Connect with us

Svijet

STIGLO VIŠE OD 2 MILIONA PITANJA ZA PUTINA: Građani Rusije traže odgovore na ova pitanja

Više od dva miliona pitanja stiglo je organizatorima programa „Rezultati godine sa Vladimirom Putinom“. Kombinovana direktna linija i tradicionalna velika godišnja konferencija za medije predsjednika Rusije biće održane 19. decembra u 12 časova i trajaće nekoliko sati.

Veliki broj pitanja, kao što se i očekivalo, odnosi se na učesnike Specijalne vojne operacije (SVO) i njihove porodice. Međutim, pristigao je i veliki broj socijalnih apela. U regionima se građani žale na probleme sa vodosnabdjevanjem i zatvaranje perinatalnih centara. Prema procjenama stručnjaka, očekuju se i pitanja o razvoju vještačke inteligencije, pristupu stranim servisima, kao i o rastu prihoda stanovništva.

Kako teku pripreme za predsjednikovu direktnu liniju?
Manje od 24 časova ostalo je do jednog od najvažnijih događaja u godini u Rusiji, do direktne linije sa Putinom, koja se tradicionalno održava krajem decembra. Sve je spremno za centralni događaj, 19. decembra program će ponovo biti emitovan u formatu “Rezultati godine sa Vladimirom Putinom”. U posljednje vrijeme direktna linija objedinjena je sa još jednim važnim događajem, velikom konferencijom za medije predsjednika države. Tako će Vladimir Putin ne samo sumirati rezultate godine, već i odgovarati na pitanja novinara i građana Rusije.

Prijem pitanja od građana traje od 4. decembra i nastaviće se do samog kraja emisije. Program će, kao i obično, početi u podne u Gostinom dvoru. Volonteri procjenjuju da je građanstvo poslalo više od dva miliona obraćanja predsjedniku. Već su poznati i top pet regiona po broju pitanja: Moskva, Sankt Peterburg, Krasnodarski kraj, Rostovska oblast i Sverdlovska oblast. Najaktivnija grupa građana su osobe starije od 56 godina, a žene se češće obraćaju direktnoj liniji.

Najpopularniji način postavljanja pitanja i dalje je telefonski poziv, skoro 850.000 građana kontaktiralo je kol-centar. Direktna uključenja iz regiona u 2025. godini, kao i ranije, nisu planirana, ali su građani pozvani da šalju video-poruke.

“Dobili smo poziv tokom direktne linije od Natalije, stanovnice Moskovske oblasti. Pitanje dobijanja državljanstva za njenog supruga, učesnika SVO, već je riješeno, ali ne i za njihovu djecu. Sada će apel biti razmotren kako bi se pomoglo podnositeljki zahtjeva da ostvari pravo na pojednostavljenu proceduru dobijanja državljanstva”, izjavila je za Izvestiju Julija Belehova, predsjednica Komiteta porodica vojnika Otadžbine.

Koja pitanja se očekuju od javnosti i medija?
Ove godine, kako ocjenjuju politikolozi, nove teme direktne linije mogle bi biti zaštita građana od prevara, posebno u digitalnom okruženju. Kao ilustrativan primjer navodi se “slučaj Dalij”, gdje se, s jedne strane, ukazuje na potrebu finog podešavanja sudskog sistema, a s druge na uvođenje dodatnih mehanizama za zaštitu prava savjesnih kupaca, rekao je Ruslan Andrejev, rukovodilac projekata u grupi “Polilog” i politički konsultant.

“Aktuelna su i pitanja ograničavanja pristupa stranim servisima, kao i prekidi u radu mobilnog interneta. Ljudi razumiju da su bezbjednost i suverenitet zemlje od ključnog značaja, ali nemaju svi servisi adekvatne ruske zamjene. To utiče ne samo na svakodnevne navike, već i na komunikaciju sa bližnjima i kvalitet radnih uslova. Jedno od ključnih pitanja je i upotreba vještačke inteligencije – kako u poslovnom okruženju, tako i u rješavanju svakodnevnih zadataka i u javnoj upravi”, dodao je Andrejev.

Zanimljivo je da je prije dvije ili tri godine osnovni zahtjev društva bio poboljšanje kvaliteta života – javni prostori, putevi, ekologija – dok se danas govori o očuvanju životnog standarda, odnosno o rastu prihoda i povećanju potrošnje, smatra politikolog Dmitrij Orlov.

I novinari spremaju svoja pitanja
Posebnost velike konferencije Vladimira Putina jeste učešće novinara iz gotovo svih regiona Rusije. Novinari vodećih redakcija dolaze tog dana u Moskvu, a za mnoge regionalne dopisnike to je jedina prilika u godini da postave pitanje predsjedniku. Posebno su zainteresovani za ovaj događaj, novinari iz Jakutije, Brjanske, Tjumenske, Penzenske oblasti i Republike Komi već su objavili izvještaje o svojoj akreditaciji, uslovima učešća, PCR testiranju i dobijanju akreditacija u Administraciji predsjednika.

“Teme pitanja novinara, po pravilu, obuhvataju unutrašnju i spoljnu politiku, socio-ekonomsku situaciju, aktuelne probleme građana i rad državnih organa. Programu „Rezultati godine sa Vladimirom Putinom“ prisustvovaće i novinari iz neprijateljskih zemalja, koji će, kao i ostali predstavnici medija, imati mogućnost da postave pitanje predsjedniku Rusije”, potvrdio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Svijet

RAT ODNIO NOVE ŽRTVE: Iranski napad usmrtio američke vojnike u Jordanu

Dva pripadnika američke vojske su poginula, a jedan se vodi kao nestao u akciji, saopštila je vojska. Vojnici su poginuli u iranskom napadu na američku bazu u Jordanu. Istovremeno, jedan američki vojnik se vodi kao nestao.

Ovo je ujedno prva smrt američkih vojnika u ratu u Iranu od marta, prenio je Si-en-en.

Centralna komanda SAD (saopštila je da su se ona i njene partnerske snage branile od iranskih napada kada je došlo do napada.

“Dva pripadnika američke vojske u Jordanu su poginula u akciji dok su se Centralna komanda SAD i partnerske snage branile od iranskih napada balističkih raketa i dronova. Pored toga, jedan pripadnik se trenutno vodi kao nestao u akciji”, saopštila je Centralna komanda SAD u objavi na društvenim mrežama.

Još četiri američka pripadnika su medicinski evakuisana u bolnice u Jordanu, ali su u međuvremenu otpuštena. Ostalo osoblje je zadobilo lakše povrede i vratilo se na dužnost.

CENTCOM je saopštio da će zadržati identitet poginulih vojnika do 24 sata nakon što njihovi najbliži rođaci budu obaviješteni.

Ove smrti su bile 15. i 16. među pripadnicima američke vojske od početka rata sa Iranom u februaru, a preko 430 je ranjeno.

Napadi iz Irana dogodili su se usred novog blickriga širom Bliskog istoka poslednjih dana, nakon što su pregovori sa administracijom Donalda Trampa propali i prekinuto prekid vatre.

U petak uveče je bila sedma noć zaredom udara koje su SAD pokrenule protiv Irana, a Iranska revolucionarna garda je uzvratila napadima “oko za oko” na američke mete u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Siriji.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei rekao je ove nedelje da će američki udari na Iran dovesti do “nezaboravnih lekcija” za SAD, optužujući predsjednika Trampa da “teži eskalaciji sukoba”.

(Telegraf)

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO U CENTRU PAŽNJE: Njegova želja podigla prašinu pred finale SP-a

​Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi želio da Sjedinjene Američke Države ponovo budu domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali ovog puta bez zajedničke organizacije sa Kanadom i Meksikom.

Na prijemu koji je FIFA organizovala u Trampovoj kuli u Njujorku, uoči finala između Španije i Argentine, Tramp je poručio da bi FIFA trebalo ponovo da izabere SAD za domaćina, dodajući u šaljivom tonu da bi “ovaj put trebalo izostaviti Kanadu i Meksiko”.

Nastavi čitati

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Aktuelno