Nekadašnji predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica demantovao je navode da je nakon Opštih izbora 2018. godine podnio ostavku na čelnu funkciju u stranci zbog lošeg izbornog rezultata, istakavši da je riječ o netačnoj tvrdnji.

Govedarica je naglasio da, uprkos insistiranju pojedinaca unutar stranke, ostavku nije podnio, već je SDS uveo u redovne unutarstranačke izbore.

„Niti sam podnio ostavku niti sam, kao što su neki pakosno znali da kažu, smijenjen. Okončao sam svoj mandat tako što sam sproveo unutarstranačke izbore, prethodno donoseći odluku da se ne kandidujem za predsjednika SDS-a“, naveo je Govedarica.

On je podsjetio da su unutarstranački izbori okončani krajem juna 2019. godine, kada je u demokratskoj atmosferi Mirko Šarović dobio povjerenje delegata u odnosu na Milana Miličevića.

Govedarica se osvrnuo i na unutarstranačke odluke iz tog perioda, istakavši da razumije gospodina Blanušu (Branka), jer je i sam svojevremeno bio primoran da zbog teških povreda Statuta iz Srpske demokratske stranke isključi pojedine funkcionere.

Dodao je i da pretpostavlja zašto se u javnosti plasiraju netačne teorije o njegovom odlasku sa čela stranke, poručivši da o pozadini takvih navoda ovom prilikom ne želi detaljnije govoriti.

U septembru je pšenica na svjetskoj berzi poskupila za preko 6%.

Ovo je važan pokazatelj i za BiH, s obzirom na to da na naše tržište iz uvoza dolazi oko dvije trećine pšenice iz susjednih zemalja.

Osim poskupljenja pšenice, domaće proizvođače pritiskaju i cijene goriva, koje odavno nisu bile veće. Primjera radi, litar dizela je početkom marta koštao oko 2,3 KM, a danas oko 3,85 KM.

Mlinari poručuju da će, ako cijena pšenice nastavi rasti, doći i do korekcije cijene brašna, navodi Srpskainfo.

To bi, opet, uz rast cijene goriva, moglo usloviti poskupljenje pekarskih proizvoda,

Međutim, iz Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina poručuju da, zasad, ne razmišljaju o poskupljenjima.

– Pratimo dešavanja u vezi sa pšenicom, ali ćemo, do krajnjeg, odložiti poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda. Ako i budemo primorani da idemo sa poskupljenjima, trudićemo se da ona budu minimalna, zbog naših građana – poručuje za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Radenko Pelemiš.

Podsjetimo, u julu je cijena vekne hljeba od 550 grama sa 2 KM skočila na 2,40 KM.

Tada, međutim, nije poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već 3,5 KM. U pojedinim pekarama poskupile su i kifle, kroasani, zemičke… Pojedini pekari su i u aprilu ove godine dizali cijene, pa je, na primjer, domaći hljeb od 600 grama sa 2,3 poskupio na 2,5 KM. I tom prilikom, otišle su i cijene drugih pekarskih proizvoda.

Pogled na pojedinačne rezultate kandidata Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske u izbornoj jedinici tri otkriva zanimljiviju priču od same raspodjele mandata. Dok su očekivano najveću podršku dobila imena sa vrha liste, nekoliko kandidata iz njene druge polovine napravilo je ozbiljan rezultat. Bojan Kresojević je sa desetog mjesta završio četvrti po broju glasova, Zoran Savanović je sa posljednje, 17. pozicije stigao među pet najboljih, a Adriana Basara je sa 13. mjesta ostvarila šesti rezultat cijele liste.

PSS je, prema preliminarnim rezultatima, u izbornoj jedinici tri osvojio 28.216 glasova.

Ubjedljivo najviše preferencija dobio je Draško Stanivuković, 16.448. Slijedi Nebojša Drinić sa 6.748 glasova, dok je Mirna Savić Banjac dobila 4.112.

Iza prve trojke počinje znatno zanimljiviji dio liste.

Kresojević sa desetog mjesta stigao do četvrtog rezultata

Bojan Kresojević osvojio je 2.864 glasa, što ga čini četvrtim najuspješnijim kandidatom PSS-a u ovoj izbornoj jedinici.

Posebno je zanimljivo što je Kresojević na glasačkom listiću bio tek deseti.

Iza sebe je po broju glasova ostavio šest kandidata koji su bili postavljeni ispred njega, među kojima su Tanja Vukomanović, Dragan Milanović i Tanja Palačković.

Međutim, taj rezultat mu ne garantuje i četvrto mjesto u redu za eventualni mandat.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati mogu svojim preferencijalnim glasovima promijeniti redoslijed liste tek kada osvoje najmanje 20 odsto svih glasova koje je dobila njihova lista.

Kod PSS-a je ta granica trenutno nešto više od 5.600 glasova. Kresojević je nije prešao, pa se kod raspodjele preostalih mjesta zadržava prvobitni redoslijed kandidata.

Sa posljednjeg mjesta među pet najboljih

Još veće iznenađenje napravio je Zoran Savanović.

Na listi je zauzimao posljednje, 17. mjesto, ali je osvojio čak 2.833 glasa.

Time je postao peti kandidat PSS-a po broju ličnih glasova, svega 31 glas iza Kresojevića.

Ispred njega su po podršci birača završili samo Stanivuković, Drinić, Savić Banjac i Kresojević.

Ipak, kao i Kresojević, nije prešao granicu od 20 odsto, pa mu gotovo 2.900 preferencija ne omogućava da sa posljednjeg mjesta preskoči kandidate postavljene iznad njega.

Basara preskočila pola liste

Dobar rezultat ostvarila je i Adriana Basara.

FOTO: BL PORTAL

Iako je bila tek 13. na listi, dobila je 2.254 glasa i po broju preferencija završila na šestom mjestu.

Ispred nje su samo Stanivuković, Drinić, Savić Banjac, Kresojević i Zoran Savanović.

Tanja Vukomanović, koja je bila četvrta na listi, dobila je 2.010 glasova, odnosno manje od Kresojevića, Savanovića i Basare.

Uprkos tome, upravo je Vukomanovićeva zbog prvobitnog redosljeda liste znatno bliža eventualnom narednom mandatu od njih.

Kako je prošla Tanja Palačković

Zanimljiv je i rezultat Tanje Palačković, jednog od poznatijih banjalučkih imena na listi.

FOTO: BL PORTAL

Palačković je sa devetog mjesta osvojila 1.816 glasova i završila kao osma po broju preferencija unutar PSS-a.

Ispred nje su, osim prve trojke, završili Kresojević, Zoran Savanović, Basara i Vukomanovićeva.

Iza Palačković ostao je, između ostalih, Dragan Milanović, peti kandidat na listi, koji je dobio 1.009 glasova.

Upravo ti rezultati najbolje pokazuju koliko se redoslijed koji su napravili birači razlikuje od redoslijeda na samoj kandidatskoj listi.

PSS prema trenutnoj projekciji osvaja tri direktna mandata u izbornoj jedinici tri, a konačna raspodjela zavisiće od završnih rezultata i statusa izabranih kandidata.