Connect with us

Politika

ŠTA JE RADIO I ŠTA JE URADIO Savjet ministara BiH?

Počeli su dobro pa se vratili starim navikama iz prethodnih godina. Ovo je u najkraćem opis rada Savjeta ministara BiH u prethodnih godinu i po dana.

A počelo je zaista dobro… Tri mjeseca nakon izbora vladajuća struktura koju čine SNSD, HDZ BiH i “trojka” dogovorila je formiranje izvršne vlasti, što je bio rekordni rok, i pred sebe postavila velike prioritete poput pristupnih pregovora ka Evropskoj uniji (EU), reformske zakone o pravosuđu, izborima…

Ka EU se zaista i krenulo, ali onda ubrzo i stalo, jer paket od 14 zakona još nije “raspakovan” zato što se vladajuća koalicija ne može ili ne želi dogovoriti.

I dalje se blokiraju određene stvari, nekad zbog takve banalnosti koja je ljudskom mozgu nezamisliva (poput priče o helikopteru) pa javnost koja prati šta se sve dešava ne može da se ne zapita da li je sve to smišljeno ili se ministri “ne mogu gledati”.

Početak mandata aktuelnog Savjeta ministara BiH bio je, prema riječima Danijala Hadžovića, novinara i politikologa, optimističan sa jedne strane, ali i previše euforičan sa druge, naročito kada su u pitanju stranke koje čine “trojku”.

“Zbog promijenjene geopolitičke situacije, zbog rata u Ukrajini, za BiH su se otvorila vrata i kandidatskog statusa za Evropsku uniju, početka pregovora, sprovođenja reformi. I dok su stranke ‘trojke’ pa i HDZ vrlo euforično tome pristupili, vidjeli smo da je SNSD bio puno skeptičniji i da se na kraju desilo to da je SNSD paket reformi koje je trebalo sprovesti i reformsku agendu uslovljavao nekim banalnim stvarima, te da su kao i u prethodnim sazivima Savjeta ministara BiH koristili cijelu situaciju da ucjenjuju, da u čitav evropski paket svrstavaju i zahtjeve i politike koje se i ne traže od BiH, poput toga da otvore pitanje državne imovine, da izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH i to je dovelo do toga da je taj evropski put usporen i da nakon vremena vrlo blagog pomaka koji se desio usvajanjem ona tri zakona BiH na tom evropskom putu ne napreduje”, smatra Hadžović.

A ako se po određenom pitanju i postigne dogovor, što se dešavalo mnogo češće nego prethodnih godina, onda se pojavljuje četvrti igrač, koji blokira zakone, rješenja, odluke ili slično. Naravno, riječ je o SDA.

“Takav je slučaj bio i nedavno, kada su preko svojih kantona blokirali usvajanje reformske agende. BiH je, nažalost, ostala bez 80 miliona evra u prvoj tranši, a potencijalno možemo ostati bez milijardu evra i to pokazuje glupost domaće politike. Oni zaista nisu zainteresovani da istinski unaprijede živote bh. građana i poboljšaju ovu zemlju i ovo društvo. Jer da jesu, sve te nacionalne i političke razmirice bi ostavili po strani, a ispunjavali bi uslove koje zahtijeva EU”, kaže Hadžović, koji godinu i po dana rada Savjeta ministara ocjenjuje neuspješnim.

“Od jedan do pet – dao bih im dva minus. Ali, s druge strane, ohrabruje da je nakon godina stagnacije učinjen minimalan pomak, makar načelno se uspjela pokazati neka dobra volja da se ide ka EU. Međutim, kada dođemo u praksu, pojedini politički faktori, prije svih tu mislim na SNSD i njegove koalicione partnere iz Republike Srpske, pokazuju da njima nije iskreno stalo do toga. Mislim da tu treba da postoji veći pritisak od samih građana iz Srpske”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

Dobro upućeni u rad izvršne vlasti u BiH naglašavaju da sve ide ka tome da se vraćamo u period prethodnog Savjeta ministara, koga su obilježile neviđene blokade.

“Rezultat je to različitih iskušenja i pritisaka, ponajprije onih koji nemaju veze s ovim tijelom, ali utiču na rad Vijeća ministara. Od nametanja izmjena Izbornog zakona, novih sankcija dužnosnicima RS do međusobnih prepucavanja oko svega, pa čak i oko angažiranja letjelica”, kaže Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH.

Podizanje napetosti, kakve u bliskoj nam prošlosti nije manjkalo, rezultat je, smatra Krešić, činjenice da stižu lokalni izbori.

“Tada ponovno prevladavaju teme koje se svode na srbovanje, bošnjakovanje i hrvatovanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne”.

Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da je teško biti gori od prethodnog saziva Savjeta ministara, koji se na kraju pretvorio u borbu između koalicionih partnera što imenovanjima, što institucijama.

“Ovo je sada definitivno drugačije, s tim da se mora uzeti u obzir to da svoja očekivanja zaista moramo prilagoditi realnosti. A ona su takva da čim određena stvar iziskuje široki konsenzus, dakle gdje god imate toliki broj aktera koji imaju mogućnost da ulože veto, jasno je da politike koje izbacujete ne mogu biti optimalne.

Ali ovdje se radi o potrebi za stvaranje povjerenja među političkim akterima, koje se, nažalost, kod nas ne stvara ili se ne koristi ova mogućnost dovoljno i ponovo treba da se vratimo onom razgovoru šta su stvari u vezi s kojima se možemo dogovoriti, jer sve je bolje osim potpune paralize na državnom nivou”, smatra on.

Ističe i da građani nerijetko ne osjete kolika je disfunkcionalnost na državnom nivou jer postoje krize i na nižim nivoima vlasti, od entiteta, kantona, do opština.

Politika

DRINIĆ “DOK SNSD POZIVA NA „NACIONALNO JEDINSTVO“, u Banjaluci ruše sve što JEDINSTVO ZNAČI”

Umjesto da obavljaju svoj posao, održavaju sjednice i donose odluke u interesu građana, odbornici SNSD-a u Banjaluci – zabavljaju se. Igraju se detektiva. Glume revizore. Politički se iživljavaju nad sjećanjem na one koji su za Srpsku dali život.

Ovo je poručio Nebojša Drinić, generalni sekretar i šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, pitajući – zar izgradnja Centralnog spomen-obilježja palim borcima Vojske Republike Srpske za njih nije nacionalni interes oko kojeg treba da postoji apsolutno jedinstvo?

– Za nas jeste. Zato smo, nakon 30 godina, konačno pokrenuli ovo pitanje. Republika Srpska ima zakon koji uređuje javne nabavke i institucije nadležne za njegovu primjenu. Vlast tvrdi da su te institucije stabilne. Mi im želimo vjerovati. Izgleda da im ne vjeruje jedino Gradski odbor SNSD-a – ističe Drinić.

On pita kako je to moguće i zar se ne trebamo svi okupiti oko naših institucija?

– Ili taj poziv važi samo onda kada se priča o „nacionalnom jedinstvu“ poklopi s ličnim ili stranačkim interesima – dok se u stvarnosti blokiraju projekti, ignorišu građani i pustoši gradska kasa? – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

PUNO NEPOZNATIH! RIK održao sjednicu: Jesu li u mandatu da sprovedu referendum?

Republička izborna komisija održala je sjednicu na kojoj je bilo riječi o referendumu u Republici Srpskoj, međutim, nije zauzela jasan stav da li su u “mandatu” da sprovedu taj referendum.

Članovi RIK-a na ovu temu nisu željeli javno govoriti, a nezvanično saznajemo da su mišljenja bila poprilično podijeljena, i kako stvari sada stoje “neko drugi” će morati reći da li ova komisija može ili ne može sprovesti referendum.

Treba podsjetiti da je trenutni saziv Republičke izborne komisije u ostavci te da konkurs koji je raspisan za novi saziv još nije završen, a taj konkurs nedavno je poništio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Takođe, jedan od problema koji je RIK konstatovao na samoj sjednici je i činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine van snage stavio pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i to one koje se direktno odnose na RIK.

Problem predstavlja i to što je Oliver Blagojević, predsjednik RIK-a u ostavci predložen za predsjednika Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

Podsjećanja radi Ustavni sud BiH u martu ove godine stavio je van snage odredbe člana 22 stav 5 Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi koji glasi: “Republička komisija pravilnikom propisuje formu i sadržaj glasačkog spiska”. Takođe, van snage su stavljene i još neke odredbe koje govore da je RIK nadležan za glasački spisak, a odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je nakon što su apelaciju podnijela četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Suština njihovih zamjerki bila je da su te stvari propisane Izbornim zakonom BiH i u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH.

“RIK je u ostavci, problemi i nejasnoće su brojne i jednostavno, njima je dat vruć krompir u ruke. Sve se svelo na paušalne procjene. Neko, tačnije Narodna skupština Republike Srpske ili neka druga institucija treba da jasno, glasno i argumentovano kažu da su oni nadležni i da mogu sprovesti referendum, a ne da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak RIK-u.

Kada je riječ o prebacivanju odgovornosti, možda najbolji primjer je izjava Ilije Tamindžije, poslanika SNSD-a i predsjednika Komisije za izbor i imenovanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Taminžija je u izjavi Srni rekao da RIK normalno funkcioniše i da zbog toga nema nikakvih prepreka održavanja budužeg referenduma o mandatu Milorada Dodika, legitimnog predsjednika Republike Srpske.

On je rekao da je to konstatovano na sastanku koji je održan 8. avgusta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a na kojem su bili eksperti pravne struke, te predstavnici institucija, uključujući i Vladu i predsjednika Srpske.

“Zbog toga nema nikakvih prepreka za održavanje referenduma koji se sprovodi prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi i jedino je RIK nadležan za sporovođenje referenduma”, istakao je Tamindžija.

Zanimljivo je da je upravo Tamindžija kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanja najodgovorniji zbog toga što proces izbora nove Republičke izborne komisije nije doveden do kraja. Razlog tome treba tražiti u odluci Ustavnog suda BiH.

Taj sud je na sjednici održanoj 10. jula utvrdio da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH. Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Iako je Ustavni sud BIH prije više od mjesec dana poništio konkurs za izbor Republičke izborne komisije, u SNSD-u su ranije rekli da će procedura biti nastavljena i da Republika Srpska ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH. Ipak, u posljednjih mjesec dana po ovom pitanju nije urađeno ništa, a nezvanične informacije govore da pojedinci imaju strah od kršenja odredbi Ustavnog suda BiH.

Nastavi čitati

Politika

RASKALAŠNI LUKA! Petrović POSUĐUJE pare od koga stigne

Glavni posao generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića u ovoj godini je zaduživanje preduzeća za kupovinu struje i krpljenje rupa u sistemu koji je poprilično šupalj. Nakon komercijalnih banaka, kod kojih je preduzeće samo u ovoj godini zadužio za preko 160 miliona maraka, njegovi novi kreditori su trgovci dugovima, odnosno društva za faktoring.

Jedno od njih, „Big Faktor“ iz Banjaluke pozajmilo je „Elektroprivredi“ kratkoročno šest miliona maraka uz naknadu od 189.000 KM bez PDV-a.

Ovo akcionarsko društvo su osnovali Dragana Garača i Dragan Injac.

Svemu je prethodila posebna odluka o izuzeću od javnih nabavki 8. avgusta. Istog dana je formirana komisija koja je tri dana kasnije dala preporuku da se ugovor dodijeli firmi iz Banjaluke, što je Petrović i učinio.

Podsjećamo, prije manje od mjesec dana ERS se zadužila za 25 miliona maraka.

Nekoliko dana ranije uzeli su kredit od 18 miliona KM.

Mimo ovih Elektroprivreda RS se proteklih mjeseci putem više kredita kod banaka zadužila preko 130 miliona maraka.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno