Connect with us

Društvo

KREDITI PORASLI ZA TRI MILIJARDE KM, više od pola otišlo stanovništvu

Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli za oko tri milijarde KM, a više od polovine ovog iznosa su krediti namijenjeni stanovništvu, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima Centralne banke BiH.

Ukupni krediti domaćim sektorima
Kako se navodi u ovim podacima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 miliona KM (0,2%).

“Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno tri milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Rast depozita
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast kredita namijenjenih stanovništvu u Bosni i Hercegovini prati i rast depozita građana u bankarskom sektoru, pri čemu depoziti rastu nešto brže.

“To u suštini znači da građani više novca polažu u banke nego što ga kroz kredite povlače. Ovakvo kretanje prije svega je posljedica rasta plata, ali i stabilnog priliva doznaka iz inostranstva. Istovremeno, rast nominalnih zarada povećava kreditnu sposobnost građana, što bankama otvara prostor za širenje kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Međutim, struktura tih kredita pokazuje da, izuzev stambenih kredita koji imaju određeni razvojni efekat kroz podsticanje građevinskog sektora, većina ostalih plasmana ima potrošački karakter.

Problem je što se ta potrošnja u velikoj mjeri odnosi na uvozne proizvode”, naglasio je Mlinarević.

Trgovinski deficit
Prema njegovim riječima, zbog ovoga rast potrošačkih kredita vrlo često ide paralelno sa rastom trgovinskog deficita, što je posljedica nedovoljne konkurentnosti domaće proizvodnje.

“Na taj način se održava model ekonomskog rasta koji je dominantno zasnovan na potrošnji i uvozu. Takav model može funkcionisati samo dok postoji kontinuirano zaduživanje – bilo države, bilo stanovništva. Dugoročno održiviji razvojni model podrazumijevao bi jaču orijentaciju ka rastu proizvodnje i izvoza. To znači da bi kreditna sredstva trebalo u većoj mjeri usmjeravati ka investicijama u realni sektor, odnosno proizvodne aktivnosti. Međutim, banke se u praksi češće opredjeljuju za plasman potrošačkih kredita, jer oni nose manji rizik i relativno visoku profitabilnost kroz kamate i različite naknade. Zbog toga je kreditiranje privrede i investicija i dalje znatno skromnije nego što bi bilo poželjno za dugoročno održiv ekonomski rast”, objasnio je Mlinarević.

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno, u Hercegovini sunčanije

U Republici Srpskoj očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Od sredine dana prema večernjim časovima lokalno može pasti malo kiše u istočnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini će biti znatno sunčanije, uz umjerenu oblačnost.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se većinom između 2 i 8, na jugu od 9 do 14 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura vazduha iznositi uglavnom između 12 i 18, na jugu do 22 stepena Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno