Connect with us

Svijet

ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.

Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi

Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.

Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.

Sve je započelo sporom oko žitarica

Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.

Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.

Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.

Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.

U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.

Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”

“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”

“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.

Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”

Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.

“Umor od Ukrajine”

Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.

Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.

“Riječi su važne”

Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.

“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.

“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”

Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.

Related Topics:

Svijet

KRVAVI NAPAD KOD HARKOVA: Rusi ponovo granatirali selo, više ljudi poginulo

U ruskom granatiranju u jednom selu u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine poginule su tri osobe, a povrijeđeno devet, saopštili su regionalni tužioci.

Usaopštenju se navodi da je jedna osoba preminula od zadobijenih povreda u bolnici nakon napada na selo Borova, jugoistočno od Harkova. Harkov je drugi po veličini grad u Ukrajini i česta meta ruskih udara.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je ranije saopštilo da su hitne službe radile na mjestu prvobitnog napada kada su ga moskovske trupe ponovo granatirale. Među povrijeđenima su i tri spasioca, prenosi Rojters.

Tužioci su takođe izvijestili da je pet osoba povrijeđeno u ruskom vazdušnom napadu na grad u okrugu Kijevski u Harkovu.

Zvaničnici u susjednom pograničnom regionu Sumi rekli su da su ruske snage 57 puta udarale po graničnoj oblasti tokom četvrtka, pri čemu je jedna osoba ubijena u napadu kliznih bombi u blizini grada Jampil.

Sumska oblast se nalazi nasuprot Kurske oblasti na jugu Rusije, gdje su ukrajinske snage krenule u napad koji je pokrenut prošlog mjeseca.

Nastavi čitati

Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Evropa se sprema ZA VELIKE POPLAVE, mogle bi biti NAJGORE U 1000 godina

Centralna Evropa priprema se u četvrtak za najgore poplave zadnjih decenija zbog prolaska ciklona Borisa što se očekuje ovaj vikend. Po češkim i poljskim meteorolozima, u nekim područjima njihovih zemalja moglo bi pasti do 400 litara kiše po metru kvadratnom u iduća četiri dana, a u Austriji i Slovačkoj oko 200 litara.

Kulturne manifestacije predviđene za ovaj vikend otkazane su u te četiri zemlje zbog najavljenog prolaska ciklona. Retencije za prihvatanje vode, ponajprije u blizini brana, ispražnjene su kako bi mogle primiti toliku vodu. U Poljskoj su oglašeni meteoalarmi za jug zemlje, prije svega gradove na Odri kao što su Vroclav i Opole.

“Postoji realan rizik od lokalnih poplava u petak i nedjelju” upozorili su poljski meteorolozi.

U Vroclavu, koji ima 675.000 stanovnika, opština je osnovala krizni štab. Po češkom ministru okoline Petru Hladiku, situacija u zemlji “mogla bi biti slična onoj 1997. i 2002.”

Poplave 1997. pogodile su Moravsku, na istoku Češke. Poginulo je 50 ljudi i bilo je nekoliko milijardi američkih dolara štete. Upravo u toj regiji i ovaj se put očekuju najgore padavine. Godine 2002. poplave su pogodile zapad zemlje, odnijevši 17 ljudskih života i izazvavši još veću štetu nego 1997. godine.

Gradovi u Moravskoj podigli su barijere protiv poplava i pripremili vreće s pijeskom u očekivanju oluje koju će pratiti vjetrovi brzine do 100 kilometara na sat. Desetine kulturnih manifestacija u regiji otkazani su uključujući godišnji festival vina u Znojmu koji privlači desetine hiljada posjetilaca.

Otkazan je i rimski festival u Karnuntumu u Austriji. Po austrijskoj televiziji “ORF”, vodostaj Dunava mogao bi narasti do nivoa koji nisu viđeni pet do deset godina. Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da je vojska spremna rasporediti do hiljadu vojnika bude li potrebno. Slovačka vojska i vatrogasci dobrovoljci takođe su u pripravnosti.

Padavine bi mogle biti veće od onih koje su pogodile centralnu Evropu 2013., a koje su tada bile smatrane najgorima u hiljadu godina, upozorava slovačka meteorološka služba “imeteo.sk”. S premještanjem hladnog vala nad Evropom prema istoku, prvi je snijeg pao i na slovenskoj Kredarici. Olujno nevrijeme najviše problema izazvalo je u slovenskom primorju. U slovenskoj Istri u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što uobičajno padne tokom cijelog ljeta, prenose “24Sata”.

Nastavi čitati

Aktuelno