Teško da ijedna institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Na njenom čelu već gotovo deset godina nalazi se Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.

Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.

Suverenitet nad nebom BiH – tek od 2019.

Kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom, BiH je decenijama zavisila od komšija – nije imala ni obučeni kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.

Hrvatska agencija za civilno vazduhoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti od dijela prostora i visine leta.

Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, 2009. godine osnovana je BHANSA. Agencija je tek 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine od 10 hiljada metara.

Puni suverenitet nad nebom BiH uspostavljen je krajem 2019. godine, kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH. Taj istorijski trenutak bio je, međutim, i početak novih problema.

Ignorisanje državnih institucija

Rukovodstvo BHANSA-e ignoriše državne institucije, u ovom slučaju Parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima.

Agencija je izbjegavala odgovore, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni.

Potom je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i i zakazala javno saslušanje rukovodstva te agencije.

Cijelo rukovodstvo na bolovanju

Na prvom saslušanju se iz Agencije niko nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.

Iz BHANSA-e su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti da dostavi podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise od više „varijabilnih“ faktora.

„Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor Primorac.

Drugom prilikom saslušan je zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. godinu, koji je Komisija izričito tražila.

Saslušanjem je utvrđeno da je osam kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.

Komisija ne odustaje

Ni dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika nisu bili dovoljni članovima Komisije, koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.

„Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj – uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije“, kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković.

On podsjeća da Agenciju ne amnestira to što je u finansijskom smislu nezavisna: „To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i da nikome ne polažu račune, kako su oni zamislili“.

Porodica Dodik i porodica Čović

Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je ponovo otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u državnim institucijama.

Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine. Iako su se pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se omogućio neograničen broj mandata, te izmjene su „zapele“ u Predstavničkom domu.

„U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno šta je u vlasništvu porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić.

„Dobra stranačka strategija“

Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada.

Bez obzira na ishod, činjenica je da institucija koja raspolaže stotinama miliona maraka može godinama ignorisati Parlament i krojiti pravila po svojoj mjeri, zahvaljujući „dobroj stranačkoj strategiji“ i prilagodljivim koalicionim partnerima.