Connect with us

Društvo

ŠTA SE ZAISTA DEŠAVALO U DOBOJU ZA VRIJEME POPLAVA? U grad ušlo 10 miliona kubika vode?!

Vodeni talas koji je ušao u Doboj bio je širok 400 metara, a visok između 50 i 80 centimetara te je u grad ušlo 10 miliona kubika vode.

Kazao je ovo u banjalučkom Okružnom sudu svjedok tužilaštva Dragan Pavlić na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i bivšem šefu Odsjeka Civilne zaštite Milku Vidakoviću koje terete za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine poplava u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.

Pavlić je u vrijeme poplava bio stručni savjetnik u Gradskoj upravi Doboj i član Štaba za vanredne situacije. On je istakao je da su u noći uoči poplave urađeni nasipi na potoku Liješanj i na magistralnom putu M17 koji je inače brana Doboja od poplava.

– Dan i noć uoči poplava 14. maja uz potok Liješanj urađeno je oko 150 metara nasipa visokog dva metra, a širokog oko pet. Urađeno je i kilometar i po nasipa na magistralnom putu M17 i to od potoka Liješanj do Elektro Doboja. Radilo se cijelu noć. Ta dva nasipa spasila su da voda ne uđe tako brzo tokom noći u grad. Nasip na magistralnom putu držao je do ujutro 15. maja i tek je voda između osam i devet časova počela da ga prelazi-rekao je između ostalog Pavlić.

Prema njegovim riječima na izgradnji nasipa bilo je angažovano više firmi među kojima su bile “Josipović” i “Rijal” te da je koliko on zna Petrović ta preduzeća zvao i mobilisao da rade.

Dodao je da je rijeka Bosna 15. maja oko 7 časova ujutro bila na visini kolovoza magistralnog puta. Pojasnio je da je magistralni put koji prolazi kroz Doboj osim funkcije saobraćajnice projektovan i kao brana od poplava i da su za tu njegovu funkciju nadležne “Vode Republike Srpske”.

Pavlić je kazao da je na poplavu Doboja i visinu vode uticalo i to što se između Žepča i Maglaja Obrušilo klizište u rijeku Bosnu.

– Stvorena je svojevrsna brana koja se punila vodom koje je rasla i zatim je voda počela da prelazi preko toga i to je taj poplavni talas koji je poplavio Doboj-rekao je Pavlić.

On je na pitanje odbrane optuženih rekao da ne zna da li je iko u noći pre poplave iz republičkih organa dolazio u Doboj i pružao informacije o mogućoj poplavi.

Pavlić je još kazao da za njega plan odbrane od poplava grada Doboja, a koji se inače nasljeđuje kao dokument nije bio dobar.

Duško Paravac koji je takođe bio član Štaba za vanredne situacije grada Doboja kazao je da ih je na sjednici štaba tadašnji načelnik CJB Doboj Goran Đurković informisao da je policija intervenisala jer građani ometaju izgradnju nasipa kod Liješanj potoka, naselju Usora. Paravac je rekao i da je po nalogu Petrovića dan i noć uoči poplava. obilazio naselja Kožuh, Bušletić, Osjenčane i da je informisao nadležne da je korito Bosne puno.

Istakao je da ga niko nije obavijestio o mogućim poplavama niti od ministarstva poljoprivrede RS nit bilo kog drugog organa. Paravac je potvrdio da je u vrijeme poplava obavljao i funkciju načelnika Odjeljenja za poljoprivredu grada Doboja.

OPTUŽNICA

Optužnica Petrovića i Vidakovića tereti da su u periodu poplava od 13. do 17. maja 2014. godine Svjesno su kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama. Terete ih da nisu postupili po propisima o Civilnoj zaštiti, Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Pravilniku o uzbunjivanju i postupanju građana u slučaju opasnosti, Planu na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera zaštite i spasavanja od poplava u gradu Doboju u 2014. godini i redoslijedu aktivnosti u odbrani od poplava Civilne zaštite Doboj. Time su, dodaje se, usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji, u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Petrović je u to vrijeme bio i komandant gradskog Štaba za vanredne situacije, dok je Vidaković načelnik gradskog Štaba za vanredne situacije u Doboju.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno