Connect with us

Društvo

ŠTEDE MAHOM BOGATI, ostali jedva krpe kraj s krajem

Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosile su 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 odsto u odnosu na septembar lani.

I dok ekonomisti smatraju da građani imaju veliko povjerenje u banke, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je štednja privilegija nekolicine bogatih, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.

Kako je saopštila Centralna banka BiH (CB BiH), a povodom Svjetskog dana štednje, koji je obilježen juče, depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6 odsto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

“Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4 odsto od ukupnih depozita stanovništva, i veći su na godišnjem nivou za 15,6 odsto. Važno je naglasiti da dugoročno oročeni depoziti stanovništva bilježe porast na godišnjem nivou od 16,7 odsto, što je siguran znak stabilnosti bankarskog sektora i rezultat pokrenutih akcija dosta visokih kamatnih stopa preko tri odsto na oročenu štednju, štednju sa posebnim pogodnostima kao isplata kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd”, saopšteno je iz CB BiH.

U pogledu valutne strukture, dodaju, na kraju septembra ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 9,53 milijarde KM, što čini 56,3 odsto učešća, uglavnom zbog velikog učešća transakcionih računa stanovništva u KM u iznosu od 7,21 milijardu KM, depoziti u evrima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za evro valutu iznose 6,70 milijardi KM ili 39,6 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 707 miliona KM ili 4,1 odsto od ukupnih depozita stanovništva.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” kaže da je štednja građana rasla posljednjih petnaestak godina, što je dovelo do toga da se kod nas promijenila struktura depozita kod banaka.

“Nekad je bila čudna struktura, kad smo imali jednu trećinu depozita građana, te jednu trećinu štednje privrednih subjekata, pri čemu su dominirali depoziti banaka iz inostranstva, koje su držali kod matičnih banaka u BiH, kako bi omogućili kreditni rast. U jednom trenutku smo imali, pogotovo u Republici Srpskoj, nakon privatizacije, od 2007/08. godine, značajne depozite države. U međuvremenu se struktura promijenila, tako da su depoziti građana postali dominantan izvor sredstava banaka, što je dobro. Banke su po definiciji finansijske institucije koje prikupljaju veliki broj manjih depozita građana i plasiraju manji broj većih kredita privredi. To što se desilo je bilo dobro i to je normalniji način poslovanja u odnosu na ono što smo imali neposredno nakon rata i godinama kasnije. Banke su nakon rata imale negativno nasljeđe nevraćene stare devizne štednje i tu štednju novca nisu vratili građani već RS i zemlje regiona iz budžeta, te su pomogle bankama”, rekao je Đogo.

Pojašnjava da naši građani imaju prilično povjerenje u banke i bankarski sistem, gdje je Agencija za osiguranje depozita odigrala pozitivnu ulogu, pogotovo kad su dvije banke iz RS otišle u stečaj.

“Taj mehanizam je funkcionisao kad je trebalo, i rekao bih da građani imaju prilično veliko povjerenje u banke. Visokom nivou štednje doprinosi nerazvijenost finansijskog tržišta, a pogotovo tržišta kapitala, jer je to, pogotovo u Americi, alternativa bankarskom sektoru. To je razlog zašto su građani postali dominantan izvor štednje, a banke dio finansijskog sektora BiH”, ističe Đogo.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da banke iz godine u godinu objavljuju podatke o štednji građana, koje su u ukupnom iznosu u porastu, ali da ne objavljuju podatke o broju štediša i visinama pojedinih štednji.

“Time bi pokazali da u stvari postoji ogromna razlika između većine građana Bosne i Hercegovine, koji jedva sastavljaju kraj s krajem i koji nemaju apsolutno nikakve mogućnosti da štede i malog broja građana koji imaju izuzetno visoke, čak i multimilionske iznose štednje”, rekao je Arnautović za “Nezavisne”.

Nažalost, kako kaže, štednja je postala privilegija bogatih i luksuz koji je, ističe, daleko od prosječnog stanovnika naše zemlje.

Related Topics:

Društvo

ŠTA ZA NAFTNI SEKTOR BiH znače sankcije NIS-u?

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno