Connect with us

Politika

Stanivuković poručio da je besplatna legalizacija najodgovornija i najveća nacionalna odluka

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da nema većeg nacionalnog interesa od odluke o besplatnoj legalizaciji, s obzirom na to da skoro 100.000 porodica u cijeloj Republici Srpskoj čeka da legalizuju svoje objekte i da budu svoji na svome.

Zajedno sa drugim gradonačelnicima i načelnicima opština u Republici Srpskoj na današnjem sastanku u Vladi Republike Srpske podržao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji će se već u ponedjeljak naći na kolegijumu Narodne skupštine Republike Srpske.

-Srećan sam zbog toga i zahvaljujem za ovako brzu reakciju na incijativu koja je krenula iz Banje Luke i drugih lokalnih zajednica. Ovo je zaista ono što daje našem narodu i građanima veliki optimizam da rješavamo ono na kraju zbog čega oni nisu ni odgovorni, jer su u ratnom i poslijeratnom periodu nakon raseljevanja bili prinuđeni da rješavaju svoje stambeno pitanje – kazao je gradonačelnik Stanivuković.

Ističe da će građanima biti maksimlano olakšano i kada je riječ o potrebnoj dokumentaciji, ali i oslobađanju od plaćanja naknada.

-Ponavljam, ovo je najodgovornija i najveća nacionalna odluka. Pomoć za 100.000 porodica odnosno preko 400.000 građana. Bolje i brže od ovog zakona nije moglo. Pozdravljam ga i podržavam – zaključio je on, te je i ovom prilikom pozvao sugrađane da podnesu prijavu za ovu legalizaciju kako bi po usvajanju Zakona ovaj proces išao što brže.

Grad se odriče prihoda od deset do 15 miliona KM, ali sutra sa legalnim objektima dobijate porez od nepokretnosti na nepokretnosti, dobijate da su kuće legalne.

Banja Luka je prepoznala ovaj problem i za vjerske objekte, kako je kazao, pa Grad plaća legalizaciju svih vjerskih objekta.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić kazala je da kod izmjena Zakona o legalizicji bitno napomenuti da nije riječ o klasičnoj legalizaciji, te ona podrazumijeva dostavljanje svih dokumenata i legalnost svih objekata koji su izgrađeni do 31. decembra 2013. godine.

– To nam je referenta godina jer je od rata do danas jedini digitalni ortofoto snimak za cijelu Republiku Srpsku rađen 2012. i završen je 2013. godine – kazala je ona.

Dodala je da su postojeći objekti koji su izgrađeni do 1991. godine legalni i ne mora se podnositi zahtjev za legalnost objekata, te pojasnila da je inicirala da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se poljoprivredno zemljište pretvaralo u građevinsko bez naknade.

-Po našim evidencijama u Republici Srpskoj ima između 80.000 i 90.000 nelegalnih objekata u Republici Srpskoj – kazala je Golićeva.

Predsjednik Save opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Ljubiša Ćosić naveo je da su izmjene ovog zakona veoma korisne i dobre za sve građane Srpske.

-Ono što bih pomenuo je da u izmjene zakona ne ulaze objekti koji su veći od 400 metara kvadratnih. Podijelićemo odgovornost za manje prihode lokalnih zajednica zajedno sa ministarstvom kako bi bilo besplatno za sve građane. Takođe, podržavam i budući Zakon o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište  Ovo će građanima svih lokalnih zajednica donijeti dobro –  naglasio je Ćosić.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno