Connect with us

Društvo

Šta poslije kandidatskog statusa za BiH

Dodjela kandidatskog statusa je događaj godine za BiH. Međutim, prvi stvarni zaista ozbiljan korak naprijed biće kada se odredi datum početka pristupnih pregovora između BiH i EU.

To za Srpskainfo kaže bivši šef Misije BiH pri EU, Igor Davidović, komentarišući vijesti iz Brisela da BiH napokon dobija status zemlje kandidata, nepunih sedam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo.

Pomoć iz EU
Davidović naglašava da je sada pravo pitanje koliko dugo ćemo biti u statusu kandidata i od čega zavisi početak pregovora. Primjera radi, 18. juna 2004. Brisel je Hrvatskoj dodijelio status kandidata za članstvo u EU, a 3. oktobra 2005. otvoreni su pristupni pregovori te zemlje sa EU.

Pregovori o pristupanju EU se završavaju kada je postignuta saglasnost EU i države kandidata u svih 35 poglavlja i kad to potvrdi i Evropski savjet. S obzirom na veliki obim pravila i propisa EU koje svaka država kandidat mora donijeti kao svoje nacionalno pravo, pregovori često dugo traju.

Kandidati zato dobijaju finansijsku, administrativnu i tehničku pomoć tokom tog pretpristupnog perioda. Kako saznajemo, iz Brisela su vlasti u BiH već pitali da li imaju dovoljno kapaciteta, posebno sposobnih kadrova da proces pregovaranja iznesu do kraja, nudeći pomoć. Ako odgovor iz BiH bude pozitivan, proces pregovaranju mogao bi prije da počne.

Brža varijanta
– U praksi, kada se zemlji dodijeli status zemlje kandidata, treba da se odredi i datum početka pregovora. A to može da potraje veoma dugo. Nećemo da idemo s pesimističnim primjerima koliko dugo čeka, na primjer, Turska, koja je tu šampion, ali da bi se pregovori otvorili sasvim je sigurno da će EU od nas tražiti nekakve uslove. Ako ne nove, makar realizaciju dosadašnjih starih – navodi Davidović.

U pitanju je dosadašnjih tzv. 14 prioriteta za BiH u okviru kojih se krije ispunjavanje mnogo većeg broja pravnih, političkih, ekonomskih i drugih uslova. Samo neki od njih su: izbori po evropskim standardima, nezavisnost pravosuđa, novi zakon o VSTS, reforma Ustavnog suda BiH uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, borba protiv korupcije, depolitizacija javnih preduzeća, sloboda medija i zaštita novinara…

Da li ćemo morati da ih ispunimo prije početka pregovora?

– Ja sam se oduvijek zalagao da je bolje te uslove rješavati tokom pregovora po poglavljima. Ako ih ne riješimo, ako se ne prilagodimo evropskom standardu, ta poglavlja nećemo zatvoriti. I to bi bila mnogo brža varijanta i za nas i za EU, ili bi na taj način imali pouzdan pokazatelj jesmo li mi u BiH stvarno opredijeljeni za članstvo i da li možemo da ispunimo uslove od kojih EU evidentno neće odustati. Ovako, ako se postavljaju uslovi na neodređen rok, onda o svakom od tih uslova možemo beskonačno da pregovaramo i da ništa ne uradimo jer ne vidimo šta je krajnji cilj – upozorava Davidović.

KORIST
Obaveze na evropskom putu su manje-više jasne, ali građane BiH zanima kakvu će korist imati od toga što je BiH zvanično kandidat za članstvo.

– Dobijanje statusa kandidata znači mnogo u političkom, ali i u drugom pogledu. Više nisu toliko u pitanju izdašni pretpristupni fondovi; mi smo velike količine novca već dobili od EU, mada ćemo dobijati i dalje. Međutim, ako ste zemlja kandidat, onda su te procedure olakšane i sa zemljom koja je kandidat mnogo se drugačije razgovara. Kandidat ima pristupe i drugim forumima EU i drugim sredstvima i fondovima – objašnjava Davidović.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

UMIČEVIĆ: Ministre ne viđam u trgovinama, samo Šeranić kupuje

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

Nastavi čitati

Društvo

PREDSTAVLJEN “ZMIJANJSKI VEZ” U KINI, izazvao posebnu pažnju

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nastavi čitati

Aktuelno