Ukoliko novi plan Evropske komisije bude usvojen, građani BiH će od kraja naredne godine morati platiti 20 evra za ulazak u 30 evropskih zemalja povezanih u Šengen, umjesto sedam evra, koliko je bilo prvobitno predviđeno. Iako nam u odgovoru objašnjavaju da je razlog povećanja cijena inflacija i nabavka dodatne tehničke opreme, spekuliše se da je stvarni razlog nedostatak novca u evropskom budžetu za naredni period, koji počinje 2028. godine.

Naime, kako navode neki mediji, EU bi godišnje ovim povećanjem trebalo da ostvari prihod od oko 300 miliona evra, a u prijedlogu novog budžeta ova stavka je navedena u dijelu koji se odnosi na budžetske prihode. Energetska kriza, inflacija, rat u Ukrajini, trgovinski problemi sa SAD, troškovi zelene tranzicije i sve veće poteškoće s balansiranjem budžeta zemalja članica doveli su do nužnih rezova i traženja načina za dobijanje novih prihoda za gotovo dvije hiljade milijardi vrijedan sedmogodišnji budžetski okvir EU.

Iako je stvarni razlog za smanjenje sredstava za BiH iz Plana rasta neodgovornost domaćih političara i neispunjavanje evropskih obaveza, jedan od indirektnih razloga je da je novca sve manje i da EU mora davati prioritet onima koji obaveze ispunjavaju.

Što se tiče ETIAS-a, ne govori se direktno da bi razlog za povećanje cijena mogle biti poteškoće s evropskim finansiranjem.

“Ovo povećanje ima za cilj pokrivanje operativnih troškova ETIAS-a, uzimajući u obzir sve njegove funkcionalnosti i stope inflacije, te usklađivanje naknada EU s naknadama drugih zemalja koje imaju slične programe za odobravanje putovanja”, objašnjeno nam je.

Podsjećanja radi, sistem ETIAS predstavlja novi moderni način upravljanja granicama, kako bi se smanjila opasnost za ugrožavanje bezbjednosti EU i zemalja Šengena, a ujedno je cilj da se olakša prelazak granica za građane trećih zemalja koje ulaze u EU.

Naime, ovaj sistem je produžetak sistema za elektronsko evidentiranje ulazaka i izlazaka na spoljnim granicama EU (EES), a koji bi za nekoliko mjeseci trebalo da počne s radom.

Već sada je većina graničnih prelaza spremna za EES, a građani koji prelaza granice mogu primijetiti elektronske kutije na kojima će putnici ostavljati elektronsku evidenciju otiska prsta i biti fotografisani radi uzimanja bioloških podataka lica.

Ovaj sistem će imati tu vrstu pogodnosti da će biti omogućen prelazak granice bez graničnog policajca, jer će svi podaci o putnicima već biti evidentirani u bazama podataka.

Što se tiče ETIAS-a, kao što smo o tome već više puta pisali, građani koji namjeravaju da putuju u EU prvo će morati popuniti onlajn obrazac u koji će unijeti svoje osnovne podatke. Jedina razlika je da će umjesto prvobitno planiranih sedam evra morati platiti 20 evra. Ukoliko prijava bude odobrena, građani će moći ulaziti u EU u periodu od tri godine, ili do isteka važenja pasoša.

U Evropskoj komisiji uvjeravaju da će proces odobravanja biti rutinski i da će u 99 odsto slučajeva građani dobiti povratnu informaciju u roku od nekoliko minuta nakon slanja.

Takođe, oni kažu da će sistem doprinijeti jačanju bezbjednosti i lakšem prolasku ljudi preko granica.

“Određene grupe, uključujući osobe mlađe od 18 ili starije od 70 godina, biće oslobođene plaćanja naknade. Prilagođavanje naknade sada će proći dvomjesečni period preispitivanja od strane Vijeća i Evropskog parlamenta, s mogućnošću jednog produženja. Stupiće na snagu čim ETIAS bude operativan, što se očekuje u posljednjem kvartalu 2026. godine”, objasnili su oni.

(Nezavisne)

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti i moguće pljuskove sa grmljavinom od jugozapada prema istoku.

Jutro će biti uglavnom vedro, ali na sjeveru i sjeveroistoku moguća je prolazna oblačnost i magla u kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana u većini predjela biće sunčano i vrelo, dok će u istočnim krajevima u drugom dijelu dana biti uslova za kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, a u Hercegovini će se zadržati suvo vrijeme. Uveče će biti pretežno vedro, osim u Posavini i Semberiji, gdje se očekuje umjerena prolazna oblačnost.

Minimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima oko 12 stepeni, dok će maksimalna dnevna iznositi od 32 do 36 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.