Connect with us

Društvo

“STRANKE UPRAVLJAJU NEBOM”: BHANSA u raljama političkih interesa

Teško da ijedna institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Na njenom čelu već gotovo deset godina nalazi se Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.

Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.

Suverenitet nad nebom BiH – tek od 2019.

Kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom, BiH je decenijama zavisila od komšija – nije imala ni obučeni kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.

Hrvatska agencija za civilno vazduhoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti od dijela prostora i visine leta.

Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, 2009. godine osnovana je BHANSA. Agencija je tek 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine od 10 hiljada metara.

Puni suverenitet nad nebom BiH uspostavljen je krajem 2019. godine, kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH. Taj istorijski trenutak bio je, međutim, i početak novih problema.

Ignorisanje državnih institucija

Rukovodstvo BHANSA-e ignoriše državne institucije, u ovom slučaju Parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima.

Agencija je izbjegavala odgovore, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni.

Potom je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i i zakazala javno saslušanje rukovodstva te agencije.

Cijelo rukovodstvo na bolovanju

Na prvom saslušanju se iz Agencije niko nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.

Iz BHANSA-e su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti da dostavi podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise od više „varijabilnih“ faktora.

„Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor Primorac.

Drugom prilikom saslušan je zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. godinu, koji je Komisija izričito tražila.

Saslušanjem je utvrđeno da je osam kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.

Komisija ne odustaje

Ni dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika nisu bili dovoljni članovima Komisije, koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.

„Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj – uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije“, kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković.

On podsjeća da Agenciju ne amnestira to što je u finansijskom smislu nezavisna: „To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i da nikome ne polažu račune, kako su oni zamislili“.

Porodica Dodik i porodica Čović

Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je ponovo otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u državnim institucijama.

Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine. Iako su se pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se omogućio neograničen broj mandata, te izmjene su „zapele“ u Predstavničkom domu.

„U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno šta je u vlasništvu porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić.

„Dobra stranačka strategija“

Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada.

Bez obzira na ishod, činjenica je da institucija koja raspolaže stotinama miliona maraka može godinama ignorisati Parlament i krojiti pravila po svojoj mjeri, zahvaljujući „dobroj stranačkoj strategiji“ i prilagodljivim koalicionim partnerima.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno