Širom Hercegovine nastavlja se praksa prenamjene državnog zemljišta u svrhu izgradnje solarnih panela. U Stocu mještani upozoravaju na potencijalne opasnosti za stanovnike realizacijom ove investicije.

Krivcem smatraju lokalnu vlast koja, kako tvrde, mimo zakona raspolaže državnom imovinom iznad samih naselja.

Stotine hektara zemlje namijenjeno je za solarne panele. Lokalitet je već poravnat i izvođač radova je na lokaciji. Lokalna zajednica je državnu zemlju na više mjesta u Stocu kroz nacrt prostornog plana označila za izgradnju solarnih panela. Mještani traže da se zaustave radovi, a preduzeli su i određene pravne korake.

“Ovim radovima je apsolutno ugrožena Čaršija, mahale poput Kukavca, Brada, jezgra grada, odmah ispod škole Novog naselja, Uzunovića i Bokulje. To su primarne mahale koje su ugrožene”, kaže Jasminka Pitić.

Prije dvije godine zemljotresom ke došlo do obrušavanja stijene sa Komanje brda i stradala je djevojka. Zemljotresti nisu jedini potencijalni problem, već i bujične poplave, koje su, pričaju sagovornici, često plavile Stolac.

“Oni hoće da upravljaju državnom imovinom, hoće da budu vlast na ovoj zemlji i da upravljaju našim životima”, tvrdi Azen Dizdar, izvještava Federalna.

Paneli za sobom nose i brojne druge probleme, povećavaju temperaturu od 3 do 5 stepeni na lokalitetu gdje su postavljeni, što ne ide na ruku poljoprivredi, koja se ovdje i onako suočava sa brojnim izazovima.

“Nagib terena je takav da će nam te sve otpadne vode ići direktno u naselja i na obradivo poljoprivredno zemljište. To će uzrokovati nestanak i biljnog i životinskog svijeta i vjerovatno će zagaditi i podzemne vode”, upozorava Danijela Džakula

Iz lokalne vlasti nisu dali odgovore na upite, na zahtjeve nisu se javili. Indikator.ba/Federalna.ba

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija namjerio je da izađe u susret starim službenicima ove institucije i oslobodi ih obaveze polaganja stručnog ispita, otkriva CAPITAL.

Tegeltija je predložio izmjene i dopune Zakona o UIO kojima se službenici sa deset godina rada u ovoj instituciji oslobađaju obaveze polaganja stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza.

„Obaveze polaganja posebnog stručnog ispita oslobođen je zaposleni koji u UIO, u trajanju od najmanje deset godina, obavlja poslove za koje je propisana obaveza polaganja posebnog stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza“, kaže se prednacrtu predloženih izmjena i dopuna Zakona o UIO.

Podsjećamo, CAPITAL je polovinom oktobra prošle godine otkrio da više od 30 odsto službenika UIO zaposlenih u posljednjih pet godina pojma nemaju čime se bavi institucija u kojoj primaju platu, koje su njene nadležnosti i kako da se ponašaju i oblače na radnom mjestu.
To je pokazao test opšteg znanja na kojem od ukupno 127 testiranih radnika uprave, najmanje 40 nije znalo da odgovori na 15 pitanja o ponašanju na radnom mjestu, elementima disciplinske odgovornosti i osnovnom poslovanju ove institucije.

Zbog pokazanog neznanja na tom testu, polovinom januara su predložene izmjene Pravilnika o polaganju stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza kojima je planirano da polaganje stručnog ispita bude obavezno za sve zaposlene.

„S obzirom na to da je organizovanje polaganja opšteg dijela ispita ukazalo na potrebu značajnijeg unapređenja znanja zaposlenih u osnovnoj djelatnosti, ukazuje se potreba eliminisanja instituta oslobađanja od obaveze polaganja“, navedeno je u obrazloženju predloženih izmjena Pravilnika.
Ipak, prednacrt izmjena i dopuna Zakona o UIO pokazuje da je direktor ove institucije Zoran Tegeltija očigledno podlegao pritisku „starih“ službenika, pa ih kroz predložene izmjene „oslobađa obaveze polaganja stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza“.

Pored ovoga, predloženo je još niz izmjena i dopuna Zakona o UIO, a kao razlozi su navedene potrebe ponovonog, preciznijeg definisanja izraza u ovom zakonu, kao i preciznije definisanje nadležnosti i poslova u nadležnosti UIO.

Odbor sindikata „Elektroprivrede Republike Srpske“ traži od uprave preduzeća povećanje cijene rada sa 172 KM na 200 KM, odnosno za oko 20 odsto.

Iza ERS-a je jedna od najlošijih godina od njenog postojanja, što radnike nije obeshrabrilo da traže veća primanja.

„Uzimajući u obzir povećanje troškova života, stopu inflacije, rast cijena osnovnih životnih namirnica, usvajanja povećanja plata u drugim sektorima i najavu povećanja plata u javnom sektoru, shodno članu 75. kolektivnog ugovora, tražimo povećanje cijene rada na 200 KM“, jedan je od zaključaka sa sjednice Odbora održane u Banjaluci prošli petak.

Podsjećamo, cijena rada jod 172 KM je utvrđena početkom prošle godine. Prethodno je bila 158 KM.

Radinici u zaključcima isključuju bilo kakvu svoju odgovornost za stanje na nivou holdinga zbog čega ne prihvataju uštede na platama i drugim primanjima koja su zagarantovana kolektivnim ugovorom.

Takođe, oni zahtijevaju i formiranje zajedničkih radnih grupa sa poslodavcem koje će biti zadužene za definisanje uslova po pitanju odlaska radnika uz stimulativne otpremnine.

Da podsjetimo, preduzeće je ranije po ovom osnovu isplatilo oko 30 miliona maraka, a nakon toga nastavilo da zapošljava radnike, pa su efekti ovog davanja najblaže rečeno upitni.

„Radnici nisu krivi za stanje u kojem se nalaze zavisna preduzeća i kompletan sistem ERS. Tražimo momentalno utvrđivanje svake vrste odgovornosti, materijalne i krivične, uključujući svakog pojedinca u zadnjih deset godina kao člana uprava zavisnih preduzeća, Mješovitog holdinga, resornih ministara i predsjednika Vlada Republike Srpske“, navodi se u zaključcima.

Podsjećamo, preliminarni podaci pokazuju da je ERS prošlu godinu završila u minusu od oko 30 milona maraka, što je daleko od prvobitnog plana kada se računalo na dobit od oko 46 miliona KM.

U odnosu na plan došlo je do pada u proizvodnji struje i investicijama dok su troškovi za plate rasli.

Termoelektrane su tokom cijele godine bile u problemu zbog nestašice i lošeg kvaliteta uglja, a hidrocentrale su takođe podbacile zbog loše hidrologije.

Bez obzira na to, rad uprave mješovitog holdinga ali i zavisnih preduzeća je pratila rastrošnost te nedostatak odgovornosti i volje za uštedama.