Connect with us

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ISPISUJE ZLATNA SLOVA U ISTORIJI BANJALUKE! Kružni tok i VELIČANSTVENI PARK kod Ekvatora oduševili građane (FOTO, VIDEO)

Kada je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio „Deceniju izgradnje“ malo koji banjalučanin je mogao da pretpostavi da će se u samo četiri godine dogoditi istorijsko preobraženje grada na Vrbasu.

Banjaluka ovakav preporod nije doživjela još od vremena Bana Milosavljevića, a tragovi uloženog truda i vizije koju rijetki posjeduju ostaće ispisana zlatnim slovima u decenijama koje su pred nama.

Mnogo puta osporavan, napadan i neshvaćen od strane onih koji su naučili da „tavore“ u svakodnevnom sivilu kojem je Banjaluka bila izložena gotovo 30 godina, Stanivuković je ostao nepokolebljiv i postojan, pa je tako krajiška ljepotica danas jedno veliko gradilište, a život se po prvi put nakon dugo vremena, kako kažu građani, osjeti u vazduhu.

Jedan od projekata je i najveća kružna raskrsnica koja će prije svega rasteretiti saobraćaj i riješiti dugogodišnji problem građana koji su na uključenje u saobraćaj baš na ovom mjestu znali čekati i po deset minuta, a vrlo česte su bile i saobraćajne nezgode.

Kada radovi budu završeni saobraćaj, na raskrsnici kod dobro poznate “Kulture” i zgrade “Ekvatora” će se kružno odvijati ulicama Zdravka Čelara, Teodora Kolokotronisa, Tržničkom i Kralja Petra I Karađorđevića. Ali ono što je vanvremensko i drugačije, te svemu daje posebnu draž je što će  po prvi put u centru kružnog toka biti novi park, te monumentalan spomenik srpskom kralju Tvrtku I Kotromaniću.

-Ovo će biti najveća kružna raskrsnica i prelijepi park, peti koji gradimo u ovom mandatu. U parku, koji će se nalaziti između tvrđave Kastel i knjižare “Kultura, biće postavljen spomenik srpskom vladaru Tvrtku I Kotromaniću, trajno i sa svim potrebnim dozvolama. Ovo će biti  nova Banja Luka – poručio je Stanivuković.

Istakao je da će za samo 45 dana biti završena kružna raskrsnica, a u narednim mjesecima i ovaj veličanstveni park.

-Snovi o Banjoj Luci kao evropskom gradu postaju realnost – zaključio je gradonačelnik.

O Stanivukovićevoj viziji evropske Banjaluke građani imaju samo riječi hvale.

Jedna od njih je i Darinka Pejić dipl. Građevinski inženjer, banjalučanka koja je ponosna na svoj grad i smatra da Banjaluka zaista poprima obrise kakvi do sada nisu viđeni u ovom dijelu BiH.

Darinka Pejić / privatna arhiva

Ovdje je riječ o jednom sasvim drugačijem pristupu rješavanja problema saobraćaja na takozvanom Bulevaru i rješenje koje obezbjeđuje kružni protok vozila. Pomalo navikli na do sada izvedene kružne tokove, ovaj svojim projektom obuhvata dio postojećih saobraćajnica i stvara predivnu zelenu oazu sa spomenikom u centralnom dijelu, koja će dati dušu ovom projektu.

Grad oplemenjuju i daju mu sasvim novi izgled upravo ovakva rješenja, na zadovoljstvo njegovih građana. Smatram da će kada sve ovo bude realizovano ovakav podvig moći da izazove samo divljenje. Lično sam prezadovoljna i jedva čekam da tu ljepotu vidim i uživo, kaže Pejić.

Vozačima budući veliki kružni tok predstavlja ogromno olakšanje.

Godinama zaobilazim ovaj dio puta jer je na tom dijelu “vječita gužva”, ljudi su uvijek nervozni i svakog puta ste morali biti spremni na čekanje, tako da ako sam u žurbi, a uglavnom jesam, sadašnja raskrsnica gotovo nikada nije bila moj izbor. Park sam vidjela na idejnom rješenju i on mi se posebno dopao jer tako nešto nemamo u svom gradu, smatram da će u takvom ambijentu posebno uživati najmlađi koje će sigurno oduševiti fontane, ali i svi naši gosti koju dolaze u posjetu Banjaluci, rekla je za naš portal banjalučanka Gordana Milanović koja je i sama majka dvoje djece.

Gordana Milanović / privatna arhiva

Ravnodušan na ovaj projekat nije ostao ni bivši gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović.

Razvoj Banjaluke je vidljiv i za nas koji nismo iz Banjaluke, a svaki projekat koji se gradi u Republici Srpskoj je dobrodošao, ko god da ga radi. Kada je riječ o kružnom toku kod Ekvatora sasvim je sigurno da će takvo rješenje doprinijeti znatnom rasterećenju saobraćaja, a park je jedna druga priča koju ćemo po prvi put imati priliku da vidimo u Banjaluci. Nadam se da će ovakvih i sličnih projekata biti i u našem Prijedoru, kao i širom Republike Srpske, jer svi zajedno moramo da gradimo i čuvamo našu Republiku Srpsku. U svakom slučaju veoma pohvalno, kaže Pavlović.

Dalibor Pavlović / privatna arhiva

Građanima se ideja dopada, ali željeli smo da čujemo i šta kaže planer/urbanista te smo kontaktirali Dejana Puhala.

-Zeleni prostori ispunjavaju mnogobrojne funkcije u urbanim sredinama, koje unapređuju kvalitet urbanog konteksta. S tim u vezi, novi urbanističko-arhitektonski uređeni park u Banjaluci će imati održive razvojne elemente. Posmatrajući mikrocjelinu i njen granični pojas, park će gradu pružiti ekološki i estetski užitak, te oplemeniti urbani standard. Ovakav vid inkorporacije parka u urbanim matricama nije čest, ali je svakako opravdan urbanističkom vizijom, prostorno-funkcionalnim načelima i ukupnim estetskim komponentama mikrolokacije. Ovaj vid prostorno-funkcionalne organizacije parka ima za cilj prevazilaženje trenutnih izazova lokacije, te stvaranje ekološki i društveno održivog prostora koji pamti i evocira svoj jedinstveni karakter. Banjaluka bez zelenila i parkova malo obećava, a cilj parka je da postane urbani mehanizam koji će da posjeduje moć da inspiriše bližu i širu okolinu grada, kaže Puhalo.

Dejan Puhalo / Privatna arhiva

Sve u svemu građani, ali i stručnjaci izuzetno su zadovoljni ovim projektom koji istinski mijenja lice Banjaluke, a evo i šta vozači misle o novom kružnom toku.

Banjaluka 24

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno