Connect with us

Društvo

“STRANKE UPRAVLJAJU NEBOM”: BHANSA u raljama političkih interesa

Teško da ijedna institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Na njenom čelu već gotovo deset godina nalazi se Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.

Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.

Suverenitet nad nebom BiH – tek od 2019.

Kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom, BiH je decenijama zavisila od komšija – nije imala ni obučeni kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.

Hrvatska agencija za civilno vazduhoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti od dijela prostora i visine leta.

Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, 2009. godine osnovana je BHANSA. Agencija je tek 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine od 10 hiljada metara.

Puni suverenitet nad nebom BiH uspostavljen je krajem 2019. godine, kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH. Taj istorijski trenutak bio je, međutim, i početak novih problema.

Ignorisanje državnih institucija

Rukovodstvo BHANSA-e ignoriše državne institucije, u ovom slučaju Parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima.

Agencija je izbjegavala odgovore, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni.

Potom je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i i zakazala javno saslušanje rukovodstva te agencije.

Cijelo rukovodstvo na bolovanju

Na prvom saslušanju se iz Agencije niko nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.

Iz BHANSA-e su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti da dostavi podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise od više „varijabilnih“ faktora.

„Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor Primorac.

Drugom prilikom saslušan je zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. godinu, koji je Komisija izričito tražila.

Saslušanjem je utvrđeno da je osam kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.

Komisija ne odustaje

Ni dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika nisu bili dovoljni članovima Komisije, koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.

„Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj – uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije“, kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković.

On podsjeća da Agenciju ne amnestira to što je u finansijskom smislu nezavisna: „To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i da nikome ne polažu račune, kako su oni zamislili“.

Porodica Dodik i porodica Čović

Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je ponovo otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u državnim institucijama.

Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine. Iako su se pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se omogućio neograničen broj mandata, te izmjene su „zapele“ u Predstavničkom domu.

„U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno šta je u vlasništvu porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić.

„Dobra stranačka strategija“

Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada.

Bez obzira na ishod, činjenica je da institucija koja raspolaže stotinama miliona maraka može godinama ignorisati Parlament i krojiti pravila po svojoj mjeri, zahvaljujući „dobroj stranačkoj strategiji“ i prilagodljivim koalicionim partnerima.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno