U utorak, 12. avgusta 2025. godine, u Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno sunčano i toplo vrijeme. Vjetar će puhati slab do umjerene jačine, uglavnom iz istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka iznosit će većinom između 13 i 18°C, dok će na jugu zemlje biti toplije, od 22 do 27°C. Najviša dnevna temperatura kretat će se između 30 i 36°C, a u južnim krajevima očekuju se prave ljetne vrućine, s temperaturama i do 40°C.

Stručnjaci savjetuju građanima da u najtoplijem dijelu dana, između 11 i 17 časova, izbjegavaju duži boravak na suncu te da unose dovoljno tečnosti kako bi se zaštitili od visokih temperatura.

Miloš Turinski, sa sajta Infostud, izjavio je danas da analiza tog sajta pokazuje da i dalje vlada veliko interesovanje za zapošljavanje visokoobrazovanog kadra, a da su na prvom mjestu tehničke struke.

IT je u ovih pet godina bio zaista najtraženije zanimanje. Pored IT-a, elektro i mašinski inženjeri, ali ne smijemo da zaboravimo da nam trebaju i arhitekti, i pravnici, i farmaceuti koji su zaista bili traženi u velikom obimu – rekao je Turinski Tanjugu.

Dodao je da su u Infostudu radili analizu upravo zato što u posljednjih pet godina vlada fascinacija zanatlija i da se stalno priča samo o njima, tako da često djeluje da je to jedinstveni kadar koji nedostaje našem tržištu.

Upravo to ne želimo, da pošaljemo poruku da visokoobrazovanih nema i da nisu potrebni našem tržištu. Jeste situacija takva da nam zanatlije trebaju i da potražnja za onima koji imaju srednju stručnu spremu brže raste i više raste. Međutim, i dalje u velikoj mjeri iz godine u godinu zaista imamo potrebu i za visokoobrazovanim kadrom – rekao je Turinski.

Navodi da je najviše interesovanja bilo 2022. kada su visokoobrazovani traženi u 38 odsto oglasa, a da je taj procenat, od tada, pao na 29 odsto.

Na primjedbe visokoobrazovanih, posebno arhitekata, da su plate koje im se nude niže od onih sa srednjim obrazovanjem, Turinski konstatuje da je to nesklad zbog zakona ponude i potražnje, da će uvijek više para biti ponuđeno onima kojih nema dovoljno i da uzrokuje skok zarada kod zanatlija.

Onda imamo situaciju da se za vodoinstalatera nudilo 2.000 evra, za električara 150.000 dinara (oko 1.265 evra), buregdžija 180.000 dinara (oko 1.518 evra). A arhitekti ne mogu da očekuju te zarade na samom početku, zato što su traženi u dovoljnom obimu i imaju ih zapravo dovoljno da mogu da pokriju tu potražnju na tržištu. I oni imaju početne zarade od 80.000 dinara (oko 675 evra) pa nagore – navodi Turinski.

Međutim, kako kaže, zato zanatlije nemaju benefite kao što mogu da imaju visokoobrazovani.

Zanatlije mogu da imaju benefite finansijske i eventualno da imaju smještaj ukoliko neki poslodavac ponudi za nekog ko nije iz grada u kom je potražnja za upravo tim radnim mjestom. Međutim, svi visokoobrazovani opet mogu da ubiraju neke druge benefite – rekao je Turinski.

Navodi da kompanije visokoobrazovanima nude i privatno ljekarsko, privatno zdravstveno, da ne rade vikendom, imaju definisano radno vrijeme i mnogo drugih stvari koje zanatlije ne mogu da imaju.

Uprkos napretku u pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa u odnosu na raniji period, Bosna i Hercegovina i dalje je pod visokim rizikom od dječje paralize.

Pokazuju to podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a koji su objavljeni u godišnjem izvještaju o radu Komisije za sertifikaciju eradikacije poliomijelitisa u BiH za 2024. godinu.

“Izvještaj ukazuje na značajan napredak u pokrivenosti imunizacijom u određenim dijelovima BiH u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, rizik ostaje visok jer u brojnim područjima pokrivenost vakcinom protiv poliomijelitisa i dalje ne dostiže preporučenih 90 odsto. Posebno je naglašena potreba za dodatnim aktivnostima i koordiniranim naporima na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala efikasnost imunizacionih programa i smanjio rizik od ponovne pojave bolesti”, navodi se na sajtu Ministarstva civilnih poslova BiH.

Inače, poliomijelitis ili dječja paraliza je akutna zarazna bolest uzrokovana virusom poliomijelitisa koji napada nervni sistem, a u najtežim slučajevima može izazvati trajnu paralizu, pa i smrtni ishod. Najčešće se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno putem prljavih ruku, ali i putem zaražene vode ili hrane, a najugroženija su djeca uzrasta do pet godina.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, podatke o vakcinaciji bilježi Institut za javno zdravstvo RS, odakle ističu da je lani situacija po pitanju imunizacije ovom vakcinom bolja u odnosu na godinu prije.

“U Republici Srpskoj u prethodnoj godini je obuhvat trećom dozom vakcine protiv poliomijelitisa iznosio 92,96 odsto, a u revakcinaciji 73,27 odsto, i nešto je viši u poređenju sa 2023. godinom kada je obuhvat trećom dozom iznosio 88,45 odsto, a 65,49 odsto u revakcinaciji, ali i dalje nedovoljan u odnosu na neophodnih 95 odsto u svim lokalnim zajednicama, za koji se smatra da je potreban da se obezbijedi kolektivni imunitet”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, uprkos globalnim naporima, u Avganistanu i Pakistanu još cirkuliše divlji poliovirus, a brojne zemlje su u 2024. godini tokom ekološkog nadzora prijavile cirkulaciju derivata vakcinalnog poliovirusa (cVDVP) u zemljama sa slabim imunizacionim programima.

“Zahvaljujući niskim obuhvatima vakcinacije, ratovima, migracijama, ali i usljed neadekvatnog nadzora nad ovom infekcijom, postoji opasnost od ponovne pojave ove bolesti i kod nas, iako je posljednji slučaj ove bolesti na našim prostorima prijavljen 1992. godine”, navode oni.

Kako dodaju, upravo zahvaljujući dobrim obuhvatima vakcinacije protiv poliomijelitisa u prošlosti zaboravili smo kako zaista izgleda dijete koje je zbog ove bolesti ostalo trajno vezano za neko ortopedsko pomagalo.

“Naš zadatak je da nastavimo borbu protiv ove bolesti jer dokle god postoji ijedan slučaj bilo gdje u svijetu, sve nevakcinisane populacije su u riziku za obolijevanje od poliomijelitisa”, upozoravaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Međutim, ne kriju da ni građane u Republici Srpskoj nije zaobišao globalni trend nepovjerenja u vakcinaciju, ali i u zdravstveni sistem, institucije i edukovan kadar.

“Traženje informacija na pogrešnim mjestima, usvajanje neprovjerenih, ali i naučno razotkrivenih mitova koji decenijama kruže internetskom zajednicom, doveli su do realne prijetnje koja ponovo ostavlja širom otvorena vrata bolesti civilizacije koja je bila na korak od iskorjenjivanja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.