Connect with us

Društvo

ŠTEDE MAHOM BOGATI, ostali jedva krpe kraj s krajem

Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosile su 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 odsto u odnosu na septembar lani.

I dok ekonomisti smatraju da građani imaju veliko povjerenje u banke, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je štednja privilegija nekolicine bogatih, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.

Kako je saopštila Centralna banka BiH (CB BiH), a povodom Svjetskog dana štednje, koji je obilježen juče, depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6 odsto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

“Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4 odsto od ukupnih depozita stanovništva, i veći su na godišnjem nivou za 15,6 odsto. Važno je naglasiti da dugoročno oročeni depoziti stanovništva bilježe porast na godišnjem nivou od 16,7 odsto, što je siguran znak stabilnosti bankarskog sektora i rezultat pokrenutih akcija dosta visokih kamatnih stopa preko tri odsto na oročenu štednju, štednju sa posebnim pogodnostima kao isplata kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd”, saopšteno je iz CB BiH.

U pogledu valutne strukture, dodaju, na kraju septembra ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 9,53 milijarde KM, što čini 56,3 odsto učešća, uglavnom zbog velikog učešća transakcionih računa stanovništva u KM u iznosu od 7,21 milijardu KM, depoziti u evrima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za evro valutu iznose 6,70 milijardi KM ili 39,6 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 707 miliona KM ili 4,1 odsto od ukupnih depozita stanovništva.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” kaže da je štednja građana rasla posljednjih petnaestak godina, što je dovelo do toga da se kod nas promijenila struktura depozita kod banaka.

“Nekad je bila čudna struktura, kad smo imali jednu trećinu depozita građana, te jednu trećinu štednje privrednih subjekata, pri čemu su dominirali depoziti banaka iz inostranstva, koje su držali kod matičnih banaka u BiH, kako bi omogućili kreditni rast. U jednom trenutku smo imali, pogotovo u Republici Srpskoj, nakon privatizacije, od 2007/08. godine, značajne depozite države. U međuvremenu se struktura promijenila, tako da su depoziti građana postali dominantan izvor sredstava banaka, što je dobro. Banke su po definiciji finansijske institucije koje prikupljaju veliki broj manjih depozita građana i plasiraju manji broj većih kredita privredi. To što se desilo je bilo dobro i to je normalniji način poslovanja u odnosu na ono što smo imali neposredno nakon rata i godinama kasnije. Banke su nakon rata imale negativno nasljeđe nevraćene stare devizne štednje i tu štednju novca nisu vratili građani već RS i zemlje regiona iz budžeta, te su pomogle bankama”, rekao je Đogo.

Pojašnjava da naši građani imaju prilično povjerenje u banke i bankarski sistem, gdje je Agencija za osiguranje depozita odigrala pozitivnu ulogu, pogotovo kad su dvije banke iz RS otišle u stečaj.

“Taj mehanizam je funkcionisao kad je trebalo, i rekao bih da građani imaju prilično veliko povjerenje u banke. Visokom nivou štednje doprinosi nerazvijenost finansijskog tržišta, a pogotovo tržišta kapitala, jer je to, pogotovo u Americi, alternativa bankarskom sektoru. To je razlog zašto su građani postali dominantan izvor štednje, a banke dio finansijskog sektora BiH”, ističe Đogo.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da banke iz godine u godinu objavljuju podatke o štednji građana, koje su u ukupnom iznosu u porastu, ali da ne objavljuju podatke o broju štediša i visinama pojedinih štednji.

“Time bi pokazali da u stvari postoji ogromna razlika između većine građana Bosne i Hercegovine, koji jedva sastavljaju kraj s krajem i koji nemaju apsolutno nikakve mogućnosti da štede i malog broja građana koji imaju izuzetno visoke, čak i multimilionske iznose štednje”, rekao je Arnautović za “Nezavisne”.

Nažalost, kako kaže, štednja je postala privilegija bogatih i luksuz koji je, ističe, daleko od prosječnog stanovnika naše zemlje.

Loading...

Related Topics:

Društvo

NE DOZVOLIMO DA JEDNO DIJETE IZGUBI MAMU! Pomozimo Aleksandri Ilić u njenoj borbi za život

Aleksandra Ilić, mlada majka desetogodišnje djevojčice, nalazi se u teškom zdravstvenom stanju. Bori se sa rijetkom i teškom bolešću – propadanjem nerva i mišića, što je dovelo do potpune nepokretnosti. Nažalost, zbog progresije difuzne atrofije mozga, njeno stanje je drastično pogoršano i trenutno je veoma ozbiljno i neizvjesno.

– Zamislite samo da svake noći vaše dijete zaspi u suzama, šapućući molitvu za vaše ozdravljenje – to je realnost desetogodišnje djevojčice koja se bori da spasi svoju mamu. Ona ne odustaje, jer vjeruje da njena mama može ozdraviti. Pozivamo vas da se pridružite ovoj borbi i pružite podršku Aleksandri kako bi nastavila svoje liječenje – navodi se u apelu za pomoć.

Ova hrabra majka nije izgubila vjeru u ljude, ali pomoć joj je hitno potrebna.
Svaka donacija može biti korak bliže njenom ozdravljenju. Molba da ne ostanemo nijemi na ovu priču.

➡️ Pozivom na broj ☎️ 1402 ☎️ možete donirati 1KM (M:TEL mreža, broj aktivan do 30.04.)

Takođe, moguće donirati uplatom na Aleksandrin žiro račun: 551 – 720 257 76936 26

Linker
Za uplate iz inostranstva:

IBAN: BA395517202867105348
SWIFT/BIC: BLBABA22

Nastavi čitati

Društvo

“ZLATNI LJEŠNIK?” Nevjerica u Zenici zbog cijene čokolade

Građani Zenice ovih dana s nevjericom prate rast cijena svojih omiljenih proizvoda, a najnoviji primjer koji je izazvao buru reakcija dolazi iz jedne lokalne prodavnice. Naime, cijena Milka čokolade od 270 grama u ovoj prodavnici dostigla je zapanjujućih 13,50 KM.

Fotografije ove astronomske cijene ubrzano su se proširile društvenim mrežama, izazivajući lavinu komentara ispunjenih nevjericom i ogorčenjem. Korisnici društvenih mreža ne kriju svoje čuđenje, pa su se tako mogle pročitati brojne ironične opaske poput: “Je li u njoj zlatni lješnjik?” i “Za te pare mogu ručati u restoranu”.

Ovaj drastičan skok cijene omiljene čokolade dolazi u vrijeme kada plate i penzije stagniraju, dok cijene osnovnih životnih namirnica i svakodnevnih potrepština nastavljaju nezaustavljivo rasti.

Milka, koja je godinama bila prepoznatljiva kao pristupačna i omiljena poslastica, sada sve više postaje luksuz koji će mnogi građani Zenice, ali i cijele zemlje, teško moći priuštiti. Ovaj primjer jasno ilustruje sve veći udar inflacije na džepove građana i postavlja pitanje o daljem rastu cijena i standardu života.

Nastavi čitati

Društvo

“RADNICI ODLAZE NA PRIMORJE, PLATE DVOSTRUKO VEĆE”: Poslodavci se žale kako je SVE MANJE radne snage u ugostiteljstvu

Ljetna sezona je na pragu i s njom dolazi paradoks kada imamo povećan broj turista, a sve manje radne snage u ugostiteljstvu. Gdje odlaze konobari i kuvari?

Rješenje vidimo u obučavanju radnika koji žele da rade u ovoj branši a koji nisu kvalifikovani, rekao je Goran Kurtinović, član UO Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka”.

– Ugostiteljstvo je u velikom problemu. Mi sada u aprilu i maju sastavljamo osoblje koje će iznijeti ljetnu sezonu. Da bi zadržali profesionalnog radnika treba ga i adekvatno platiti što je trenutno nerealno. Zato mnogi radnici odlaze na primorje gdje su plate dvostruko veće – rekao je Kurtinović gostujući u našem Јutarnjem programu.

Kako je naveo, rješenje vidi u obučavanju radne snage i testiranju radnika kako bi se vidio njihov nivo znanja.

– Ti radnici bi dalje obučavali sve zainteresovane koji imaju želju da rade u ugostiteljstvu. Bitno je pokrenuti lanac ulaganja u radnu snagu da bismo za dvije tri godine stekli kvalitet – kaže Kurtinović.

Kurtinović je iznio podatak da je trenutno daleko manje pazara u kafićima i restoranima i da je 30 do 40 odsto manje prometa, te da se uzdaju u strane turiste.

U Srpskoj je sve više radne snage iz Nepala, Indije i dugih zemalja koji rade u građevinskom sektoru. Ipak, njih još ne viđamo u restoranima i kafićima, kaže Kurtinović, prenosi RTRS.

– Strani radnici su neminovnost, ali mi gledamo da budemo posljednja grana u kojoj će doći strana radna snaga. Nadamo se brzom izlasku iz krize kako bismo krenuli naprijed – istakao je Kurtinović.

Nastavi čitati

Aktuelno