Connect with us

Politika

Stanivuković: Ljudi nas biraju da RADIMO i tražimo načine kako da nešto funkcioniše, a NE DA BLOKIRAMO!

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, dao je intervju političkom magazin Večernjem listu u kojem govori o aktuelnoj situaciji u BiH, političkoj krizi, preslagivanju vlasti i drugim temama.

Intervju koji je dao Večernjem listu prenosimo u cjelosti:

Sredinom decembra 2024. godine izabrani ste na čelo jedne od najvećih opozicionih stranaka u Republici Srpskoj – PDP-a, i to kao jedan od najmlađih političkih lidera u Bosni i Hercegovini. Koliko nova energija u tom smislu predstavlja važan element kada govorimo o pristupu važnim političkim, ali i temama od društvene važnosti?

STANIVUKOVIĆ: Nova energija vrlo je važan faktor, ali isključivo u kombinaciji s drugim elementima. Među njima su i jasan politički stav, politike koje donose rezultate i dobro ljudima, obećanja i riječi koje dajete, a pretvarate u djela. Dalje, tu je kontinuitet u radu i otvorenost i iskrenost u pristupu prema ljudima. Sve te kombinacije političkim djelovanjem koje traje više od jedne decenije u slučaju mojih saradnika, mog tima i mene zaista daju novu epohu politike, odnosa prema ljudima, koji oni prepoznaju. Posvećenost treba biti prisutna tokom cijelog dana. Dakle, energija je samo jedan od faktora koji trebamo imati da bismo mogli voditi kompletan politički proces promjena.

Vaše iskustvo na čelu Banjeluke svakako je važno budući da upravljanje jednim tako velikim gradom, sa svim zahtjevima i izazovima, traži kombinaciju političkih, ali i menadžerskih sposobnosti. Koliko takvo nešto može biti važno i kada govorimo o političkim odnosima na entitetskoj, odnosno nivou BiH?

STANIVUKOVIĆ: U životu je najvažniji postupan i kontinuiran rast i napredak, u kojem na svaku stepenicu kojom trebate proći čvrsto stanete i shvatite da ste je razumjeli i prošli. Tokom svog političkog razvoja i kroz iskustvo te svoje političke i menadžerske sposobnosti prošao sam od člana stranke, predsjednika mladih, predsjednika gradske organizacije, predsjednika političke organizacije, odbornika u Skupštini Grada Banjaluka, narodnog poslanika, preko gradonačelnika u jednom i u drugom mandatu. Dakle, sve moguće pozicije koje narod bira, kako unutar stranke tako i izvan nje, zaslužio sam podrškom, glasanjem, trudom i radom. Radio sam i dokazao da mogu ispuniti sve što sam rekao, nakon čega sam išao na sljedeću razinu. Dakle, sve stepenice su prijeđene, čvrsto se stalo na svaku razvojnu etapu, prošlo kroz nju, naučilo se i spoznalo. Onda je to, naravno, nešto što vam otvara put da razumijete odnose u entitetima, odnose u Republici Srpskoj, ali i na jednom kompleksnom nivou na kojem smo sada blizu preuzimanja odgovornosti i formiranja vlasti upravo na nivou BiH. Svaki korak, poslije daje novo iskustvo i širinu da spoznate sve unutar jedne države i naroda.

Očigledno je kako se BiH trenutno nalazi u jednoj od najvećih poslijeratnih kriza, političkoj i bezbjednosnoj. Ova kriza ima složen set uzroka, ali svakako velikim dijelom vuče korijene u nedavnoj presudi Suda BiH predsjedniku RS i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, koja je povukla niz implikacija kako u Republici Srpskoj tako i Bosni i Hercegovini u cjelini. Kako vi na to gledate?

STANIVUKOVIĆ: S jedne strane imate nesumnjivo jasan politički proces protiv predsjednika Republike Srpske koji nema nikakve veze s pravom. S druge strane imate niz neracionalnih i vrlo radikalnih poteza, koji jesu uzročno-posljedična veza, ali rukovodstvo Republike Srpske setom zakona i mjera koji su doneseni, a koji su u ovom trenutku vrlo rizični za Republiku Srpsku, tjera jedan narod i Republiku Srpsku u izolaciju, okreće nas protiv svijeta, što je upravo izazvalo ovakvu krizu u zemlji. Shodno tome, najvažnije je da narod i građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne smiju biti talac ove političke atmosfere i procesa koji se odvijaju. Trebaju se pronaći mudrost, mir i stabilnost i nastaviti sa suživotom tri konstitutivna naroda. Institucije moraju raditi i funkcionisati. Tu je velika odgovornost na nama koji imamo veliko povjerenje građana.

Milorad Dodik ranije je uspijevao da mobilizuje opoziciju u Republici Srpskoj oko onoga što bi on definisao ključnim nacionalnim ili entitetskim pitanjima. Mnogi su očekivali da će se isto dogoditi i ovaj put. Ali, osim opozicije, utisak je da ni pokušaj mobilizacije javnosti u RS oko presude Dodiku nije dao, za njega, očekivane rezultate. Kako to komentarišete?

STANIVUKOVIĆ: Previše su govorili “eno vuka”. Svaki put kada to kažete, ljudi pogledaju, ali ono što najavljujete ne bude. Onda, kada jednom zaista dođe vuk ili ta opasnost, više se niko ne okreće. Bar ne na taj način kako se može očekivati s obzirom na situaciju. Tako je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik mnogo puta najavljivao referendume, odcjepljenje, mnoge velike odluke, a onda se mnogo puta povlačio i mnogo toga nikada se nije ni dogodilo. Narod tada jednostavno izgubi povjerenje te u ovakvim situacijama nikada ne dobijete reakciju kakvu očekujete. S druge strane, mi u opoziciji znamo da ovi avanturistički i rizični zakoni ne donose dobro ni srpskom ni bilo kojem drugom narodu, kao ni Republici Srpskoj i BiH.

Što najviše zamjerate aktuelnoj vlasti u Republici Srpskoj? Gdje su griješili i gdje i danas griješe?

STANIVUKOVIĆ: Uništavanje institucija koje su temelj jedne zemlje i jednog naroda, njihovo obezvređivanje i podređivanje pojedincima, kriminal i korupcija koja je doživjela tolike razmjere da gotovo više novca ide u te tokove nego u realne, one koji su zaista potrebni. Kriminal i korupcija postali su svakodnevica, a ljudi su izgubili vjeru da to mogu promijeniti. Osiljeno i bahato ponašanje, kako u politici tako i u svakodnevnom životu, i ono što je poprilično odlikovalo posljednje dvije decenije jest to što se s tim praksama ne planira stati. I dalje se u prvi plan stavljaju teme koje nisu od životne i privredne važnosti, teme koje se tiču ekonomije zemlje, nego teme koje nas stavljaju u sukobe koji vuku rane iz rata, razlike, dakle isključivo teme oko kojih se na slažu narodi. Govori se godinama o temama oko kojih nema saglasnosti i koje nas razlikuju, dijele i vuku ožiljke iz rata.

Nedavno smo bili svjedoci i određenim političkim promjenama koje nagovještavaju mogućnost promjene vlasti na nivou BiH. Tri opozicione stranke, uključujući vaš PDP, dogovaraju ulazak u vlast na nivou BiH. Kako gledate na takav scenario?

STANIVUKOVIĆ: Mi smo stranka pokreta, akcije i preuzimanja odgovornosti. Zemlja je zarobljena u sukobu, podjelama i blokadama. To je nešto što mi ne možemo podržati. Zato preuzimamo odgovornost za procese, da nastavimo razvojni plan, evropski put kroz velike investicije, koje znače opštinama i gradovima – od infrastrukturnih projekata preko ekonomije. Zbog toga smo i ušli u taj proces. Ljudi su nas birali i imamo legitimitet da to učinimo. Ljudi nas biraju da radimo i tražimo načine kako da nešto funkcioniše, a ne da se nešto blokira, što je, nažalost, trenutačno stanje na nivou BiH. Preuzimamo odgovornost, želimo da ljudi u ovoj zemlji žive bolje i da sve opštine i gradovi dobiju plan rasta, naravno na temelju mira i stabilnosti.

Jeste li lično kao lider stranke spremni preuzeti neku poziciju na tom nivou?

STANIVUKOVIĆ: Ostajem posvećen vođenju najvećeg grada Republike Srpske. Ostajem i na poziciji lidera stranke PDP-a, što je nova funkcija, ali i mjesto koje traži ozbiljnu posvećenost i odgovornost. Ponosan sam što PDP ima najkvalitetniji kadar i stručne ljude s kojima planiramo donijeti konkretne rezultate, provesti naše politike i učiniti ono što je temelj principa koji ćemo postaviti. Ti principi biće dio sporazuma koji ćemo potpisati sa svojim budućim partnerima.

Na koji način namjeravate predstavljati i štititi interese RS u institucijama BiH?

STANIVUKOVIĆ: Planiramo vrijedno i posvećeno raditi na tome na sve moguće načine. Odblokira ćemo evropski put, što znači da će Republika Srpska dobiti više stotina miliona maraka za projekate. S druge strane, jasno smo rekli i da uđe u osnovne principe buduće koalicije, neće se moći otvarati nijedna tema koja zadire u nadležnosti i ustavnopravnu poziciju Republike Srpske. Vodićemo mudru politiku u kojoj ćemo svađe zamijeniti dijalogom i truditi se da se u budžetima zajedničkih institucija izborimo za što više sredstava za gradove i opštine širom Republike Srpske. To je sve ono što prethodnih godina nismo vidjeli od SNSD-a.

Dodik tvrdi da je zapravo žrtva bošnjačkog unitarizma. Bez sumnje je da postoje unitarističke ili centralističke političke ambicije u Sarajevu. Kako se vi mislite nositi s tim ako postanete dio državne vlasti? Mislite li da je moguće izgraditi državu koja će biti funkcionalna i brza u usvajanju reformi, ali i koja će poštivati interese i prava sva tri konstitutivna naroda?

STANIVUKOVIĆ: Jasno je i opšte poznato da unitarne ambicije postoje u Sarajevu. One nisu skrivene – one se jasno politički, medijski i kroz mnoge deklaracije artikuliraju i zagovaraju. Mi to znamo i prepoznajemo. Ono na čemu smo mi insistirali jest da na temeljnom sporazumu buduće vlasti na nivou BiH osnovni postulat bude taj da se ne pokreće, ne govori i ne pomišlja na teme koje znače bilo kakav prenos nadležnosti, bilo kakvo zadiranje u ustavnopravnu poziciju Republike Srpske, da ne bude nijedna takva riječ, a kamoli inicijativa ili nešto više od toga. Da svaki zakon koji bude na nivou evropske agende bude u skladu sa ustavnopravnim položajem Republike Srpske, Dejonskim mirovnim sporazumom i poštivanjem svih nadležnosti koje su definisane Dejtonom. To je princip ispod kojeg ne možemo ni razmišljati da idemo. Time mi štitimo Republiku Srpsku, i ne treba se niko brinuti da mi to ne možemo, a da SNSD može. To je smiješna priča, jer su oni za vrijeme svog mandata u više od 20 godine prenijeli oko 70 nadležnosti.

Kako vidite ulogu međunarodne zajednice u kreiranju, ali i rješenju krize u BiH?

STANIVUKOVIĆ: Bit svake države je da bude suverena, legitimna i da legitimno izabrani predstavnici donose odluke bez bilo čijeg međunarodnog uplitanja u takve odnose. U svakom pogledu imam najviše očekivanja od nas u zemlji u kojoj smo izabrani da vodimo te institucije, čiji smo legitimni predstavnici, kako institucija tako i naroda, i da za zajedničkim stolom dogovaramo, razgovaramo te da to bude kreacija ljudi i naroda koji žive u toj zemlji, a ne nekoga izvana. Određena pitanja i platforme koje se postavljaju kao agende evropskog puta su nešto što ne radimo zbog Evrope, nego zbog nas i naše perspektive, otvaranja zemlje prema ekonomiji i razvoju. Mi smo ti koji trebamo kreirati, rješavamo pitanja i izlazimo iz kriza. To treba biti naš kompromis, naša vizija i naša politika. Moguće je ako na jednoj dugačkoj liniji problema, kojih je mnogo, krenete s one strane, odnosno od problema oko kojih imate saglasnost. Opet, napominjem, to su privreda, ekonomija, infrastruktura, investicije, sport i kultura. Kada sve to dovedete u red, sve drugo postaje lakše rješivo.

Kakva je uloga Srbije, odnosno predsjednika Aleksandra Vučića u svemu ovome? On službeno podržava Dodika i aktuelnu vlast u RS, ali s respektom govori i o vama lično. Imate li direktnu komunikaciju s njim?

STANIVUKOVIĆ: Uloga Srbije itekako je važna. Srbija je garancija Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti u cijeloj BiH, kao jedna od potpisnica. To je zemlja koja je najviše uložila u cijelu BiH – u projekte, škole, infrastrukturu i privredu. Zbog toga trebamo iskazati jasnu zahvalnost. Srbija nikada nije prešla Rubikon koji se zove Dejtonski mirovni sporazum. Srbija i predsjednik štite suverenitet Bosne i Hercegovine, i teritorijalni integritet, ali i prava Srba u Republici Srpskoj, kao i ustavnopravnu poziciju RS, što je nešto što je obaveza prema Srbima, a što ne ugrožava bilo koji drugi narod u državi. S te strane rukovodstvo Republike Srpske ima podršku u smislu očuvanja institucija i ustavnopravnog položaja RS, ali ne vidimo podršku Srbije u radikalnim potezima, jednostranim odlukama i zakonima koji destabilizuju stanje u državi i mogu narušiti mir i stabilnost, što razumijemo. S predsjednikom i rukovodstvom Srbije imam direktnu i otvorenu komunikaciju, mnoge smo projekte zajedno završavali.

Kakav je politički stav PDP-a, ali i ostalih stranaka opozicije iz RS kada govorimo o evropskom putu BiH? Konkretno u smislu usvajanja preostalih zakonskih rješenja koja su neophodna za početak pregovora?

STANIVUKOVIĆ: Kristalno jasan, bez odgađanja usvajati evropske zakone koji su u skladu s principom da se nijedna nadležnost ne dovede u pitanje, kada govorimo o ustavnopravnoj poziciji Republike Srpske. Na tom putu trebamo biti proaktivni, jasni i otvoriti zemlju k zemljama Evrope, graditi prijateljstva, dovoditi investicije, dovoditi plan rasta, iskoristiti EU fondove za sve gradove i opštine, bilo kojeg dijela zemlje. Tu nema dileme.

Kako gledate na pitanje hrvatske ravnopravnosti u BiH i jeste li spremni podržati zahtjeve hrvatskih predstavnika za izbornu reformu, posebno kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH?

STANIVUKOVIĆ: Kada govorimo o izbornom zakonu, svi moramo biti svjesni osjetljivosti samog pitanja, jer kako su neki spomenuli ovih dana, to pitanje čeka konačno rješavanje gotovo deceniju u po, te sam stava da o njemu treba razgovarati u razumnom roku koji ćemo odrediti u sporazumu koji je u pripremi. Vjerujem da će i puno iskusniji partneri u ovim dogovorima imati razumjevanja za to.

Jasno je da je narušena bezbjednosna struktura na Starom kontinentu te da Evropska unija prepoznaje potrebu osnaživanja saradnje unutar Unije, ali i sa zemljama kao što su Velika Britanija, Norveška, Kanada… Vidite li BiH dijelom evropskog bezbjednosnog kišobrana, pa možda i kada govorimo o NATO-u, a koji bi stvorio preduslove za snažnije investicije u ekonomiji?

STANIVUKOVIĆ: Zbog teške istorije koju smo mi Srbi imali na ovim prostorima, rana i ožiljaka koje imamo zbog NATO-ovih bombi, za nas je neprihvatljiv put u NATO. Ostajemo na principu vojne neutralnosti, kao što i Srbija zagovara.

Zašto je za Srbe u BiH bio problem imenovanje Kristija Šmita i vjerujete li u mogućnost unutrašnjeg dogovora i funkcionisanja BiH bez OHR-a?

STANIVUKOVIĆ: Jasno je da nije prošao sve procedure kroz Savjet bezbjednosti i da samim tim nisu ispoštovane sve procedure. Ako smo legalisti, jasno je da je takav izbor neprihvatljiv za bilo koga, jer ne ispunjava formu i proceduru. Onda nemate ni legitimitet. Za nas Srbe to je neprihvatljivo. Svi narodi, ako žele suverenu zemlju, onda je apsolutno da kancelarija OHR-a ne može postojati i raditi. Svaki političar koji voli institucije svoje zemlje trebao bi podržati takav stav, da nema OHR-a, da se odluke donose unutar institucija i da ih donose legitimno izabrani predstavnici.

Vas mnogi, što zbog mladosti, što zbog dosadašnjeg političkog uspona, vide kao novog nacionalnog lidera Srba u BiH. Prihvatate li tu ulogu i šta vidite kao svoju političku misiju i cilj?

STANIVUKOVIĆ: Neko sam ko po karakteru preuzima odgovornost i inicijativu, a od sebe tražim i mnogo više za svoj narod, grad koji predstavljam i Republiku Srpsku. Moja uloga, misija i cilj su da jačam Republiku Srpsku, svoju zemlju, položaj prava Srba u RS, BiH i regiji te da budem najbolji predstavnik svog naroda. Da pokažem svijetu da su Srbi ponosan, slobodarski, kulturan i najgostoljubiviji narod, moderan i narod budućnosti. Isto tako smo i narod koji gradi prijateljstva sa svojim komšijama, narod koji će u državi u kojoj živi pokazati da je moguć suživot, poštivanje i uvažavanje. To nije budućnost samo BiH nego i cijele regije.

Kako gledate na budućnost BiH? Je li moguće učiniti da bude funkcionalna i stabilna zemljom u kojoj će se sva tri naroda osjećati “komforno”?

STANIVUKOVIĆ: Moguće je pod uslovom da predstavnici sva tri naroda učine ono što je do njih, da preuzmu odgovornost, da budu spremni na onu vrstu kompromisa koja ne šteti narodu koji predstavljaju, a može biti podrška onom drugom. Moguće je ako se budemo fokusirali na traženje rješenja, a ne problema. To je dug proces koji zahtijeva nove generacije, rad, marljivost i posvećenost, a ne promovisanje retrogradnih politika.

Related Topics:

Politika

KAKVA JE BUDUĆNOST OHR-a: Sve više onih koji glasno traže njegovo gašenje

Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

“Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

“Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda”, rekla je nedavno Trišić Babićeva.

Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

“Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima”, rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

Nastavi čitati

Politika

CIK UPOZORIO FUNKCIONERE: Nema zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji

– Nosioci izvršnih funkcija, mandata i budući kandidati za učešće na predstojećim opštim izborima dužni su da poštuju odredbe Izbornog zakona BiH koji se odnose na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa, saopšteno je danas iz Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

CIK upozorava na zabranu zloupotrebe javnih resursa
Podsjećaju da je Izbornim zakonom BiH zabranjeno korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.

To, između ostalog, podrazumijeva korišćenje položaja za političku promociju, prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća.

Iz CIK-a navode da će u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima protiv političkih subjekata i kandidata ovjerenih za učešće na opštim izborima koji prekrše zakonske odredbe izricati odgovarajuće sankcije.

Naglašavaju da ove zabrane ne sprečavaju javne i izabrane funkcionere, kao ni državne službenike, da redovno obavljaju svoje službene dužnosti, ali ih ne smiju koristiti kao sredstvo za političku promociju ili vođenje izborne kampanje.

Nastavi čitati

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Aktuelno