Connect with us

Svijet

Šta se krije iza rata u Ukrajini i neoliberalne zapadne podrške

Miniranje gasovoda “Sjeverni tok”. Dizanje u vazduh brane “Kahovka”. Ofanzive i kontraofanzive.

Zapadne sile pune Ukrajinu onim što je neko nedavno nazvao zoološkim vrtom nekompatibilnog oružja i oružanih sistema različitih berbi. Evropska unija nastavlja s uvođenjem novih harakiri sankcija, dok američki predsjednik Džo Bajden nastavlja sa vojnom i novčanom podrškom Ukrajini. Ali šta se u stvari dešava iza zavjese, van svjetla ove ratne pozornice? Da li je uistinu taj pravdoljubivi i demokratski Zapad zaista toliko zabrinut za sudbinu Ukrajine ili se iza svega krije klasična korporativna pohlepa?

Beskrajni ratovi

Da bi se shvatilo prvo pitanje na koje treba dati odgovor jeste – zašto, kada je 1990-ih Rusija iznosila prijedloge za ekonomsku integraciju Evroazije od Lisabona do Vladivostoka, kada je govorila o nedjeljivoj bezbjednosti te obećanjima datim Gorbačovu u vezi sa neproširivanjem NATO saveza na istok – sve to nije ispoštovano i krenulo u bezbrižniju i svjetliju budućnost?

Taj prijedlog je odbijen od strane Vašingtona, onda i marionetskih briselskih diplomata, jer bi to narušilo moć SAD i neoliberalne politike koju ova zemlja sprovodi širom svijeta.

Zašto imamo zapadni imperijalizam? Zbog zapadnog kapitalizma. Koja je svrha zapadnog imperijalizma? Neprestano “otvarati”, najčešće kroz ratove i razne vještačke krize, sve više i više dijelova svijeta kako bi zapadne korporacije sa sjedištem na Zapadu mogle imati pristup tržištima, mogućnostima ulaganja i profita, jeftinoj radnoj snazi, materijalima i sirovinama.

Zbog toga se vode i beskrajni ratovi kako bi se zapadni kapitalizam održao u životu. Angloamerički interes, odnosno najagresivniji imperijalistički interes Zapada oduvijek je gledao na Rusiju, odnosno Ukrajinu, ali i na Evropu kao na svoju narednu žrtvu. U Ukrajini je već uspostavljen neoliberalni kapitalizam po mjeri stratega iz Vašingtona, koji su pod kontrolom takozvane duboke države i krupnog kapitala.

Steroidi

Dok mejnstrim štampa zvuči kao da je Zapad umiješan u sukob potpuno altruistički, zalažući se za zapadne vrijednosti i demokratiju, sve je više onih koji to kritikuju i ukazuju da se ovaj rat sve više vodi zbog profita i interesa velikih kompanija.

Svaki put kada dođe do zajma koji se daje Ukrajini uključeni su operateri iz privatnog sektora, velike finansijske institucije. I naravno, MMF na razne načine usmjerava ovaj novac. Jedan od najvećih zajmodavaca jeste Amerika i prema pisanju “Njujork tajmsa” trenutni dug Kijeva prema Vašingtonu već iznosi nevjerovatnih nekoliko stotina milijardi dolara. Dobar dio tog novca uplaćen je raznim zapadnim agencijama za odnose s javnošću i lobistima.

Ukrajinske zalihe u svjetskim razmjerama

Drugi po rezervama mangana

Drugi po rezervama željezne rude

Drugi po rezervama žive

Sedmi po rezervama uglja

Deseti po rezervama titanija

Trinaesti po rezervama gasa iz škriljevca

Ovi nezavisni i slobodoumni kritičari ukazuju da se u toku sukoba u Drugom svjetskom ratu u Velikoj Britaniji govorilo o pravednim udjelima i jednakim žrtvama, ali ono što danas nalazimo kao narativ o Ukrajini potpuno je suprotno te neki to već nazivaju neoliberalizmom na steroidima.

Vlada Zelenskog već mjesecima unazad sprovodi jedno antiradno zakonodavstvo. Zabranjena je i opozicija koja se tome protivila, ali i otvorena priča oko privatizacije državne imovine da bi se finansirao rat. Ukrajina je počela sa rasprodajom čak i “porodičnog srebra”, što obuhvata i veoma plodnu zemlju Ukrajine. Ne dobijaju ga obični i čestiti farmeri, već veliki zapadni igrači. U prevodu, kada iz Kijeva poručuju da ukrajinsko žito mora izaći na svjetska tržišta, to nije interes običnih ukrajinskih farmera, već upravo ovih “drugih”.

Bogatstvo

Ukrajina nosi evropski primat po poljoprivrednim obradivim površinama, pri čemu zauzima treće mjesto u svijetu po površini najplodnije crnice, jer raspolaže s 25 odsto toga zemljišta. Ta izrazito poljoprivredna zemlja prva je u svijetu po izvozu suncokretovog ulja.

Po proizvodnji ječma zauzima drugo mjesto u svijetu, a četvrti je svjetski izvoznik te žitarice. Treći je najveći svjetski proizvođač i četvrti najveći izvoznik kukuruza. U proizvodnji krompira Ukrajina u svijetu zauzima prvo mjesto. Smatra se da su agroproizvodni potencijali Ukrajine toliki da bi mogli zadovoljiti prehrambene potrebe za 600 miliona ljudi.

Jednako kao u poljoprivredi, Ukrajina zauzima visoka mjesta po utvrđenim zalihama strateški važnih rudnih bogatstava. Dokazano je da ta zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po zalihama rude urana, a po rezervama titanija drugi su u Evropi i deseti u svijetu. U podzemlju Ukrajine leži 2,3 milijarde tona ili 12 odsto svjetskih rezervi mangana i po tome zauzimaju drugo mjesto u svijetu. Na drugom su mjestu u svijetu po utvrđenim rezervama željezne rude, čije su zalihe procijenjene na 30 milijardi tona.

Takođe, drugi su u svijetu po rezervama rude žive, a imaju i značajne rezerve i gasa iz škriljevaca.

Lešinari

Nezavisni analitičari ukazuju kako je već započeo otvoreni proces rasprodaje Ukrajine. Mjesecima se već spelukiše kako je prehrambeni div “Monsanto”, koji je poznat i po proizvodnji GMO sjemena, već poklopio najvrednije oranice.

Ukrajina će najvjerovatnije ostati i bez nalazišta gasa i nafte, jer su na njih već bacile oko neke od najvećih zapadnih kompanija. Kako bi sve išlo podmazano Kijev i Vašington su krajem prošle godine dogovorili da u tom procesu, rasprodaje Ukrajine, ko posrednik i savjetodavac, bude angažovan jedan od najvećih investicionih fondova u svijetu “Blekrok”.

Proizvodnja

Prvi po proizvodnji krompira

Prvi po proizvodnji raži

Drugi po proizvodnji ječma

Treći po proizvodnji kukuruza

Američke korporacije za fosilna goriva, poput “Ekson” i “Halibarton”, već su počele sa prvim ozbiljnijim razgovorima o preuzimanju naftne i gasne industrije u Ukrajini. Potvrđeno je to i od strane ukrajinske državne energetske kompanije “Naftogaz”, iz koje je nedavno saopšteno kako se vode ozbiljni pregovori sa kompanijom “Halibarton”, koja je u nekom proteklom periodu zaradila ogroman novac eksploatišući iračke izvore nafte nakon američke vojne invazije na ovu zemlju. “Fajnenšel tajms” je tim povodom objavio da se ukrajinska vlada posebno nada bušotinama za prirodni gas u Crnom moru, nedaleko od Krima. Kijev, međutim, nema pristup tom gasu.

Opustošena zemlja

Ovo krčmljenje Ukrajine od strane, prije svega, Amerike nažalost nije od juče. Ono je otpočelo još prije 2014. godine. Amerika godinama finansira Ukrajinu, pogotovo kroz isporuke oružja koje je nastavljeno sve do danas. Ono što se vrlo često zaboravlja pomenuti jeste to da se ne radi o nikakvim poklonima, već će Ukrajina na kraju morati debelo platiti. Šta ako Ukrajina ne bude mogla isplatiti velike dugove? Na red će doći njeni prirodni resursi. To se već dešava iza zavjese. Ako ovome dodamo da je Ukrajina već izgubila gotovo polovinu svog stanovništva koje sada živi u inostranstvu te da većina njih ne planira svoj povratak, postavlja se pitanje šta će na kraju ostati od ukrajinske države?!

Takođe, veliko je pitanje šta će na kraju ostati i od same Evrope, koja je već “debelo” pod uticajem američkog kolonijalnog i neoliberalnog kapitalizma. Posebno se na udaru našla zaslijepljena Njemačka koja je žrtvovala svoju ekonomiju zarad američkih interesa.

Ono što u Berlinu, ali i Briselu ne vide, ili ne žele jeste to da stvaranjem novog svjetskog poretka, dostupnost resursima postaje sve manja. Tu opet uskače Amerika koja Evropljanima, umjesto jeftinih ruskih energenata, nudi svoje daleko skuplje.

A kako izgledaju ti američki imperijalni ratovi? Ratovi koje su SAD vodile u Iraku, Avganistanu, Siriji, Jemenu i Pakistanu, pod izgovorom borbe protiv terorizma, doveli su do najmanje 4,5 miliona smrtnih slučajeva i raseljenih od 38 do 60 miliona ljudi, a 7,6 miliona djece danas gladuje. U izvještaju se navodi da danas u Libiji i Somaliji postoji 7,6 miliona djece mlađe od pet godina koja pate od akutne pothranjenosti.

Da li ista sudbina čeka i Ukrajinu?

Veljko Zeljković

Glas Srpske

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Svijet

TREBALO JE DA UKINE GUŽVE NA GRANICAMA: Hrvatska odbila primjenu EU aplikacije

EU je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

“Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

Nastavi čitati

Aktuelno