Pandemija kovida-19 će “izgledati minorno” u poređenju sa onim sa čim se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorava profesorka Dejm Seli Dejvis, bivša savjetnica za zdravlje britanske vlade.

Dejvis, koja je sada specijalni izaslanik Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine od infekcije koja se nije mogla liječiti.

Profesorka sada pokušava da objasni šta će se dogoditi svijetu ukoliko ne uspijemo da se izborimo sa ovim problemom u narodnoj deceniji, ističući da je ovaj problem “akutniji” od klimatskih promjena. Infekcije koje su otporne na lijekove već sada odnesu više od 1,2 miliona života godišnje.

– Izgleda da ima mnogo ljudi sa neizlječivim infekcijama i morali bismo da pređemo na izolaciju ljudi koji se ne liječe kako ne bismo zarazili njihove porodice i zajednice. Dakle, to je zaista katastrofalna slika. To bi učinilo da neki od kovida izgledaju minorno – rekla je Dejvis, piše “Gardijan”.

AMR znači da se neke infekcije izazvane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.

Izloženost lijekovima omogućava bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lekova kao što su antibiotici ubrzava taj proces.

Široko rasprostranjena otpornost učinila bi većinu moderne medicine previše rizičnom, što bi uticalo na intervencije uključujući carski rez, intervencije protiv raka i transplantaciju organa.

– Ako ne uradimo nešto u narednih deset godina, onda sam zaista u strahu – ističe profesorka.

Bez razvoja novih tretmana doći će do zastoja decenijama.

– Znamo da virusi sagorijevaju, generalno razvijate imunitet stada, ali ovo nije tako – kaže profesorka.

Prošle nedjelje vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je nacionalni akcioni plan za AMR, sa obavezama da smanji upotrebu antimikrobnih sredstava i kod ljudi i kod životinja, ojača nadzor infekcija otpornih na lijekove i podstakne industriju da razvija nove lijekove i vakcine.

Predstavljajući plan, Marija Kolfild, ministarka zdravlja, rekla je da su u svijetu, koji se oporavlja od dubokog uticaja pandemije kovida-19, međunarodna saradnja i spremnost za globalne zdravstvene izazove poprimili nivo važnosti bez presedana.

Dejvis je provela više od decenije upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je zaista pogodio kada je njeno “prelijepa kumica”, Emili Hojl, u 38. godini umrla od infekcije otporne na lijekove.

Emili je imala cističnu fibrozu i imala je dvije transplantacije pluže prije nego što se inficirala sa “Mycobacteroides abscessus”, koja je bila otporna na lijekove.

Njeni lekari su pokušali sve

– Ali mislila sam, gledajući unazad godinu dana prije nego što je umrla, da je vjerovatno da će je ovo ubiti. I znala je i ona, nekih šest mjeseci prije smrti, da ovo neće moći da izliječi i da će je to vjerovatno ubiti. Otišla je lijepo, bila je toliko dostojanstvena, smijala se, šalila, pokušala da olakša svom suprugu, porodici, svima nama, bila je veoma posebna – ispričala je profesorka prisjećajući se svoje kumice.

Profesorka kaže da joj je Emili prije smrti dala odobrenje da njenu priču koristi da upozori svijet. Smrt kumice dala je snagu profesorki da se bori i dokaže svijetu da je ovo problem svih.

– Moja generacija i stariji su koristili antibiotike i ne dopunjavamo ih. Ne vodimo računa o tome da se naša hrana proizvodi sa što je moguće manjom upotrebom njih. I dugujem svojoj djeci i, ako ih budem imala, unucima i narednim generacijama da dam sve od sebe – kaže profesorka.

– U današnje vrijeme postoje i pitanja pravičnosti. Svaki peti smrtni slučaj uzrokovan AMR je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u podsaharskoj Africi – kaže Dejvis i dodaje da je tu problem “posebno rasprostranjen i katastrofalan”.

Mnoge zemlje su takođe teško pogođene klimatskom krizom, a Dejvis kaže da su ta dva problema međusobno povezana.

– Ako ne kontrolišemo i ne ublažimo AMR, onda će on ubiti više ljudi prije klimatskih promjena –  zaključila je profesorka.

“Klima će ‘igrati’ na mnogo načina, ali razmislite o poplavnim vodama, razmislite o kanalizaciji, razmislite o raseljavanju, razmislite o olujama i onome što šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu – infekcije rastu – objašnjava profesorka.

Postoje globalni napori da se smanji neprikladna upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija kovida-19 zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Nekoliko novih antibiotika je stvoreno posljednjih godina i to pitanje je “komplikovano” jer uključuje sektore kao što su poljoprivreda i javno zdravlje.

Više od dvije trećina antibiotika ide na životinje na farmama, kaže Dejvis, obično da bi se podstakao rast ili spriječile infekcije u prenaseljenim, nehigijenskim uslovima, umjesto da se liječe specifične infekcije.

Neke azijske riblje farme su dodavale antibiotike u hranu za ribe, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje infekcije se javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koje vakcine bi mogle biti potrebne, kaže Dejvis.

– Ukoliko nemate adekvatnu, pažljivu primjenu, rizikujete da izgubite kontrolu – navodi profesorka.

Životinje, ali i ljudi, izlučuju do 80 odsto antibiotika koje unose, ističe Dejvis i dodaje da to zagađuje životnu sredinu.

– Fabrike koje proizvode antibiotike možda ne kontrolišu svoje otpadne vode, dozvoljavajući dramatične količine da uđu u sisteme vode – ističe.

Uprkos upozorenjima, Dejvis ističe da je optimista i puna je entuzijazma dok razgovara o projektima koji pronalaze drugačiji pristup.

– Veliki američki dobavljač živine prestao je da koristi antibiotike pa i vi to možete učiniti – rekla je ona.

Proboji kao što su genomika i vještačka inteligencija “oživljavaju” nauku o novim antibioticima. Ona se takođe nada da će programi za podsticanje farmaceutskih kompanija da proizvode nove antibiotike uroditi plodom.