Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ KROZ SMETOVE NA MANJAČI “Duga noć je pred nama, ali nećemo stati dok SVIMA NE OSIGURAMO POMOĆ”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obišao je domaćinstva na obroncima platoa Manjače, gdje su se mještani suočili s izuzetno teškim vremenskim uslovima. Snijeg koji je napadao dostigao je visinu preko jednog metra, dok su nanosi na pojedinim mjestima visoki i do dva metra.

– Obišli smo vrijedne domaćine na obroncima platoa Manjače, gdje su vremenske prilike zaista izazovne. Visina snijega je preko jednog metra, a nanosi, u nekim dijelovima, dostižu visinu i do dva metra. U razgovoru s mještanima uvjerili smo se da su zimske službe stigle do njihovih domova, ali posao je daleko od završenog. Mještani kažu da ovakve vremenske uslove ne pamte decenijama – izjavio je Stanivuković.

On je istakao da je gradsku administraciju zadesila dodatna odgovornost zbog velikog broja domaćinstava koja trenutno nemaju električnu energiju, što predstavlja ozbiljan problem.

– Naš prioritet je da stignemo do svake kuće, posebno zato što veliki broj domaćinstava trenutno nema električnu energiju, što uzrokuje velike probleme. Takođe, potrebno je osigurati prohodnost puteva kako bi pacijenti s hitnim medicinskim potrebama mogli doći do zdravstvenih ustanova – dodao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, rad zimskih službi biće nastavljan tokom noći.

– Duga noć je pred nama, ali nećemo stati dok svim našim sugrađanima ne osiguramo pomoć i uslove za normalan život – zaključio je Stanivuković.

Građani na Manjači izrazili su zahvalnost zbog pružene podrške, ali i apelovali na nadležne službe da se radovi ubrzaju, kako bi se prekinula izolacija u kojoj se nalaze.

Politika

BLAGOJEVIĆ ŽESTOKO UDARIO NA VLAST: Srpsku guraju u dužničko ropstvo, a narod ne zna gdje završavaju milijarde!

„Konstantno zaduživanje Republiku Srpsku vodi u dužničko ropstvo, a narod ne zna gdje se troši novac koji će on morati da vrati“, ocijenio je pravni stručnjak, prof. dr Milan Blagojević u emisiji MAT BN televizije. Blagojević je poručio da se Srpska mora boriti za svoju imovinu, da ne bi postala tzv. državna imovina BiH što, kako tvrdi, odgovara Evropskoj uniji i interesima porodice Tramp.

Neodgovorna vlast u Republici Srpkoj građane bez granice zadužuje i to preko noći, bespravno po hitnom postupku, uz očiglednu podršku režimskog Ustavnog suda Srpske koji ne ocjenjuje ustavnost takvog postupka, tvrdi Blagojević.

“Kad se tako olako Republika Srpska zadužuje po hitnom postupku i tjera u dužničko ropstvo, naravno da građani ništa drugo ne mogu da kažu nego da je sve otišlo dođavola i da budu u najmanju ruku ravnodušni prema budućnosti Republike Srpske”, mišljenja je Blagojević.

Blagojević ističe da javnost uvijek mora da zna za šta se novac troši, što sada, kako kaže, nije slučaj, navodeći primjer Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju u kojem je ministar, kako navodi, stavio oznaku tajnosti na trošenje desetina miliona maraka.

„Čak ni Glavna služba revizije javnog sektora Republike Srpske ne može da zna u šta su poterošene desetine miliona maraka ili evra u 2025. godini, iz budžetske stavke Službe predsjednika Republike Srpske, mada se može naslutiti za šta i za čije potrebe. To je nedopustivo ponašanje. Kad bi bilo pravne države, koje nažalost nema, tu bi bilo elemenata za hitno reagovanje organa gonjenja“, jasan je Blagojević.

– Dok režim uništava Srpsku, Evropska unija želi njeno ukidanje tražeći njenu devastaciju prenošenjem nadležnosti na BiH, kaže Blagojević.

“Evropska unija ide toliko daleko da u onih 14 prioriteta za pristupanje BiH uniji Evropska komisija kao uslov postavlja da se ukine princip entitetskog glasanja i veta u svim organima, što znači u Parlamentarnoj skupštini BiH i Predsjedništvu BiH. Ukidanje toga je kraj Republike Srpske”, kategoričan je Blagojević.

Prema njegovim riječima, novi visoki predstavnik bi mogao da nametne Zakon o državnoj imovini što Srpska, kaže, ne smije prihvatiti. To, tvrdi Blagojević, odgovara Trampu jer će sa ovih prostora istisnuti Rusiju, ali prije svega zbog ličnih interesa.

“On je interese našao udružen sa ljudima koji su mu bili savjetnici, a koji sada imaju ovu kompaniju koja planira da investita 1,5 milijardi dolara u izgradnju tog gasovoda. To će donijeti i neke druge dobitke jer kad se izgradi južna interkonekcija, ona treba da radi, proizvodi nešto i donosi dobit”, objašnjava Blagojević.

Na pitanje da li Kina i Rusija igraju za Republiku Srpsku u Savjetu bezbjednosti UN, Blagojević odgovara da je Rusija, slično slično kao i Kina, učinila mnogo zla Srpskoj po tom pitanju jer je u tom tijelu pozdravila Bonska ovlašćenja.

“Rusija je kao članica Savjeta za implementaciju mira 1997. u Bonu takođe glasala da se uvede taj OHR-izam, da OHR može da nameće svoju volju u BiH. Rusija je to i tada činila i to u konitinuitetu sve do 2021. godine i tek tada se, poslije 24 godine, sjetila da Šmit nije visoki predstavik, a i da jeste, da nema pravo da nameće svoju volju BiH”, kaže Blagojević.

Komentarišući nedavno bacanje sjene na MUP Republike Srpske kada je bivši direktor SIPA-e Perica Stanić iznio razne optužbe na račun pripadnika ministarstva, Blagojević kaže da MUP mora da bude stub Srpske i da, bez kompromisa, ima nultu stopu toleracije prema protivpravnom ponašanju, posebno svojih pripadnika.

Nastavi čitati

Politika

BiH grca pod fiskalnim pritiskom i inflacijom, SPAS U HITNIM REFORMAMA

Bosni i Hercegovini su potrebne hitne reforme kako bi održala ekonomski rast i približila se Evropskoj uniji, navodi se u zaključcima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za ovu godinu.

Oni su upozorili da se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu Evropske unije.

“Rast ekonomije slabi pod uticajem viših cijena energije, slabije potražnje iz Evropske unije i povećane globalne neizvjesnosti”, naveli su iz MMF-a.

Očekuje se da privredni rast u ovoj godini bude dva odsto

Prema njihovim procjenama, privredni rast BiH usporio je sa 3,2 odsto u 2024. na 2,1 odsto u 2025. godini, dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva odsto.

“Istovremeno, inflacija je sa 1,7 odsto u 2024. porasla na četiri odsto u 2025. godini, a tokom ove godine mogla bi dostići 5,4 odsto. Rast u srednjem roku postepeno će se oporavljati prema nivou od tri odsto, ali takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama Evropske unije bez ozbiljnijih strukturnih reformi”, istakli su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Dodali su da se među glavnim rizicima izdvajaju slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni finansijski uslovi i političke tenzije unutar zemlje.

Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna

“Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu budžetskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidovani deficit opšte vlade kontinuirano raste od 2022. godine, a prema projekcijama, mogao bi dostići četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini. Kao glavni razlozi navode se povećanja penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru”, piše u ovim zaključcima.

Iz MMF-a su upozorili da se povećani deficiti finansiraju rekordnim spoljnim zaduživanjem.

“Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 miliona evra, što predstavlja 7,3 odsto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija BiH osigurala 800 miliona evra, odnosno 3,9 odsto svog BDP-a.

Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi”, dodali su iz MMF-a.

Prethodnih godina se radilo na ekonomskim blokadama

Ekonomista Admir Čavalić kaže za “Nezavisne novine” da je ovo ispravna ocjena MMF-a.

“Mislim da je ovo rezultat činjenice da se prethodnih godina radilo na ekonomskim politikama dodatnih regulacija, blokada, zabrana rada, inspekcijskog terora i sličnog. Ovo ne donosi rezultate po pitanju ekonomskog rasta”, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, treba da imamo inkluzivne politike koje će omogućiti dinamiziranje tržišta i tržišnih odnosa koje su vrlo bitne u kontekstu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.

“Šta to konkretno znači? Pa, evo, na primjer, u Federaciji BiH to je dodatno spuštanje zbirne stope doprinosa, intenziviranje liberalizacije finansijskih tržišta i tako dalje. Takođe, stale su te reforme u kontekstu priključenja SEPA, a sada dospijevamo i na “sivu listu”. Posljednja stvar je uklanjanje nekih institucionalnih barijera koje koče ekonomski rast u BiH, jer otežava poslovanje i čini nas manje atraktivnim kao investicionu destinaciju”, objasnio je Čavalić.

Nastavi čitati

Politika

IZ HELIKOPTERA SE NE VIDE PROBLEMI SELA: Drinić žestoko prozvao Minića zbog stanja u Hercegovini

Nakon posjete porodici Brčić kod Bileće, Nebojša Drinić upozorio na težak položaj mljekara u Republici Srpskoj i poručio da jednokratna pomoć nije zamjena za sistemska rješenja.

Generalni sekretar Pokreta sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić poručio je da pomoć ugroženim domaćinstvima jeste važna i potrebna, ali da vlast mora učiniti mnogo više kako bi poljoprivrednici mogli pristojno da žive od svog rada. Nakon posjete porodici Brčić iz sela Plana kod Bileće, kojoj je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pomogao nakon što je grom usmrtio pet krava, Drinić je iznio niz podataka koji, kako tvrdi, pokazuju alarmantno stanje u sektoru mljekarstva.

Drinić je istakao da je pomoć porodici Brčić stigla sa više strana, uključujući i podršku premijera Republike Srpske Save Minića, što smatra pozitivnim potezom. Međutim, naglašava da su poljoprivrednicima potrebna trajna rješenja, a ne samo reakcije u kriznim situacijama.

Prema podacima na koje se pozvao, ukupna godišnja podrška po muznoj kravi u Republici Srpskoj iznosi oko 1.700 KM, dok je u Federaciji BiH oko 2.800 KM, a u Srbiji približno 2.500 KM.

– Naši poljoprivrednici istovremeno plaćaju i obavezne zdravstvene mjere po grlu, dok su u Srbiji ti troškovi pokriveni iz budžeta. Na farmi od 50 muznih krava ta razlika znači gubitak od 30.000 do gotovo 60.000 maraka godišnje – naveo je Drinić.

On upozorava da takvi iznosi predstavljaju razliku između opstanka i gašenja proizvodnje, te da bi za taj novac poljoprivrednici mogli nabaviti novi traktor svake dvije do tri godine ili značajno proširiti stočni fond.

Posebno zabrinjava podatak da je broj proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj, prema analizama sektora mljekarstva, sa nekadašnjih oko 11.000 pao na manje od 3.200.

– To je ozbiljno upozorenje da je krajnje vrijeme za ozbiljne mjere koje će sačuvati domaću proizvodnju i život na selu – poručio je Drinić.

Govoreći o selu Plana kod Bileće, on je ukazao i na lošu putnu infrastrukturu, navodeći da je makadamski put do sela i dalje zapušten i u veoma lošem stanju.

– Valjalo bi da premijer Minić nekad navrati u Hercegovinu kopnenim putem. Takve probleme je teško primijetiti iz helikoptera, posebno kada se njime leti i na relacijama koje većina građana svakodnevno prelazi automobilom – zaključio je Drinić.

Njegove poruke ponovo su otvorile pitanje položaja poljoprivrednika u Republici Srpskoj, ali i odgovornosti institucija da stvore uslove za opstanak sela i domaće proizvodnje.

Nastavi čitati

Aktuelno