Connect with us

Društvo

ŠTA SE ZAISTA DEŠAVALO U DOBOJU ZA VRIJEME POPLAVA? U grad ušlo 10 miliona kubika vode?!

Vodeni talas koji je ušao u Doboj bio je širok 400 metara, a visok između 50 i 80 centimetara te je u grad ušlo 10 miliona kubika vode.

Kazao je ovo u banjalučkom Okružnom sudu svjedok tužilaštva Dragan Pavlić na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i bivšem šefu Odsjeka Civilne zaštite Milku Vidakoviću koje terete za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine poplava u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.

Pavlić je u vrijeme poplava bio stručni savjetnik u Gradskoj upravi Doboj i član Štaba za vanredne situacije. On je istakao je da su u noći uoči poplave urađeni nasipi na potoku Liješanj i na magistralnom putu M17 koji je inače brana Doboja od poplava.

– Dan i noć uoči poplava 14. maja uz potok Liješanj urađeno je oko 150 metara nasipa visokog dva metra, a širokog oko pet. Urađeno je i kilometar i po nasipa na magistralnom putu M17 i to od potoka Liješanj do Elektro Doboja. Radilo se cijelu noć. Ta dva nasipa spasila su da voda ne uđe tako brzo tokom noći u grad. Nasip na magistralnom putu držao je do ujutro 15. maja i tek je voda između osam i devet časova počela da ga prelazi-rekao je između ostalog Pavlić.

Prema njegovim riječima na izgradnji nasipa bilo je angažovano više firmi među kojima su bile “Josipović” i “Rijal” te da je koliko on zna Petrović ta preduzeća zvao i mobilisao da rade.

Dodao je da je rijeka Bosna 15. maja oko 7 časova ujutro bila na visini kolovoza magistralnog puta. Pojasnio je da je magistralni put koji prolazi kroz Doboj osim funkcije saobraćajnice projektovan i kao brana od poplava i da su za tu njegovu funkciju nadležne “Vode Republike Srpske”.

Pavlić je kazao da je na poplavu Doboja i visinu vode uticalo i to što se između Žepča i Maglaja Obrušilo klizište u rijeku Bosnu.

– Stvorena je svojevrsna brana koja se punila vodom koje je rasla i zatim je voda počela da prelazi preko toga i to je taj poplavni talas koji je poplavio Doboj-rekao je Pavlić.

On je na pitanje odbrane optuženih rekao da ne zna da li je iko u noći pre poplave iz republičkih organa dolazio u Doboj i pružao informacije o mogućoj poplavi.

Pavlić je još kazao da za njega plan odbrane od poplava grada Doboja, a koji se inače nasljeđuje kao dokument nije bio dobar.

Duško Paravac koji je takođe bio član Štaba za vanredne situacije grada Doboja kazao je da ih je na sjednici štaba tadašnji načelnik CJB Doboj Goran Đurković informisao da je policija intervenisala jer građani ometaju izgradnju nasipa kod Liješanj potoka, naselju Usora. Paravac je rekao i da je po nalogu Petrovića dan i noć uoči poplava. obilazio naselja Kožuh, Bušletić, Osjenčane i da je informisao nadležne da je korito Bosne puno.

Istakao je da ga niko nije obavijestio o mogućim poplavama niti od ministarstva poljoprivrede RS nit bilo kog drugog organa. Paravac je potvrdio da je u vrijeme poplava obavljao i funkciju načelnika Odjeljenja za poljoprivredu grada Doboja.

OPTUŽNICA

Optužnica Petrovića i Vidakovića tereti da su u periodu poplava od 13. do 17. maja 2014. godine Svjesno su kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama. Terete ih da nisu postupili po propisima o Civilnoj zaštiti, Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Pravilniku o uzbunjivanju i postupanju građana u slučaju opasnosti, Planu na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera zaštite i spasavanja od poplava u gradu Doboju u 2014. godini i redoslijedu aktivnosti u odbrani od poplava Civilne zaštite Doboj. Time su, dodaje se, usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji, u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Petrović je u to vrijeme bio i komandant gradskog Štaba za vanredne situacije, dok je Vidaković načelnik gradskog Štaba za vanredne situacije u Doboju.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

TIHA AGONIJA SELA! Mljekari ne mogu prodati mlijeko dok tržište preplavljuje JEFTIN UVOZ

Iz zemalja Evropske unije dolaze velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, često po nižim cijenama. Razlog za to je što su proizvođači u EU značajno subvencionisani, pa mogu sebi priuštiti da prodaju robu jeftinije nego domaći farmeri. Taj višak proizvoda završava upravo na tržištima poput našeg. Za domaće poljoprivrednike to znači jednu jednostavnu stvar – njihovo mlijeko se teže prodaje. U Republiku Srpsku uvoze se ogromne količine mlijeka i mliječnih proizvoda, a pojedini proizvodi dolaze po cijenama nižima od proizvođačkih. Pritom se zaobilaze zaštitne mjere za domaću proizvodnju, što domaćim mljekarama praktično onemogućuje plasman proizvoda na tržište, navode mljekari.

“Svakog dana sve je veća katastrofa. Moramo da kupujemo sijeno, silažu, hranu, muzemo krave i bacamo mlijeko. Od ove godine je krenulo snižavanje cijena, svaki mjesec nam snižavaju od 5-7 feninga. Ako se ovaj trend ovakav nastavi, za par mjeseci uopšte neće biti nikakvih cijeni mlijeka, dolaziće možda da voze, al neće nam ništa plaćati”, navodi Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske kod Bijeljine.
Mljekari navode da je jako teško doći do sastanka sa resornim ministarstvom, uglavnom samo kada prijete nekim protestima.

“Na kraju će se morat smanjiti proizvodnja jer trenutno imamo prevelike viškove, ne u našoj državi nego izvan. I to diktira nama cijenu tako i količine jer nama dolazi mlijeko koje je dosta jeftinije iz inostranstva i to nas guši u neku ruku”, navodi Milorad Simić, člank Upravnog odbora Udljuženja mljekara Republike Srpske.

Arsenović smatra da država treba da ih zaštiti, ali mu izgleda kao da je krajnji cilj da se uguši mljekarstvo u Srpskoj kako bi se u potpunosti oslonili na uvoz, a da neko od čitave situacije sigurno uzima novac.

“Uzrok je poznat. Izdavanje prekomjernih uvoznih dozvola. vidimo da se naša država, naša ministarstva, pogotovo Savjet ministara, da se oni dobro bore da ne bi ti proizvođači iz Evropske unije bacali mlijeko. Oni njima prave da oni mogu da žive, a nas ovdje izgleda treba uništiti. Oni mogu svoje mlijeko da prodaju kod nas, a mi naše moramo da bacamo”, navodi Arsenović.

Mljekari kažu da su im tek nedavno isplaćeni poljoprivredni podsticaji za prošlu godinu, a tek prije nekoliko dana premija mlijeka za januar mjesec. Podsticaji su došli, ali tek kad je sve poskupilo.

“Uhvatio nas je rat, nismo dobili podsticaje. Zbog rata negdje u svijeti ii zbog tih dešavanja, repromaterijal je poskupljao preko 40%. Mi smo tu više izgubili. Da su bar nešto isplatili na vrijeme, mi bismo mogli da kupimo repromaterijal, gorivo, đubrivo po jeftinijim cijenama, međutim sad je već kasno”, navodi Simić.

Simić dodaje da zbog ovih ograničenja postepeno prelazi na proizvodnju sireva jer mlijeko mora negdje da iskoristi. Ako se uskoro ne pronađe rješenje, mnogi strahuju da bi mljekarstvo, kao jedna od ključnih grana poljoprivrede u Republici Srpskoj, moglo doći u još težu situaciju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Aktuelno