Connect with us

Društvo

STIŽU NOVI RADARI Do kraja godine 65 kamera u sistemu video-nadzora

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač najavio je danas da bi do kraja godine na području Prijedora trebalo da bude instalirano oko 65 kamera u okviru projekta uspostavljanja video-nadzora u lokalnim zajednicama.

Lukač je naveo da je video-nadzor do sada uspostavljen ili je u završnoj fazi u 53 lokalne zajednice, a da je u planu da u Prijedoru bude stotinu kamera u ovoj, prvoj fazi.

On je napomenuo da projekat uspostavljanja video-nadzora u lokalnim zajednicama Ministarstvo unutrašnjih poslova provodi unazad nekoliko godina.

– U narednim godinama radićemo na proširenju video-nadzora jer nam se pokazao kao veoma dobra stvar u svim gradovima gdje dolazi do smanjenja krivičnih djela, do prevencije izvršenja krivičnih djela i pomoći policiji u istrazi ako se već desi neko krivično djelo – rekao je Lukač novinarima u Prijedoru gdje se danas sastao sa rukovodstvom Gradske i Policijske uprave.

On je izrazio zadovoljstvo što je gradonačelnik sa saradnicima dao veoma visoke ocjene o dobroj saradnji administracije grada i Policijske uprave Prijedor.

– Veoma je bitno da saradnja bude u koordinaciji što se tiče bezbjednosti građana. Svi smo mi servis građana i oni znaju da u toj koordinaciji mogu da se obrate i jednima i drugima i da će njihovi problemi biti riješeni – rekao je Lukač.

On je naveo da je u radnoj posjeti Policijskoj upravi Prijedor konstatovano da je stanje bezbjednosti na zadovoljavajućem nivou, ali da je bilo nekoliko krivičnih djela koja su opterećivala ovu lokalnu zajednicu, kao što je ubistvo načelnika kriminalističke policije Radenka Bašića.

– To smo rasvijetlili i dalje radimo po tome da u potpunosti rasvijetlimo ulogu bilo koga ko je imao bilo šta sa tim gnusnim i brutalnim ubistvom, tako da se određene stvari i dalje vode što se tiče same istrage – istakao je Lukač.

On je dodao da je još jedan slučaj, u pitanju je čedomorstvo, izazvao uznemirenost i zabrinutost građana, a da su sva druga dešavanja na zadovoljavajućem nivou jer se ne dešavaju razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe i krađe vozila, odnosno dešavaju se u normalnim okvirima i policija dobro radi svoj dio posla.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor pohvalio je odličnu saradnju i dobru komunikaciju sa Policijskom upravom Prijedor i načelnikom Sretojom Vujanovićem, rekavši da je na najvišem mogućem nivou.

– Tema jeste i video-nadzor. Žao mi je što se godinama unazad nije posvetilo više pažnje toj problematici. Smatram da bismo mnogo krivičnih djela brže i lakše riješili – rekao je Јavor.

On je podsjetio da je 2019. godine zaključen i potpisan sporazum sa MUP-om o video-nadzoru, da je u maju ove godine napravljen aneks tog sporazuma i da je grad ovo shvatio ozbiljno.

– Raspisali smo tri tendera koji su završeni, a odnose se na nabavku tehničke opreme, na instalacije i pripremne radove. Grad Prijedor je samo u ovoj godini izdvojio 125.000 KM, a Vlada Republike Srpske 100.000 KM – naglasio je Јavor.

 

   
Related Topics:

Društvo

Badnjaci OD 2KM DO 50 KM, a dovezu ih i kući: Trgovci u Bijeljini spremili bogat asortiman za Božić, a potražnja prošle godine bila veća

Na ulicama širom Bijeljine brojni trgovci su izložili svoj bogat asortiman za predstojeće božićne praznike, pa tako badnjaci koštaju između dvije i čak 50 KM, što zavisi od veličine.

Jedan trgovac kaže da je danas prodao tri badnjaka od 50 maraka, te da ih, kada završi s poslom, vozi na kućnu adresu.

Badnjacima cijene variraju, ima ih od dvije, sedam, osam, 20 pa i, kako smo naveli, 50 KM.

Najveća ponuda je oko pijace, gdje se već okupilo mnogo prodavaca ikebana, badnjaka.

Kod njih imate saksije od tri, pet pa i 10 KM, dok aranžmane možete kupiti za 12 i 15 maraka, a korpe su po 20 KM.

Jedna od prodavačica kaže za InfoBijeljinu da je potražnja prošle godine bila veća, ali se nada boljem pazaru sutra i prekosutra.

Druga trgovkinja je ispričala da kod nje dekoracije koštaju od pet do 15 maraka, te da u ponudi ima veće i manje, po želji kupaca.

– Imamo mace, snješke i ježiće, i mislim da drugi to nemaju u ponudi –  kaže ona.

Prema njenim riječima, građani prilaze, raspituju se, ali i kupuju.

Još dva dana će provesti ovdje.

– Ja lično izrađujem ove dekoracije. Za jednu je potrebno otprilike oko pola sata da napravim, ako ne i više –  kaže ona.

Nastavi čitati

Društvo

Nemaština učinila svoje! Pogledajte koliko STVARNO TROŠIMO NA HRANU, a evo na šta nam ode najviše para

Na hranu i ostale izdatke jedno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini u prosjeku mjesečno potroši 1.775 KM

To je pokazala Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2021/2022, prema kojoj je prosječni trošak po domaćinstvu za hranu iznosio 538, a za neprehranu 1.237 KM.

Anketa koju je sprovela Agencija za statistiku BiH, obuhvatila je ukupno 8.660 domaćinstava, od čega 4.233 gradska, a domaćinstvo u prosjeku ima 2,8 članova.

Kad je riječ o hrani, građani najviše para troše na meso, mjesečno u prosjeku 125 KM po domaćinstvu. Na hljeb i žitarice u pomenutom periodu trošili smo oko 70 KM, koliki nam je, otprilike, i mjesečni trošak za mlijeko, sir i jaja. Za voće, domaćinstvo u prosjeku mjesečno izdvaja 41, a za povrće 53 KM.

U pomenutom iznosu, na hranu iz vlastite proizvodnje odnosi se 58 KM.

Kad je riječ o izdacima koji nisu prehrambeni, na odjeću jedno domaćinstvo mjesečno, u prosjeku, daje 87, a na ugostiteljske usluge 46 KM. Najveći je trošak stanovanja – 287 KM po domaćinstvu.

Pomenuta anketa je pokazala da 66,9 domaćinstava posjeduje automobil, 1,9 odsto motor, moped ili skuter, 20,9 odsto bicikl i 1,3 osto ostalo.

Nastavi čitati

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Nastavi čitati

Aktuelno