U javnosti je nedavno odjeknula vijest da će na lokaciji bivšeg kina Kozara u Banjaluci, umjesto nebodera biti izgrađen park. Međutim, velika pobjeda se nije desila preko noći…
Ova priča zakotrljala se prije nekoliko godina, zahvaljujući tadašnjem kandidatu, a današnjem gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću. Naime, Stanivuković je u svojoj kampanji obećavao kako na toj lokaciji neće “nići” neboder, te da će se boriti protiv toga. Obećavao je, bez obzira na to što je regulacioni plan već bio usvojen.
Upravo zato, kada je došao na mjesto gradonačelnika, dočekali su ga brojni problemi, jer je zgrada već bila ucrtana u regulacioni plan.
U borbi protiv nebodera uključili su se i stanari. Stanari su organizovali proteste, a tražilo se rješenje kojim će biti zadovoljni svi. I stanari i investitori i Grad. S obzirom da je regulacioni plan već usvojen i da bi zaustavljanje regulacionih dozvola Grad Banjaluku moglo koštati milionske tužbe, najizazovniji problem bio je pred gradonačelnikom Banjaluke – kako ispuniti obećanje, ali i ispoštovati sve procedure.
Presuda i protesti
U međuvremenu, stigla je i odluka Suda. Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju, objavio je Ustavni sud Republike Srpske ljetos.
Konkretno, sud je donio odluku u predmetu broj U-16/22 kojom je utvrđeno da Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka („Službeni glasnik Grada Banjaluka“ broj 48/18) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19).
– Sud je, naime, ocijeno da donosilac ovog akta, u postupku pripreme, izrade i donošenja osporene odluke nije postupao saglasno relevantnim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju, čime je istovremeno narušio i ustavno načelo zakonitosti – objavljeno je na sajtu Ustavnog suda.
U prevodu, bivša gradska administracija nije ispoštovala baš sve procedure kada se donosio sporni regulacioni plan.
Svađe
Mještani ulica Aleja Svetog Save i Sime Šolaje okupili nekoliko puta u da zaustave radove na privremenom putu koji bi iz Aleje Svetog Save ulazio u jednosmjernu ulicu. Tražili su da se radovi zaustave jer su uputili žalbu na rješenja i dozvole koje je Grad izdao i da se radovi suspenduju dok se pravna procedura žalbe ne završi. Pridružio im se i gradonačelnik Banjaluke, ali i pojedini odobornici i poslanici.
Ovaj period obilježile su i burne javne rasprave u koje su tih dana bile uprte sve oči javnosti. Gradonačelnik je sve vrijeme ponavljao:
– Tražim rješenje kojim će biti zadovoljni i stanari i Grad i investitor.
Njegov prioritet, kako kaže, bilo je kako spasiti grad milionskih tužbi. Nakon trogodišnjih pregovora, ipak je uspio.
Park umjesto zgrade
Nedavno je priča dobila epilog, a gradonačelik i investitor su nakon brojnih pregovora našli rješenje. Naime, Stanivuković planira dati 5.003 kvadrata zemljišta na Banjalučkom polju za 2.847 kvadrata u centru grada na lokaciji bivšeg kina „Kozara“ u vlasništvu firme „Cinema Tower“ uz njihovu doplatu od 141.675 KM. Podršku je dobio i od Skupštine, te je ovim priča završena.
Ovim se ispunilo Stanivukovićev plan da nađe rješenje u kom će zadovoljni biti i Grad i mještani i investitor.
– Na mjestu gdje se nekada nalazilo kino „Кozara“, ove godine gradićemo jedan od najljepših parkova u epicentru našeg grada, to će biti još jedan simbol naše zajedničke pobjede – objavio je Stanivuković na društvenim mrežama.
Šta kaže investitor?
– I dalje smatramo da je najljepši od svih projekata neopravdano protjeran iz centra grada, a pet godina našeg napornog rada bačeno je niz vjetar – rekao je medijima direktor firme Cinema Tower, Vedran Savić.
To, zapravo, znači da je zeleno svjetlo dobila nagodba gradonačelnika sa tom firmom da se novi stambeno – poslovni kompleks umjesto na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara u centru Banjaluke gradi u neposrednoj blizini zgrade Vlade i Gradskog stadiona.
– Ipak, zahvaljujemo Gradu i Skupštini na inicijativi i volji da se za ovaj višegodišnji problem nađe koliko-toliko prihvatljivo rješenje. Ovim su zaustavljeni veliki sudski sporovi za odštetu koju bi Grad morao da plati -priznaje Savić.
Savić smatra da su stanari u ovom dijelu grada dobili šta su željeli, a Grad će dobiti novu imovinu, kao i sadržaje u pješačkoj zoni.
– Mi ćemo konačno nastaviti da se bavimo našom glavnom djelatnošću, razvojem projekata. Ovakvo rješenje je za nas nepovoljnije jer smo dobili manje atraktivnu lokaciju od ove, ali zbog svega prihvatili smo ponuđeni kompromis – zaključuje Savić.
Šta kažu građani?
Tragom ove važne vijesti za mještane koji žive u samom centru grada, ekipa BLinka prošetala je Banjalukom i razgovarala sa njenim stanovnicima.
Većina naših sagovornika istakla je kako je to sjajna odluka.
– Ja mislim da je to jedna jako fina ideja za ovo naselje, bilo je govora da će to biti neka zgrada od 12 spratova. Međutim, građani koji stanuju tu su bili protiv toga da se tu podigne zgrada koja će uticati negativno što se tiče sunca i svjetlosti. Prije nekoliko dana gradonačelnik je dolazio tu dolazio da mjere nešto oko tog parka, pitali smo ga: Šta imate vi u planu tu? On je rekao park. Oh, mi bili sretni, svaka vam čast. To je jedna jako fina ideja i mislim da ne može biti bolje za ove ljude koji tu žive – rekla je jedna od naših sagovornica.
Jedan stariji mještanin dodao je:
– Bilo je tu raznoraznih informacija, trebala je da se gradi zgrada i valjda se od toga odustalo. Da li je dobro ili nije to stručnjaci znaju, a ja mislim da je to nije loše – kaže ovaj čovjek.
U šetnji smo sreli i ženu koja je kod navedene lokacije živjela decenijama.
– To je divno, ako je istina. Prvi put čujem od vas. Ja sam tu živjela 20 godina, drago mi je ako je to tačno – kazala je naša sagovornica.
ZAGAĐENJE VAZDUHA U BANJALUCI: Grad nudi rješenja, Skupština ne daje zeleno svjetlo
Grad Banjaluka je jasno opredijeljen da sistemski pristupi unapređenju kvaliteta vazduha, kroz niz strateških i zakonski utemeljenih dokumenata i mjera, poručila je Milada Šukalo, projekt menadžer Grada.
Kako je istakla, Plan kratkoročnih mjera za smanjenje zagađenja vazduha i Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha na području grada predstavljaju ključne dokumente na kojima je gradska administracija, u saradnji sa relevantnim institucijama, ustanovama i stručnim licima, temeljno radila, a koji čine osnovu za sve naredne korake.
Ključne mjere bez podrške odbornika
Šukalo je podsjetila da su iz ovih dokumenata proistekle i konkretne odluke, poput zabrane upotrebe pirotehničkih sredstava, ograničavanja korištenja energenata koji proizvode visoke emisije zagađujućih čestica, kao i obavezno uvođenje filtera na dimnjake, koje, nažalost, nisu dobile podršku u Skupštini grada.
„Naše evidencije potvrđuju da najveće zagađenje dolazi upravo iz individualnih ložišta, zbog čega smo i predložili obaveznu ugradnju filtera na dimnjake. Već smo započeli aktivnosti na pronalasku optimalnih rješenja i otvoreni smo za razgovor o svim modelima koji bi bili prihvatljivi za građane“, rekla je Šukalo.
Jasni pragovi reagovanja i stručno tijelo
Govoreći o sadržaju Plana kratkoročnih mjera, Šukalo je naglasila da dokument jasno definiše prag upozorenja, prag obavještavanja i prag uzbune, u zavisnosti od stepena zagađenja, te mjere koje se primjenjuju u svakoj od tih faza.
„Predviđeno je da implementaciju Plana prati stručno tijelo, u koje će biti uključeni pulmolozi, kao i predstavnici svih relevantnih institucija i ustanova“, pojasnila je ona.
Podaci o vazduhu dostupni u realnom vremenu
Projekt menadžer Grada podsjetila je da Banjaluka već omogućava uvid u podatke o kvalitetu vazduha u realnom vremenu, koji su dostupni građanima na zvaničnoj internet stranici Grada.
Potrebna podrška republičkih institucija
Šukalo je naglasila da Grad paralelno radi i na izradi katastra zagađivača, koji će biti ključni dokument za buduće aktivnosti, ali je upozorila da se problem kvaliteta vazduha ne može rješavati isključivo na lokalnom nivou.
„Kvalitet vazduha nije političko pitanje i Grad Banjaluka ga ne može sam riješiti. Neophodna je podrška republičkih institucija, prvenstveno kroz unapređenje zakonodavstva koje trenutno nije u potpunosti adekvatno“, rekla je ona.
Dodala je da se sve dosadašnje aktivnosti Grada oslanjaju na Zakon o zaštiti vazduha i direktive Evropske unije, te pozvala sve relevantne institucije da se uključe u rješavanje ovog pitanja od vitalnog značaja za Banjaluku i cijelu Republiku Srpsku.
GRAD BANJALUKA PODRŽAO AKCIJU „S LJUBAVLJU HRABRIM SRCIMA“: Fokus na centre za djecu sa smetnjama u razvoju
Grad Banjaluka je i ove godine pružio podršku humanitarnoj akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“, koja je posvećena prikupljanju sredstava za osnivanje centara za specijalističke socijalne usluge za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Banjaluci, Derventi i Foči.
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara prisustvovala je donatorskoj večeri, gdje je podržala akciju i učestvovala u pozivima na humanitarni broj 1411.
Solidarnost koja donosi sistemska rješenja
Basara je istakla da je ova humanitarna akcija tokom godina pokazala kako solidarnost može prerasti u trajna i sistemska rješenja.
„Posebno mjesto među rezultatima ove akcije zauzima Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu, čiji sam zagovarač bila godinama. Taj fond danas predstavlja siguran oslonac brojnim porodicama“, poručila je Basara.
Dodala je da ovogodišnji fokus na razvoj specijalističkih centara predstavlja značajan korak ka dostupnijoj i kvalitetnijoj podršci djeci i omladini, ali i jasan signal da bi ovakvi centri u budućnosti trebalo da budu osnivani i u drugim gradovima, kako bi usluge bile ravnomjerno dostupne svim porodicama.
Upozorenje na nedovršene projekte
Istovremeno, Basara je upozorila da je neophodno obezbijediti kontinuitet i institucionalnu odgovornost u realizaciji započetih inicijativa.
„Pojedini projekti iz prethodnih godina, poput izgradnje dnevnog centra u Banjaluci, još uvijek nisu završeni, iako su ranije najavljeni. Takođe, skrining na SMA kod novorođenčadi još nije uveden“, navela je ona.
Briga o djeci kao trajni prioritet
Zaključila je da akcija „S ljubavlju hrabrim srcima“ predstavlja mnogo više od jedne donatorske večeri.
„Ova inicijativa je trajni podsjetnik da briga o djeci i porodicama kojima je pomoć najpotrebnija mora biti institucionalni prioritet, zasnovan na konkretnim mjerama, jasnim rokovima i vidljivim rezultatima“, poručila je Basara.
BANJALUKA SPREMA VELIKU ŽURKU ZA NAJMLAĐE: Dječija Nova godina uz muziku, ples i Djeda Mraza
Nova godina je sve bliže, a Banjaluka i ove godine priprema veliku prazničnu proslavu za svoje najmlađe sugrađane.
Tradicionalni doček Dječije Nove godine biće organizovan u utorak, 31. decembra, s početkom u 11.00 časova, u Parku „Petar Kočić“, gdje mališane očekuje prava praznična čarolija ispunjena muzikom, plesom i veseljem.
Bogat program za djecu
U bogatom programu učestvovaće brojni dječiji horovi, plesni klubovi i pozorišne grupe koje će se pobrinuti da atmosfera bude vesela i nezaboravna. Pred publikom će se predstaviti:
Dječiji hor „Vrapčići“
Đurđevdanske zvjezdice
Hor „Mali princ“
Učesnici festivala „Mali kompozitor“ i „Dječije carstvo“
Plesni klubovi „Blok“, „Gema“ i „La tambora BL“
DIS teatar
„Ježurko“
kao i brojni drugi učesnici
Odbrojavanje u podne i ulazak u 2026.
Poseban trenutak programa uslijediće tačno u podne, kada će, uz Djeda Mraza i baku Mrazicu, biti organizovano svečano odbrojavanje i simboličan ulazak u novu 2026. godinu.
Organizatori pozivaju roditelje i djecu da se pridruže ovoj tradicionalnoj manifestaciji i zajedno uživaju u prazničnoj atmosferi u srcu Banjaluke.
