Connect with us

Svijet

ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.

Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi

Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.

Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.

Sve je započelo sporom oko žitarica

Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.

Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.

Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.

Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.

U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.

Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”

“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”

“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.

Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”

Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.

“Umor od Ukrajine”

Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.

Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.

“Riječi su važne”

Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.

“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.

“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”

Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno