Connect with us

Svijet

ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.

Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi

Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.

Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.

Sve je započelo sporom oko žitarica

Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.

Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.

Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.

Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.

U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.

Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”

“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”

“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.

Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”

Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.

“Umor od Ukrajine”

Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.

Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.

“Riječi su važne”

Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.

“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.

“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”

Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.

Svijet

ZELENSKI ODBIO DA PRIZNA glasove Ukrajinaca koji žive u Rusiji

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski neće dozvoliti da ukrajinski državljani koji žive u Rusiji glasaju na izborima u Ukrajini, izjavio je za TASS bivši lider ukrajinske opozicione stranke Platforma – Za život Viktor Medvedčuk.

“Zelenski je već odbio da učini tako nešto. To znači da Rusija neće priznati ono što će krvavi klovn da podvali i da izbori i rezultati / u Ukrajini/ neće imati smisla. Oni u Kijevu ponovo daju svima prazna obećanja”, ocijenio je Medvedčuk.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVO UPOZORAVA “Zapadna Evropa se otvoreno priprema za RAT SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i da sjednice Savjeta EU sve više liče na “ratne savjete”.

“Vidim šta se dešava na sjednicama Savjeta EU i čvrsto vam kažem da spremaju za rat. Ti sastanci više nisu političke rasprave, u posljednje vrijeme to su ratni savjeti, gdje zemlje koje su znatno veće od nas, raspravljaju kako ćemo pobijediti Ruse, kako ćemo ih natjerati da plate reparacije i vrate novac koji sada dajemo Ukrajincima”, rekao je Orban.

On je naveo da je prijetnja uvlačenja Mađarske u rat svakodnevna opasnost zbog čega, kako kaže, prve dvije tačke svakog plana mađarske Vlade za budućnost glase – ostati po strani od rata i ne davati svoj novac Ukrajini.

Orban je rekao da odnose Rusije i Mađarske ne želi da naziva prijateljskim, već korektnim i izbalansiranim.

“Ne želim da koristim riječ `prijateljski`, jer bi to zvučalo kao provokacija, ali mi imamo korektne, izbalansirane odnose sa Rusijom”, rekao je mađarski premijer.

On je istakao da Mađarska trenutno ima veoma dobre odnose sa Kinom, Turskom i zemljama Srednje Azije.

Orban je dodao da odnosi sa Njemačkom nisu u “najboljem stanju”, ali da imaju potencijal, dok se to kompenzuje produktivnom političkom saradnjom sa Italijom.

Orban je rekao da je Mađarska izgradila dobre veze sa Češkom, Slovačkom i Srbijom, uprkos dugoj i složenoj istoriji zajedničkog života u susjedstvu, prenosi “Sputnjik”.

Nastavi čitati

Svijet

Demonstranti na Grenlandu i u Danskoj poručili Trampu: “NEMA PREDAJE”

Hiljade demonstranata okupili su se širom Danske u znak solidarnosti s Grenlandom u jeku prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati arktičko ostrvo, zahtijevajući da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanđana na samoopredjeljenje.

U nekoliko gradova na Grenlandu ovog se popodneva održavaju protesti. Prema organizatorima iz inicijative “Podrška Grenlandu”, okupljanja su organizirana u Nuuku, Illulisatu, Qaqortoqu i Aasiaatu, javlja DR.

“Ovo je važan dan za nas, dan kada obilježavamo gdje stojimo kao narod. Nadamo se da će to doprijeti do svih krajeva svijeta”, izjavila je za DR Aviâja Rosing-Olsen, suorganizator protesta u Nuuku.

 

Na ulicama Nuuka, glavnog grada Grenlanda, pojačano je vojno prisustvo zemalja članica NATO-a. U petak su stigli i danski vojnici, a nekoliko ih je viđeno u maskirnim uniformama ispred Arktičke komande, piše DR.

Iz Danskih oružanih snaga su putem objave na društvenoj mreži X poručili kako će vojnici “biti dio pojačane prisutnosti Danskih oružanih snaga na Grenlandu. Zajedno s NATO saveznicima učestvovaće u raznim vježbama”.

Dvostranačka delegacija američkog Kongresa je na konferenciji za medije u Kopenhagenu ponovno izrazila podršku Danskoj i Grenlandu, piše Associated Press.

Vođa delegacije, demokratski senator Chris Coons iz Delawarea, poručio je da SAD poštuje Dansku i NATO “zbog svega što smo zajedno učinili”. “Nadam se da narod Kraljevine Danske neće izgubiti vjeru u američki narod”, rekao je Coons.

Izjave kongresmena u suprotnosti su s nedavnim porukama Donalda Trampa. On je u petak zapretio uvođenjem carina zemljama koje ne podrže njegov plan o preuzimanju Grenlanda, dok je ranije tokom sedmice izjavio kako bi bilo što manje od toga da Grenland bude u američkim rukama bilo “neprihvatljivo”.

Na protestu podrške Grenlanđanima okupilo se 15.700 ljudi, objavili su organizatori s pozornice ispred američke ambasade u Kopenhagenu. Protestanti su se ondje uputili nakon što su ispunili Trg gradske vijećnice. Broj okupljenih time je znatno premašio očekivanja organizatora, koji su predviđali odaziv od 5.000 ljudi.

Danska ministarka poreza Ane Halsboe-Jørgensen takođe je govorila na protestu na Gradskom trgu, prenosi Politiken. “Šaljemo toplinu grenlandskom narodu. Stojimo zajedno, u Danskoj, u Evropi. Danas stojimo zajedno da bismo jednostavno rekli: Grenland nije na prodaju i nikada neće stajati sam”, izjavila je.

Gradonačelnica Kopenhagena Sisse Marie Welling (SF) obratila se protestantima okupljenim na trgu ispred gradske vijećnice, izrazivši jasnu podršku Grenlanđanima. “Stojimo uz naše grenlandske prijatelje. Poruka iz Kopenhagena je glasna i jasna. Grenland nije roba”, poručila je, a prenosi Politiken.

Demonstracije podrške Grenlandu organizovane su u više danskih i grenlandskih gradova. Prema snimkama televizije TV 2, velik broj ljudi okupio se i na skupovima u Aarhusu, Odenseu i Aalborgu, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno