Connect with us

Društvo

ŠTO VEĆA SIROTINJA, TO VEĆA POSKUPLJENJA! Cijene hrane u svijetu rasle za 20 odsto, u BiH do 100 do 400 procenata

Cijene hrane i drugih namirnica u proteklih su deset godina u svijetu porasle za 20-ak odsto, dok su građani BiH izloženi povećanju cijena od 100 do 400 odsto, upozorio je nedavno ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.

Građani BiH su, prema statističkim podacima, kao što su prosječna i minimalna plaćt, znatno plićeg džepa nego stanovnici evropskih zemalja iz susjedstva i šire.

To što su im primanja niža ne znači i da su im troškovi, odnosno cijene namirnica i energenata, prilagođeni toj razlici. Štaviše, cijene na policama trgovinau BiH te ostalih prodajnih i ugostiteljskih objekata značajno su više nego što bi se očekivalo u skladu s globalnim tokovima, piše Večernji list.

-Došla sam iz Njemačke na nekoliko dana kući u BiH. Nisam htjela ništa nositi, osim nešto odjeće, računajući da sve mogu tu kupiti i da nema potrebe. Prvi dan otišla sam u trgovinu po gel za tuširanje i ostala zatečena. Isti gel za tuširanje koji u Njemačkoj plaćam od 0,96 do 0,99 evra ovdje stoji 7 KM. Pa to nema smisla. Pogotovo uzimajući u obzir kolika su ovdje primanja. Osjećala sam se pravo glupo i prevareno plaćajući toliko obični gel za tuširanje. Zapravo, osjećala sam se prevareno. Od sada, kad krenem u BiH, sve ću nositi sa sobom. Ne želim da me neko pravi budalo -kaže Mostarka koja trenutno živi u Štutgartu.

Gel za tuširanje samo je jedan od primjera većih cijena u BiH, a ima ih na stotine.

Iako je prosječna plata u BiH znatno niža nego u Njemačkoj, pojedini proizvodi, poput mliječnih, voća i povrća, slatkiša i grickalica te proizvoda za higijenu, nerijetko su značajno skuplji u odnosu na one u supermarketima u Njemačkoj.

Takva situacija dovodi do rastućeg nezadovoljstva građana, koji sve češće postavljaju pitanje zašto osnovne životne i druge namirnice u zemlji s nižim standardom nisu jeftinije nego u onima s višim prihodima i većom kupovnom moći. Građani na društvenim mrežama sve češće javno govore o cijenama, a s obzirom na veliki broj onih koji žive u zemljama Evrope, lako je izvršiti i poređenje cijena.

Tako, primjera radi, paket tunjevine Rio Mare u trgovinama u Njemačkoj stoji oko 10 KM, dok je u prodavnicama u BiH isto pakovanje visoke 22 KM.

Sredstvo za pranje posuđa Finish u BiH stoji 13 KM, dok se isto u Njemačkoj može kupiti po cijeni malo većoj od 5 KM. Kapsule za pranje suđa istog proizvođača u BiH koštaju čak 30 KM, a u Njemačkoj nešto manje od 20 KM. Tjestenina Barilla u Njemačkoj se može kupiti po cijeni manjoj od 2 KM, dok joj u BiH cijena varira od 2,89 do 4,19 KM.

Posljednjih dana trgovine u BiH kilogram jagoda prodaju po nevjerovatne 22 KM. Naime, pakovnje od 250 grama je 5,50 KM.

Rekordno bezobraznu cijenu dosegla je i čokolada Milka, čije pakovanje od 300 grama u pojedinim trgovinama u BiH stoji 16,50 KM, dok je cijena iste gramaže čokolade za kuhanje skočila na 14 KM?! Za pola kilograma kafe moramo izdvojiti 13, a za 250 grama maslaca čak 9 KM.

Dakle, kilogram maslaca je 36 KM.

Primjera radi, kilogram kafe u Njemačkoj stoji oko 24 KM, Milka od 270 grama može se kupiti za 5, a kilogram maslaca za 14 KM. Kad je riječ o cijenama nad kojima građani samo mogu plakati, tu je i bijeli luk koji po kilogramu stoji 12 KM?! Kilogram grožđa ide do 12 KM, dok bijeli luk stoji 10 KM, a paprike 11 KM.

Posebna su priča kafići i restorani u koje, s obzirom na cijene hrane i pića, definitivno ne mogu zalaziti obični ljudi. Primjera radi, u pojedinim kafićima bočica negazirane vode stoji i po 3,40, a gazirane po 4 KM?!

Građane, ako ne više, onda barem isto, ljuti činjenica što ljubitelji čaja šolju tog toplog napitka moraju platiti 3 KM.

Dakle, na prodanih 20 vrećica u konobarskom novčaniku završi 60 KM kojima se može kupiti 12 kutija čaja.

Nutella je u BiH dosegnula cijenu od gotovo 15 KM, što je mnogim bh. građanima luksuz. Nutella se u Njemačkoj može kupiti po cijeni od 6 KM.

-“U BiH je sve postalo luksuz”; “Platim račun 100 KM, a u vrećici imam četiri stvari”; “Ovome se mora stati na kraj, novac ide samo za namirnice, a opet je nemoguće dočekati 1. u mjesecu”; “Ovo je borba za preživljavanje”; “U Njemačkoj biram što želim, a ovdje što mogu”, neki su od komentara nezadovoljnih građana.

Društvo

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST! Prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku

Za pravoslavne vjernike sutra počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Aktuelno