Connect with us

Svijet

STRAŠNA BUDUĆNOST! Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija i sve više doprinosi sukobima i nestabilnosti širom svijeta, upozorio je protekle sedmice Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN).

“Porast nivoa mora je tonuća budućnost. Povećanje nivoa mora nije samo jedna prijetnja. To je množitelj prijetnji”, rekao je Guteres u Savjetu bezbjednosti UN tokom sastanka o sigurnosnim rizicima vezanim za porast nivoa mora.

Dodao je da za stotine miliona ljudi koji žive u malim ostrvskim državama u razvoju i drugim nižim obalnim područjima širom svijeta porast nivoa mora predstavlja bujicu nevolja.

“Povećan nivo mora prijeti životima i ugrožava pristup vodi, hrani i zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Guteres.

Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša – tonu, a naučnici predviđaju da će neki od poznatih svjetskih gradova biti pod vodom do 2030. godine.

Majami, SAD
Nivo mora u Majamiju raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi, već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati preduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od potonuća – moraće ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad nivoa vode.

Bangkok, Tajland
Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koji će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.

Amsterdam, Nizozemska
Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome, prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.

Basra, Irak
Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.

Džordžtaun, Gvajana
Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu spiska. Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane – Džordžtaunu, koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Ovaj grad se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kvadratnih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od velike štete.

Ho Ši Min, Vijetnam
Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.

Kolkata, Indija
Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans, SAD
Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA istraživanja iz 2016. godine otkrila su da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora, stotinak godina kasnije pet odsto je bilo potopljeno. Dok je ta brojka danas narasla na 50 odsto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost, uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija, Italija
Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine. Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad preduzeo nekoliko važnih koraka – uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

RUSI PORINULI PODMORNICU koja nosi “ORUŽJE SUDNJEG DANA” (VIDEO)

U ruskom brodogradilištu Sevmash u Severodvinsku prekjuče je porinuta „Khabarovsk“ – prva serijska podmornica nove klase, dizajnirana za nošenje nuklearnih „gigatorpeda“ Posejdon.

„Danas je za nas veliki dan – teška nuklearna raketna krstarica Khabarovsk porinuta je iz poznatog brodogradilišta Sevmash“, izjavio je ministar odbrane Andrej Belousov nakon što je komandant mornarice, admiral Aleksandar Moisejev, razbio tradicionalnu bocu šampanjca o trup podmornice, prenosi The Barents Observer.

„Oružje sudnjeg dana“

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je na Telegramu da će nova podmornica nositi robotske oružane sisteme „za različite namjene“. Glavno naoružanje „Khabarovska“ biće Posejdon, „oružje sudnjeg dana“ kakvo, prema tvrdnjama ruske strane, do sada nije viđeno.

Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku ogromnog torpeda, koje ima sopstveni nuklearni reaktor za pogon i interkontinentalni domet. Naoružano je termonuklearnom bojevom glavom, a dizajnirano za drugi udar – odnosno napade na obalne ciljeve preko Atlantika ili Pacifika. Informacije koje navodi ruska strana o „oružju sudnjeg dana“ nisu nezavisno potvrđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018. godine najavio je razvoj ovog oružja, a ranije ove sedmice izjavio je da je sprovedeno uspješno testiranje Posejdona, uključujući i pokretanje njegovog reaktora. Pretpostavlja se da je testiranje obavljeno u Karskom moru, istočno od arhipelaga Nova Zemlja.

Potpuno nova klasa podmornice

Javnosti je bilo poznato vrlo malo detalja o novoj podmornici prije subotnjeg porinuća, iako je njena gradnja započela još u julu 2014. godine. Ruska mornarica klasifikuje je kao „tešku raketnu krstaricu“, ali se u suštini radi o potpuno novoj klasi podmornica. Umjesto krstarećih ili balističkih projektila, „Khabarovsk“ će nositi do šest nuklearnih megatorpeda Posejdon.

Fotografije s ceremonije, koje je objavilo brodogradilište Sevmash, prikazuju samo zadnji dio podmornice. Dizajn krmenog dijela trupa sličan je podmornicama klase Borej-A, a vidljiv je i djelimično prekriven sistem propulzije.

Slijede testiranja i nova plovila

Ministar odbrane Belousov naglasio je da podmornica „još uvijek mora proći niz pomorskih ispitivanja“. Kod novih nuklearnih podmornica taj proces obično traje najmanje godinu dana prije zvanične primopredaje mornarici.

U međuvremenu, gradnja drugog plovila iste klase – koje će nositi ime Uljanovsk – započela je 2017. godine, ali nije objavljeno kada se očekuje njegovo porinuće.

Pretpostavlja se da će jedna od ovih podmornica služiti u Sjevernoj, a druga u Pacifičkoj floti. U programu razvoja i testiranja drona Posejdon do sada su korišćene modifikovana podmornica klase Oscar-II – Belgorod, dizel-električna podmornica Sarov te površinska plovila Akademik Aleksandrov i Zvezdočka, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKOIL U PLAMENU: Pogledajte napad dronovima na ključnu rafineriju u Rusiji

Ukrajinski napadi dronovima pogodili su ključne industrijske i energetske objekte u Rusiji, uključujući ogromnu rafineriju Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez u Kstovu.

Ukrajinski dronovi napali su niz industrijskih i energetskih objekata u Rusiji, što je izazvalo požare u rafinerijama i drugim postrojenjima. Došlo je do masovnog nestanka struje u nekoliko ruskih regiona. Napadi su se dogodili stotinama kilometara od ukrajinske granice, a ciljani su ključni infrastrukturni objekti.

U Volgogradskoj oblasti, nakon napada bespilotnim letjelicama izbio je požar na trafostanici. Guverner Andrej Bočarov potvrdio je da je požar izazvan krhotinama oborenog drona. Dijelovi grada Frolova i susjednih okruga ostali su bez struje, a uzbuna je proglašena širom regiona zbog rizika od novih napada.

Sličan scenario odigrao se u regionu Kursk, gdje je više od 16.000 potrošača u okruzima Rilski, Gluškov i Korenovski ostalo bez struje. Lokalni guverner Aleksandar Hinštajn opisao je napad na trafostanicu kao “neprijateljski udar”. Požar je takođe zahvatio još jednu trafostanicu u selu Belaja, ostavljajući sedam naselja u mraku.

Napad na petrohemijsku industriju
Daleko na istoku, u Baškortostanu, dva drona napala su petrohemijsko postrojenje Sterlitamak rano u utorak ujutro. Guverner Radij Habirov rekao je da su bespilotne letjelice oborene, ali su njihove krhotine prouzrokovale štetu i djelimično urušavanje postrojenja za prečišćavanje vode. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Ova fabrika, dio hemijskog holdinga Roskhim, proizvodi materijale ključne za:

Naftnu
Prehrambenu
Medicinsku industriju
Jedna od najvećih Lukoilovih rafinerija u plamenu
U regionu Nižnjeg Novgoroda, napad bespilotne letjelice izazvao je požar u industrijskoj zoni grada Kstova, gdje se nalaze ogromna rafinerija Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez (NORSI) i petrohemijsko postrojenje SIBUR-Kstovo.

Lokalni mediji izvijestili su o požarima u NORSI-ju, jednoj od najvećih ruskih rafinerija sa godišnjim kapacitetom od 17 miliona tona, koja je takođe ključni snabdjevač širem području Moskve. Ista rafinerija je takođe bila meta 16. oktobra.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana presrela ukupno 85 bespilotnih letjelica u osam regiona:

Voronež
Nižnji Novgorod
Belgorod
Kursk
Volgograd
Lipeck
Baškortostan
Saratov

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Nastavi čitati

Aktuelno