Društvo
ŠTEDE MAHOM BOGATI, ostali jedva krpe kraj s krajem
Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosile su 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 odsto u odnosu na septembar lani.
I dok ekonomisti smatraju da građani imaju veliko povjerenje u banke, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je štednja privilegija nekolicine bogatih, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.
Kako je saopštila Centralna banka BiH (CB BiH), a povodom Svjetskog dana štednje, koji je obilježen juče, depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6 odsto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.
“Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4 odsto od ukupnih depozita stanovništva, i veći su na godišnjem nivou za 15,6 odsto. Važno je naglasiti da dugoročno oročeni depoziti stanovništva bilježe porast na godišnjem nivou od 16,7 odsto, što je siguran znak stabilnosti bankarskog sektora i rezultat pokrenutih akcija dosta visokih kamatnih stopa preko tri odsto na oročenu štednju, štednju sa posebnim pogodnostima kao isplata kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd”, saopšteno je iz CB BiH.
U pogledu valutne strukture, dodaju, na kraju septembra ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 9,53 milijarde KM, što čini 56,3 odsto učešća, uglavnom zbog velikog učešća transakcionih računa stanovništva u KM u iznosu od 7,21 milijardu KM, depoziti u evrima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za evro valutu iznose 6,70 milijardi KM ili 39,6 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 707 miliona KM ili 4,1 odsto od ukupnih depozita stanovništva.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” kaže da je štednja građana rasla posljednjih petnaestak godina, što je dovelo do toga da se kod nas promijenila struktura depozita kod banaka.
“Nekad je bila čudna struktura, kad smo imali jednu trećinu depozita građana, te jednu trećinu štednje privrednih subjekata, pri čemu su dominirali depoziti banaka iz inostranstva, koje su držali kod matičnih banaka u BiH, kako bi omogućili kreditni rast. U jednom trenutku smo imali, pogotovo u Republici Srpskoj, nakon privatizacije, od 2007/08. godine, značajne depozite države. U međuvremenu se struktura promijenila, tako da su depoziti građana postali dominantan izvor sredstava banaka, što je dobro. Banke su po definiciji finansijske institucije koje prikupljaju veliki broj manjih depozita građana i plasiraju manji broj većih kredita privredi. To što se desilo je bilo dobro i to je normalniji način poslovanja u odnosu na ono što smo imali neposredno nakon rata i godinama kasnije. Banke su nakon rata imale negativno nasljeđe nevraćene stare devizne štednje i tu štednju novca nisu vratili građani već RS i zemlje regiona iz budžeta, te su pomogle bankama”, rekao je Đogo.
Pojašnjava da naši građani imaju prilično povjerenje u banke i bankarski sistem, gdje je Agencija za osiguranje depozita odigrala pozitivnu ulogu, pogotovo kad su dvije banke iz RS otišle u stečaj.
“Taj mehanizam je funkcionisao kad je trebalo, i rekao bih da građani imaju prilično veliko povjerenje u banke. Visokom nivou štednje doprinosi nerazvijenost finansijskog tržišta, a pogotovo tržišta kapitala, jer je to, pogotovo u Americi, alternativa bankarskom sektoru. To je razlog zašto su građani postali dominantan izvor štednje, a banke dio finansijskog sektora BiH”, ističe Đogo.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da banke iz godine u godinu objavljuju podatke o štednji građana, koje su u ukupnom iznosu u porastu, ali da ne objavljuju podatke o broju štediša i visinama pojedinih štednji.
“Time bi pokazali da u stvari postoji ogromna razlika između većine građana Bosne i Hercegovine, koji jedva sastavljaju kraj s krajem i koji nemaju apsolutno nikakve mogućnosti da štede i malog broja građana koji imaju izuzetno visoke, čak i multimilionske iznose štednje”, rekao je Arnautović za “Nezavisne”.
Nažalost, kako kaže, štednja je postala privilegija bogatih i luksuz koji je, ističe, daleko od prosječnog stanovnika naše zemlje.
Društvo
SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera
Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.
Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.
“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.
Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.
– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.
Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.
– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.
Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.
– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.
Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.
Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.
Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.
– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.
Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.
– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.
Nezavisne novine
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu
Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.
Društvo
BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA
Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.
Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.
Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.
U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.
Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.
Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.
-
Svijet15 sati agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet14 sati agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka14 sati agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka16 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti15 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Politika3 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Politika3 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Banjaluka3 dana agoPOLICIJA NIJE REAGOVALA! Vandali noćas uznemirili stanare banjalučkog naselja
