Connect with us

Svijet

Šta su Tramp i Zelenski dogovorili u Vatikanu i ŠTA BRINE PUTINA

Povlačenje SAD iz mirovnih pregovora otvara još jednu krizu. Ukrajina popušta, ali Rusija ima novih razloga za brigu.

Jedan od ključnih događaja prošle nedjelje, tokom sahrane pape Franje, odigrao se u Vatikanu.

Tamo su se sastali ukrajinski i američki predsjednik. Bio je to njihov prvi susret nakon javne “svađe” u Bijeloj kući. Sastanak je protekao daleko od očiju javnosti, a prisustvovali su mu isključivo dvojica lidera. Detalji razgovora nisu poznati, a sastanak je trajao oko 15 minuta.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Ukrajina, uz podršku zemalja Evropske unije, odbacila nacrt američkog plana pregovora, u kojem se pominjalo potvrđivanje pravnog statusa Krima i ukidanje pojedinih sankcija Rusiji. Kijev je, najvjerovatnije, iznio svoje amandmane, što Vašington nije mogao da prihvati.

Prema pisanju medija, ukrajinsko-evropska verzija plana predviđa postupno ukidanje sankcija tek nakon postizanja održivog mira, uz mogućnost njihovog ponovnog uvođenja u slučaju da Rusija prekrši dogovor. Takođe, predviđena je i finansijska nadoknada ratne štete kroz korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi, kao i slobodno prisustvo ukrajinskih i savezničkih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Zašto je sastanak bio neophodan
Amandmani iz Kijeva bili su neprihvatljivi za SAD, zbog čega je sastanak u Vatikanu bio gotovo neizbježan. Budući da nema zvaničnih informacija o dogovorenom, moguće je samo analizirati naknadne javne istupe.

Nakon susreta, američki predsjednik uputio je nekoliko pozitivnih komentara na račun predsjednika Zelenskog, što ranije nije bio slučaj. Na pitanje da li je Zelenski spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio potvrdno – što bi značilo veliki korak Kijeva ka dogovoru.

Tramp je takođe prvi put otvoreno osudio ruske vazdušne napade na Ukrajinu, dok ih je ranije nazivao “greškama”. Pored toga, nagovijestio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije.

Promijenjena retorika i politički pritisak
Iako Trampa prate optužbe da često mijenja retoriku, jasno je da američka administracija nastoji da okonča sukob u istočnoj Evropi, u skladu sa ciljevima iz predizborne kampanje.

Međutim, Tramp izražava nezadovoljstvo sporošću pregovora i nedostatkom saradnje između Kijeva i Moskve. Izjavama u kojima čas kritikuje jednu, čas drugu stranu, pokušava da izvrši diplomatski pritisak kako bi ih primorao na direktne razgovore.

Za sada, taj pritisak nije dao rezultate – Kremlj ne osjeća ozbiljniju prijetnju od Vašingtona, što potvrđuju i izjave američkih zvaničnika poput državnog sekretara Rubija, koji je upozorio da bi dodatne sankcije samo produžile rat.

Moskva za sada ćuti
Rusija zasad ne reaguje na novu američku retoriku. Kremlj i dalje učestvuje u pregovorima sa SAD-om, ali istovremeno nastavlja sa bombardovanjem Ukrajine.

Što se tiče samog Trampa, i dalje se drži plana primirja koji je ranije iznio, bez značajnih izmena. Zato Moskva smatra da nema razloga za reagovanje i čeka rasplet pregovora između SAD, Ukrajine i EU.

Da li je Zelenski popustio?
Da li je predsednik Zelenski u Vatikanu pristao na američki plan? Sve ukazuje da jeste, iako je vjerovatno da će Ukrajina i Evropa pokušati da unesu dodatne izmjene.

U međuvremenu, došla je vijest koja je sve zasjenila: SAD se povlači iz pregovora. Iako se to najavljivalo, malo ko je vjerovao da će do toga stvarno doći. Ipak, povlačenje predstavlja nastavak američkog pritiska da Moskva i Kijev direktno pregovaraju.

Problem je u tome što Moskva ne pristaje na primirje bez uslova, dok Kijev insistira na njemu. Takav dijalog ostaje nemoguć.

Duboki problemi
Istina je da ni uz američko posredovanje Moskva i Kijev nisu uspjeli da pronađu zajedničku početnu tačku za pregovore. To je glavni razlog zašto Tramp sada insistira na direktnim razgovorima.

U samoj Bijeloj kući takođe nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti prema Kremlju. Jasno je da je SAD uspio da “ukroti” Kijev, ali nema dovoljno uticaja na Moskvu, što sada postaje sve veći problem za Trampa.

Ruska elita pod pritiskom
Moskva je do sada računala na Trampovo nastojanje da brzo završi rat. Međutim, povlačenje SAD-a moglo bi da otvori pukotine u ruskoj političkoj eliti. Sankcije i visoka vojna potrošnja već ubrzavaju inflaciju i stvaraju pritisak iznutra.

Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD garantuje da će Vašington nastaviti da podržava Ukrajinu, što dodatno destabilizuje rusku poziciju.

Unutar ruskog vrha sve je jači pritisak da se postigne sporazum sa SAD-om koji bi uključio zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, uz djelimično ukidanje sankcija i redefinisanje statusa Krima.

Kockanje sa budućnošću
Iako Rusija trenutno ima vojnu prednost, postoji realan rizik da se odnosi između Putina i Trampa naglo pogoršaju – što bi moglo dovesti do novih američkih sankcija, ozbiljnijih od onih koje dolaze iz Evrope.

Za sada, SAD ne pominju nove sankcije, ali nije teško zamisliti da bi, u slučaju neuspjeha pregovora, Vašington mogao vrlo brzo da promijeni stav.

Related Topics:

Svijet

PUTIN OTKRIO: Zelenski je zvao, stigla najnovija ponuda – ovo su detalji

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je, pored poziva na sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dobio nove prijedloge o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.

“Postoje i novi prijedlozi. Neke od njih sam spreman da navedem. Na primer, obustava udara duboko u teritorije sa obe strane”, rekao je Putin u razgovoru sa novinarem Pavlom Zarubinom.

Prema Putinovim riječima, to je zbog činjenice da su ruski “udari duboko u ukrajinsku teritoriju daleko moćniji, uticajniji i… razorniji, što dovodi do zaista ozbiljnih posljedica”.

“Još jedan prijedlog – da se borbene operacije ograniče, molim vas, na samo četiri područja, odnosno da se borbene operacije sprovode samo u Hersonskoj oblasti, Zaporoškoj oblasti, Donjeckoj Narodnoj Republici i Luganskoj Narodnoj Republici i da se borbene operacije obustave na svim ostalim teritorijama”, rekao je Putin.

On tvrdi da mu je razlog za to jasan, pripisujući to onome što opisuje kao “katastrofalni nedostatak ljudstva u Oružanim snagama Ukrajine”.

“Jer ako se složimo sa ovim (ograničavanje rata na četiri oblasti – prim. aut.), to bi omogućilo Oružanim snagama Ukrajine da povuku svoje trupe iz Nikolajevske, Dnjepropetrovske, Harkovske i Sumske oblasti, kao i sa određenih dijelova državne granice, i da preraspodele te jedinice u četiri gorepomenuta regiona”, rekao je Putin.

Napomenuo je da ovo “nije dio njegovih planova”, ali je dodao da navodno “pažljivo razmatra… svaki prijedlog koji dolazi sa te strane”.

Putin je takođe ponovio svoje uobičajene tvrdnje da ruske snage navodno napreduju duž cijele linije fronta i da im je ostalo “nešto više od 10 km” do grada Sumija i od “2,5 do 4-5 km” do Kupjanska, blizu ulaznog znaka gde je Zelenski fotografisan u decembru 2025. godine.

Ruski predsjednik je rekao da je glavni cilj njegovih snaga “konačno oslobođenje” Donbasa i Novorusije, prenosi B92

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA TRAGA ZA “MEKSIČKIM BETMENOM”: “Lopove” lijepi za stubove i crta im brkove

Zbog sve češćih krađa motocikala u meksičkom gradu Lagos de Moreno pojavio se misteriozni osvetnik kojeg su na društvenim mrežama prozvali “meksički Betmen”, a policija traga za njim nakon što je najmanje pet “kradljivaca” pronađeno vezano za ulične stubove.

Naime, najmanje pet muškaraca pronađeno je vezano za stubove na ulicama, sa zalijepljenim ustima i riječju “lopov” ispisanom preko lica tokom posljednje dvije sedmice. Neidentifikovani muškarac odlučio se na drastične mjere zbog porasta krađa motocikala u gradu Lagos de Moreno, u saveznoj državi Halisko, nemilosrdno napadajući osumnjičene, prenosi The Sun.

Fotografije prikazuju navodne lopove pričvršćene za ulične stubove velikim količinama ljepljive trake oko ruku i tijela.

Nekima je flomasterom preko čela napisano “ratero”, što na španskom znači lopov.

“Meksički Betmen” muškarcima je nacrtao i brkove te mačje brkove kao svoj navodni zaštitni znak.

Osvetnik je iznad muškaraca ostavljao i velike ružičaste natpise u kojima je opisivao šta su navodno učinili.

U blizini su ostavljani i navodno ukradeni motocikli kao dokazi navodih zločina.

Policija vezane “kradljivce” tretira kao žrtve
Policija je naglasila da se muškarci koji su pronađeni vezani tretiraju kao žrtve.

Kod nekoliko njih uočeni su tragovi premlaćivanja, a jedan je pronađen krvav i sa modricama.

Potraga za “superherojem”
Policija u Halisku sada traga za “superherojem”.

Prva osoba pronađena je 13. juna, kada je mladić zatečen vezan za stub, uz kartonski natpis na kojem je pisalo da je lopov.

Narednih dana pronađeno je još muškaraca zalijepljenih trakom, očigledno od strane istog počinioca, koji je sve navodne lopove ostavljao u sličnom stanju.

Sekretar za javnu bezbjednost savezne države Huan Pablo Ernandes rekao je da je do sada prijavljeno ukupno pet slučajeva i da policija intenzivno traga za počiniocem.

Dodao je da, iako još niko nije uhapšen, policija identifikovala dva vozila za koja vjeruje da su povezana sa napadima.

Muškarci koji su pronađeni vezani oslobođeni su i ukazana im je medicinska pomoć.

Nastavi čitati

Svijet

OVDE NE MOŽETE DA RADITE AKO STE MLADI: Uslov je da imate najmanje 70 godina

Usamljenost i ekonomska nesigurnost sve više pogađaju starije osobe širom svijeta, a u Japanu je problem posebno akutan. Svaka deseta osoba ima više od 80 godina, dok je skoro trećina stanovništva starija od 65 godina.

To znači više od 35 miliona ljudi u poodmakloj životnoj dobi, zbog čega sve veći broj poslodavaca traži načine da odgovori na probleme koje donosi starenje društva, piše portal Moje vrijeme.

Jedan primjer dolazi iz okruga Šibuja u Tokiju, poznatog po mladima i modernim prodavnicama. Tamo se nalazi i čajdžinica pod nazivom G-Ča i Ba-Ča. Ime je igra reči, koja potiče od japanskih nadimaka za bake i deke i reči oča, što znači čaj. Ovo mesto zapošljava samo starije osobe.

“Da biste radili u ovoj čajdžinici, neko mora imati najmanje 70 godina. Posao se obavlja po posebnim pravilima: zaposleni uslužuju goste dok sjede, mogu napraviti pauzu kad god se osjećaju umorno, a najvažnije pravilo je da posao mora biti zabavan“, rekao je kreativni direktor čajdžinice Suguru Mjoen za JapanWire.

On je istakao da Japan tako brzo stari da je potrebno poslati ideje iz ovog kraja, gdje se rađaju nove kulture, o tome kako odgovoriti na ovaj izazov.

”Interes za posao iznimno je velik pa nam je nakon objave oglasa stiglo više od stotinu prijava. Ljude privlači mogućnost ponovnog povezivanja s drugima i osjećaj da su korisni zajednici”, kaže direktor.

Kako bi starijim zaposlenicima olakšali rad, u lokalu su osmislili jednostavan sistem naručivanja.

”Gosti ispunjavaju obrasce na japanskom ili engleskom jeziku te mogu označiti žele li razgovarati sa zaposlenicima ili se fotografisati s njima. Koriste se jarko ružičasti markeri koji olakšavaju čitanje”, ističe Myoen.

Takve inicijative nisu ograničene samo na ovu čajdžinicu. Japan decenijama razvija politike usmjerene na starije osobe, a već 1971. godine usvojen je Zakon o stabilizaciji zapošljavanja starijih osoba, a izmjene iz 2013. godine dodatno su povećale zapošljavanje ljudi u šezdesetim godinama.

Promjene na tržištu rada donijele su i nove obrasce zapošljavanja. Iako se često pretpostavlja da su ljudi stariji od 70 godina uglavnom samozaposleni u poljoprivredi, šumarstvu ili maloprodaji, podaci pokazuju drugačiju sliku.

Od 5,4 miliona zaposlenih starijih od 70 godina, samo 1,81 milion je samozaposleno. Novi trend pokazuje da mnogi nastavljaju da rade kao zaposleni i u starosti. Poslovni dnevnik

Nastavi čitati

Aktuelno