Connect with us

Politika

Stanivuković poručio da je besplatna legalizacija najodgovornija i najveća nacionalna odluka

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da nema većeg nacionalnog interesa od odluke o besplatnoj legalizaciji, s obzirom na to da skoro 100.000 porodica u cijeloj Republici Srpskoj čeka da legalizuju svoje objekte i da budu svoji na svome.

Zajedno sa drugim gradonačelnicima i načelnicima opština u Republici Srpskoj na današnjem sastanku u Vladi Republike Srpske podržao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji će se već u ponedjeljak naći na kolegijumu Narodne skupštine Republike Srpske.

-Srećan sam zbog toga i zahvaljujem za ovako brzu reakciju na incijativu koja je krenula iz Banje Luke i drugih lokalnih zajednica. Ovo je zaista ono što daje našem narodu i građanima veliki optimizam da rješavamo ono na kraju zbog čega oni nisu ni odgovorni, jer su u ratnom i poslijeratnom periodu nakon raseljevanja bili prinuđeni da rješavaju svoje stambeno pitanje – kazao je gradonačelnik Stanivuković.

Ističe da će građanima biti maksimlano olakšano i kada je riječ o potrebnoj dokumentaciji, ali i oslobađanju od plaćanja naknada.

-Ponavljam, ovo je najodgovornija i najveća nacionalna odluka. Pomoć za 100.000 porodica odnosno preko 400.000 građana. Bolje i brže od ovog zakona nije moglo. Pozdravljam ga i podržavam – zaključio je on, te je i ovom prilikom pozvao sugrađane da podnesu prijavu za ovu legalizaciju kako bi po usvajanju Zakona ovaj proces išao što brže.

Grad se odriče prihoda od deset do 15 miliona KM, ali sutra sa legalnim objektima dobijate porez od nepokretnosti na nepokretnosti, dobijate da su kuće legalne.

Banja Luka je prepoznala ovaj problem i za vjerske objekte, kako je kazao, pa Grad plaća legalizaciju svih vjerskih objekta.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić kazala je da kod izmjena Zakona o legalizicji bitno napomenuti da nije riječ o klasičnoj legalizaciji, te ona podrazumijeva dostavljanje svih dokumenata i legalnost svih objekata koji su izgrađeni do 31. decembra 2013. godine.

– To nam je referenta godina jer je od rata do danas jedini digitalni ortofoto snimak za cijelu Republiku Srpsku rađen 2012. i završen je 2013. godine – kazala je ona.

Dodala je da su postojeći objekti koji su izgrađeni do 1991. godine legalni i ne mora se podnositi zahtjev za legalnost objekata, te pojasnila da je inicirala da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se poljoprivredno zemljište pretvaralo u građevinsko bez naknade.

-Po našim evidencijama u Republici Srpskoj ima između 80.000 i 90.000 nelegalnih objekata u Republici Srpskoj – kazala je Golićeva.

Predsjednik Save opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Ljubiša Ćosić naveo je da su izmjene ovog zakona veoma korisne i dobre za sve građane Srpske.

-Ono što bih pomenuo je da u izmjene zakona ne ulaze objekti koji su veći od 400 metara kvadratnih. Podijelićemo odgovornost za manje prihode lokalnih zajednica zajedno sa ministarstvom kako bi bilo besplatno za sve građane. Takođe, podržavam i budući Zakon o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište  Ovo će građanima svih lokalnih zajednica donijeti dobro –  naglasio je Ćosić.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ “Glasanje na izborima dužnost i obaveza svakog građanina”

Glasanje na izborima dužnost je i obaveza svakog građanina Republike Srpske, kazao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP, te istakao da je u Republici Srpskoj danas praznik demokratije.

“Građani taj praznik čine još svečaniji odlučujući o sudbini i politikama Republike Srpske”, rekao je Stanivuković koji je danas 23. novembra glasao u banjalučkom naselju Petrićevac na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno