U javnosti je nedavno odjeknula vijest da će na lokaciji bivšeg kina Kozara u Banjaluci, umjesto nebodera biti izgrađen park. Međutim, velika pobjeda se nije desila preko noći…
Ova priča zakotrljala se prije nekoliko godina, zahvaljujući tadašnjem kandidatu, a današnjem gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću. Naime, Stanivuković je u svojoj kampanji obećavao kako na toj lokaciji neće “nići” neboder, te da će se boriti protiv toga. Obećavao je, bez obzira na to što je regulacioni plan već bio usvojen.
Upravo zato, kada je došao na mjesto gradonačelnika, dočekali su ga brojni problemi, jer je zgrada već bila ucrtana u regulacioni plan.
U borbi protiv nebodera uključili su se i stanari. Stanari su organizovali proteste, a tražilo se rješenje kojim će biti zadovoljni svi. I stanari i investitori i Grad. S obzirom da je regulacioni plan već usvojen i da bi zaustavljanje regulacionih dozvola Grad Banjaluku moglo koštati milionske tužbe, najizazovniji problem bio je pred gradonačelnikom Banjaluke – kako ispuniti obećanje, ali i ispoštovati sve procedure.
Presuda i protesti
U međuvremenu, stigla je i odluka Suda. Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju, objavio je Ustavni sud Republike Srpske ljetos.
Konkretno, sud je donio odluku u predmetu broj U-16/22 kojom je utvrđeno da Odluka o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka („Službeni glasnik Grada Banjaluka“ broj 48/18) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19).
– Sud je, naime, ocijeno da donosilac ovog akta, u postupku pripreme, izrade i donošenja osporene odluke nije postupao saglasno relevantnim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju, čime je istovremeno narušio i ustavno načelo zakonitosti – objavljeno je na sajtu Ustavnog suda.
U prevodu, bivša gradska administracija nije ispoštovala baš sve procedure kada se donosio sporni regulacioni plan.
Svađe
Mještani ulica Aleja Svetog Save i Sime Šolaje okupili nekoliko puta u da zaustave radove na privremenom putu koji bi iz Aleje Svetog Save ulazio u jednosmjernu ulicu. Tražili su da se radovi zaustave jer su uputili žalbu na rješenja i dozvole koje je Grad izdao i da se radovi suspenduju dok se pravna procedura žalbe ne završi. Pridružio im se i gradonačelnik Banjaluke, ali i pojedini odobornici i poslanici.
Ovaj period obilježile su i burne javne rasprave u koje su tih dana bile uprte sve oči javnosti. Gradonačelnik je sve vrijeme ponavljao:
– Tražim rješenje kojim će biti zadovoljni i stanari i Grad i investitor.
Njegov prioritet, kako kaže, bilo je kako spasiti grad milionskih tužbi. Nakon trogodišnjih pregovora, ipak je uspio.
Park umjesto zgrade
Nedavno je priča dobila epilog, a gradonačelik i investitor su nakon brojnih pregovora našli rješenje. Naime, Stanivuković planira dati 5.003 kvadrata zemljišta na Banjalučkom polju za 2.847 kvadrata u centru grada na lokaciji bivšeg kina „Kozara“ u vlasništvu firme „Cinema Tower“ uz njihovu doplatu od 141.675 KM. Podršku je dobio i od Skupštine, te je ovim priča završena.
Ovim se ispunilo Stanivukovićev plan da nađe rješenje u kom će zadovoljni biti i Grad i mještani i investitor.
– Na mjestu gdje se nekada nalazilo kino „Кozara“, ove godine gradićemo jedan od najljepših parkova u epicentru našeg grada, to će biti još jedan simbol naše zajedničke pobjede – objavio je Stanivuković na društvenim mrežama.
Šta kaže investitor?
– I dalje smatramo da je najljepši od svih projekata neopravdano protjeran iz centra grada, a pet godina našeg napornog rada bačeno je niz vjetar – rekao je medijima direktor firme Cinema Tower, Vedran Savić.
To, zapravo, znači da je zeleno svjetlo dobila nagodba gradonačelnika sa tom firmom da se novi stambeno – poslovni kompleks umjesto na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara u centru Banjaluke gradi u neposrednoj blizini zgrade Vlade i Gradskog stadiona.
– Ipak, zahvaljujemo Gradu i Skupštini na inicijativi i volji da se za ovaj višegodišnji problem nađe koliko-toliko prihvatljivo rješenje. Ovim su zaustavljeni veliki sudski sporovi za odštetu koju bi Grad morao da plati -priznaje Savić.
Savić smatra da su stanari u ovom dijelu grada dobili šta su željeli, a Grad će dobiti novu imovinu, kao i sadržaje u pješačkoj zoni.
– Mi ćemo konačno nastaviti da se bavimo našom glavnom djelatnošću, razvojem projekata. Ovakvo rješenje je za nas nepovoljnije jer smo dobili manje atraktivnu lokaciju od ove, ali zbog svega prihvatili smo ponuđeni kompromis – zaključuje Savić.
Šta kažu građani?
Tragom ove važne vijesti za mještane koji žive u samom centru grada, ekipa BLinka prošetala je Banjalukom i razgovarala sa njenim stanovnicima.
Većina naših sagovornika istakla je kako je to sjajna odluka.
– Ja mislim da je to jedna jako fina ideja za ovo naselje, bilo je govora da će to biti neka zgrada od 12 spratova. Međutim, građani koji stanuju tu su bili protiv toga da se tu podigne zgrada koja će uticati negativno što se tiče sunca i svjetlosti. Prije nekoliko dana gradonačelnik je dolazio tu dolazio da mjere nešto oko tog parka, pitali smo ga: Šta imate vi u planu tu? On je rekao park. Oh, mi bili sretni, svaka vam čast. To je jedna jako fina ideja i mislim da ne može biti bolje za ove ljude koji tu žive – rekla je jedna od naših sagovornica.
Jedan stariji mještanin dodao je:
– Bilo je tu raznoraznih informacija, trebala je da se gradi zgrada i valjda se od toga odustalo. Da li je dobro ili nije to stručnjaci znaju, a ja mislim da je to nije loše – kaže ovaj čovjek.
U šetnji smo sreli i ženu koja je kod navedene lokacije živjela decenijama.
– To je divno, ako je istina. Prvi put čujem od vas. Ja sam tu živjela 20 godina, drago mi je ako je to tačno – kazala je naša sagovornica.
GRAD SUOČEN SA NIZOM BLOKADA: Pitanje naplate parkinga samo jedna u nizu u režiji SKUPŠTINSKE VEĆINE
Osnivanje novog preduzeća je neisplativo
Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Srpskoj, navodi ona.
Odluka o upravljanju parkinzima i garažama je bila spremna, predložena odbornicima, ali kao takva nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada. SNSD se vodi tezom da je Ustavni sud navodno rekao kako Grad mora naplatu parkinga povjeriti drugom javnom preduzeću, što apsolutno nije tačno. Zakon jasno kaže da lokalna zajednica može, ali ne mora, da to učini.
Rekla je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla i to kako će Gradska uprava zatražiti autentično tumačenje zakona od Narodne skupštine Republike Srpske, a sve kako bi se razjasnilo da li je osnivanje novog preduzeća za naplatu parkinga – zaista obavezno.
-Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje – kome je uopšte u interesu da se osniva novo, vjerovatno gubitaško preduzeće, koje bi samo dodatno opteretilo budžet – upitala je ona.
Istakla je i to kako se Grad trenutno suočava sa nizom blokada, te da je ova još jedna u nizu.
-Na svaku njihovu blokadu odgovaramo sa pet pozitivnih inicijativa. Tako ćemo i ovaj put pronaći rješenje, jer energiju želimo da usvojimo na izgradnju i razvoj Banjaluke – rekla je Savić – Banjac.
Pomenula je i finansijski gubitak koji Grad trpi zbog nesprovođenja odluke o naplati parkinga.
-Godišnje prihode od oko 5 miliona KM sada nemamo. Uz to, Banjaluka je već zakinuta za sedam miliona maraka izmjenom Zakona o budžetskom sistemu. Pitam SNSD – kako planiraju raspoređivati novac iz budžeta ako se konstantno blokiraju izvori prihoda– uptala je ona.
Savić Banjac je istakla i to da bi problem već bio riješen da je odluka usvojena u skupštinskim klupama.
-Ustavni sud je samo precizirao da cijene parkinga mora usvajati Skupština Grada, a ne gradonačelnik. Mi smo tu odluku dostavili Skupštini i – da su je izglasali, problem bi već danas bio riješen. Ako postoji volja, postoji i način. Odluka može ponovo biti na dnevnom redu – rekla je Savić-Banjac.
Kao moguće alternativno rješenje Savić – Banjc je spomenula ZIBL, koji je već postojeće preduzeće koje bi moglo preuzeti ovu djelatnost bez dodatnih troškova za građane.
-Moje pitanje je – zašto osnivati novo preduzeće ako već imamo ZIBL, koji bi mogao preuzeti posao bez dodatnog zapošljavanja, novih računovodstvenih timova i povećanja administracije? To bi bilo mnogo logičnije i ekonomičnije rješenje – zaključila je Savić-Banjac.
SAVIĆ BANJAC “Bilo bi korisno da je jednaka ZAINTERESOVANOST ZA BUDŽET SRPSKE, kao što je slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke”
Gradski menadžer Banjaluke, Mirna Savić Banjac, istakla je kako bi bilo izuzetno korisno da se građani više zainteresuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj sa Nacrtom budžeta Banjaluke.
– Za sve nas bilo bi više nego korisno da se ljudi bar desetim dijelom interesuju za nacrte i rebalanse budžeta Republike Srpske, kao što je to slučaj za Nacrt Banjaluke – rekla je ona.
Postavila je pitanje da li je ključ interesa za Nacrt budžeta u tome što se o njemu raspravlja sa pet mjeseci zakašnjenja. Takođe, izrazila je zabrinutost zbog toga što problemi i interesovanja vezana za Banjaluku često postaju dominantna tema, dok se značajni problemi, poput milijardi dugovanja, stotina miliona arbitraža i neisplaćivanja davanja iz republičkog budžeta, prećutkuju.
– Svaki problem i svako interesovanje vješto su postali problem i tema Banjaluke, dok milijarde dugovanja, stotine miliona arbitraža i neisplaćivanje mnogih davanja iz republičkog budžeta o kojima mi građani šapuću i govore ispod glasa, ostaju negdje u magli – naglasila je Savić Banjac.
Ukazala je na to da nema čovjeka u Republici Srpskoj koji nema stav o gotovo svakoj, pa i najmanjoj sitnici u gradu: –
– Smeće, klupa, krošnja, soba 16, radnik na parkingu, semafor, dopis…neka, i treba – navela je ona.
Prema njenim riječima, interesovanje i analiza su osnov za bolje djelovanje, ma koliko pritisci često bili neobjektivni i utemeljeni na stvarima koje su daleko od istine.
– Onda, uključite mozak, saberite informacije i donesite stav. Sami i samo svoj – poručila je Savić Banjac.
Takođe, istakla je važnost toga da građani razumiju realnost situacije i postave prava pitanja.
– I prije nego što vam kažu da na javnim raspravama upisujete želje i pozdrave za trošenje, znajte da su Banjaluci uskraćeni: cca 7 miliona od PDV-a, cca 5 miliona od parkinga, cca 3 miliona od poreza na nepokretnost – dodala je.
Savić Banjac je zatim pozvala građane da se ne bave zabavnim crtanjima želja i pozdrava, već da se fokusiraju na ozbiljne probleme koji utiču na grad. Takođe, podsjetila je na redovan budžet Republike Srpske i dva rebalansa godišnje, a najnoviji rebalans najavljen je sa iznosom od 6,5 milijardi.
– Priupitajte šta je sa subvencijama za stambene kredite, šta je sa pojedinim stipendijama, šta je sa kulturom i nastavite niz – pozvala je menadžerka Banjaluke.
Zaključila je kako je, iako sve pripada građanima i cijeloj Republici Srpskoj, za Banjaluku uvijek tu da odgovori na svaki destruktivan potez sa pet produktivnih mjera.
– Ne znam zašto SNSD u Banjaluci svaki put radi istu stvar, a očekuje drugačiji rezultat – zaključila je ona.
ODATA POČAST POLOŽENI VIJENCI I CVIJEĆE: Predstavnici Grada na obilježavanju Dana policije Republike Srpske
U Banjoj Luci je danas obilježen 4. april – Dan policije Republike Srpske.
Tim povodom, odata je počast i položeni su vijenci i cvijeće na Centralno spomen-obilježje poginulim i nestalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno za 782 pripadnika MUP-a, koji su položili živote za slobodnu Republiku Srpsku.
U ime Grada Banje Luke cvijeće su položili portparol Gradske uprave Adriana Basara i predstavnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Radivoj Majstorović.
Basara je, uz čestitku svim pripradnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, istakla i to da je velika čast obilježiti ovaj važan jubilej.
-Danas sam imala priliku da prisustvujem obilježavanju Dana policije Republike Srpske. Dan osnivanja policije jedan je od najznačajnijih datuma u istoriji Republike Srpske, koji obilježavamo s ponosom, dubokim uvažavanjem i zahvalnošću prema svima koji su svoj život posvetili zaštiti bezbjednosti građana i očuvanju mira. Ovo je prilika da se prisjetimo njihove hrabrosti, žrtve i posvećenosti, ali i da iskažemo podršku svim pripadnicima policije koji svakodnevno rade na zaštiti naših porodica, ulica i zajednice – istakla je ona.
Policija Republike Srpske formirana je 4. aprila 1992. godine i izvršna je institucija, operativni i istražni organ Ministarstva unutrašnjih poslova.
Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa našom politikom privatnosti.OkPolitika privatnosti
