, EES će podržati identifikaciju terorista, kriminalaca, osumnjičenih i žrtava krivičnih djela, omogućavajući vlastima da efikasnije unakrsno provjeravaju informacije i prate pojedince umješane u kriminalne aktivnosti. Stoga će pomoći organima za sprovođenje zakona da efikasnije sprječavaju, otkrivaju i istražuju teške zločine, povećavajući bezbjednost unutar Šengenskog prostora i jačajući zaštitu evropskih građana.

– Otkrivanjem i zaustavljanjem kriminalaca prije nego što uđu u EU, EES pomaže u zaštiti svih koji Evropu zovu domom. Jača naše granice, ali prije svega, štiti ono što nas definiše: slobodu putovanja, rada i života u bezbjednosti. Kroz svoju stručnost i blisku međunarodnu saradnju, Evropol će igrati ključnu ulogu u pomaganju vlastima da otkriju prijetnje, razmjene informacije i učine Evropu bezbjednijom – kazala je izvršna direktorka Evropola, Ketrin De Bol.

Mafnus Bruner, komesar EU za unutrašnje poslove, kaže da je EES digitalna okosnica novog pristupa upravljanju granicama.

– Opremamo se preciznim znanjem o tome ko ulazi i izlazi iz EU, kada i gdje. To znanje je moćno i označava važnu prekretnicu u jačanju naše unutrašnje bezbjednosti. Novi sistem će olakšati identifikaciju ilegalnih migranata i osoba koje su prekoračile vizu, kao i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u EU’ – rekao je Bruner.

Sistem ulaska/izlaska je kamen temeljac nove evropske arhitekture upravljanja granicama, poručuje izvršni direktor EU-Lisa, Tilman Keber.

— On je aktivan, stabilan i dobro funkcioniše. Sa dvije glavne prekretnice koje su već postignute ove godine, postavili smo čvrst temelj za sljedeće korake Mape puta interoperabilnosti. Kroz kontinuiranu tehničku saradnju i blisku koordinaciju sa Komisijom, državama članicama i agencijama EU, eu-LISA ostaje u potpunosti posvećena obezbjeđivanju stabilnosti, skalabilnosti i bezbjednosti sistema, ispunjavajući našu zajedničku viziju za bezbjedniju i sigurniju Evropu’ – kazao je Keber.

Uključenost EVROPOL-a
EVROPOL će imati pristup sačuvanim podacima u svrhu sprovođenja zakona i moći će da vrši pretrage u EES-u sa biografskim (ime, datum rođenja itd.) i biometrijskim (otisci prstiju, slike lica) podacima. Ove pretrage će se koristiti za identifikaciju nepoznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava terorističkih ili drugih teških krivičnih djela, ili za konsultacije sa istorijom putovanja poznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava takvih krivičnih djela. Pristup EVROPOL-a sistemu izlaska iz poreza podliježe strogim uslovima i procedurama, zasnovanim na procjeni svakog slučaja pojedinačno i pod nadzorom Evropskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS).

Sistem izlaska iz poreza je u skladu sa visokim standardima EU zaštite podataka kako bi se osigurala privatnost i bezbjednost podataka putnika. Lični podaci će se obrađivati isključivo u određene svrhe, kao što je identifikacija putnika koji koriste lažne identitete ili pasoše. Svrhe će biti jasno saopštene putnicima. Svi podaci će se obrađivati u skladu sa zakonodavstvom EU, koje obezbjeđuje robusnu zaštitu privatnosti pojedinaca, navode iz EVROPOL-a.

Zemalje učesnice
Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska.

Nastavi čitati

Društvo

POTRESNI SNIMAK IZ MEKSIKA! Baka i djed u zagrljaju dok oko njih bujica nosi sve (VIDEO)

Držeći se čvrsto jedno za drugo na krovu kuće koju je poplava potopila, a bujica oko njih nosila sve pred sobom, stariji par iz Meksika postao je simbol nade, dok je snimak njihove očajničke borbe za opstanak obišao svijet.

Hilario Rejnosa i Elodia Rejes jedva su se izvukli živi iz poplava koje su prošle nedjelje uništile centralni i istočni dio zemlje. U stravičnim poplavama poginulo je na desetine ljudi, a mnogi se i dalje vode kao nestali.

Na srceparajućem snimku se vidi par kako se čvrsto grli kako bi izbjegli da ih odnese nabujala voda.


U jednom trenutku, muškarac se vidi kako sedi na vrhu njihovog klima uređaja dok je njegova supruga stajala pored njega, a mutna voda se vrtela oko njihovih koljena.

U pozadini, drugi su čekali pomoć na krovovima viših zgrada. Linker
Komšije su navodno pomogle paru da se popne na krov njihovog bungalova u Poza Riki, sjeveroistočno od Meksiko Sitija, nakon što je nivo vode iznenada porastao.

Bili su tamo zarobljeni satima pre nego što su spaseni.

Poplava je uništila njihovu kuću, a stariji par je iz kuće komšija govorio u hororu koji je preživio.

“Jaka struja je došla i odnijela je. Zaronio sam da je potražim, ali nisam mogao da je nađem”, ispričao je Rejnosa o svojoj muci. Njegova žena ne zna da pliva.

“U sljedećem trenu taksista mi je pokazao gde je, rekao sam joj da ne mrda i da skačem odmah. Otplivao sam u tom pravcu”, prisetio se on.

Rekao je ženi da ga uhvati za vrat, i sa njom na leđima otplivao je nazad do kuće. Popeli su se na krov gdje su ostali do zore, voda ih je zapljuskivala oko struka, sve dok ih konačno nije spasila komšinica u čamcu.

“Došla je da nas spasi i odvede u njenu kuću. Dala nam je hranu, tako je fina”, dodala je Eloida.

Rejnosa je rekao da postoje ljudi koje je poznaješ, ali koji imaju dobro srce i to je divna stvar.

Par je i dalje u šoku nakon svega što je preživio, a Rejnosa je pokazao i modrice koje je zadobio.

Obećao je da će obnoviti njihovu kuću, ali je sada zahvalan što su živi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Moguća je lokalna, slabija kiša

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu koja će biti najizglednija na području Hercegovine i istoku Bosne.

U većem dijelu Bosne moguća je lokalna, slabija kiša, dok će u pojedinim krajevima tokom dana biti i kraćih sunčanih perioda.

Vjetar će puhati slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera, bez značajnijih promjena u jačini.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 3 i 7 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti osjetno toplije, od 9 do 13 stepeni.

Najviša dnevna temperatura očekuje se između 10 i 16°C, a na jugu zemlje i do 19°C.

Oblačno i svježe vrijeme obilježit će kraj radne sedmice, pa se građanima preporučuje slojevito odijevanje i oprez u saobraćaju zbog moguće mokre kolovozne podloge.

Nastavi čitati

Aktuelno