Connect with us

Svijet

STRAŠNA BUDUĆNOST! Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija i sve više doprinosi sukobima i nestabilnosti širom svijeta, upozorio je protekle sedmice Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN).

“Porast nivoa mora je tonuća budućnost. Povećanje nivoa mora nije samo jedna prijetnja. To je množitelj prijetnji”, rekao je Guteres u Savjetu bezbjednosti UN tokom sastanka o sigurnosnim rizicima vezanim za porast nivoa mora.

Dodao je da za stotine miliona ljudi koji žive u malim ostrvskim državama u razvoju i drugim nižim obalnim područjima širom svijeta porast nivoa mora predstavlja bujicu nevolja.

“Povećan nivo mora prijeti životima i ugrožava pristup vodi, hrani i zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Guteres.

Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša – tonu, a naučnici predviđaju da će neki od poznatih svjetskih gradova biti pod vodom do 2030. godine.

Majami, SAD
Nivo mora u Majamiju raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi, već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati preduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od potonuća – moraće ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad nivoa vode.

Bangkok, Tajland
Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koji će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.

Amsterdam, Nizozemska
Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome, prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.

Basra, Irak
Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.

Džordžtaun, Gvajana
Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu spiska. Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane – Džordžtaunu, koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Ovaj grad se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kvadratnih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od velike štete.

Ho Ši Min, Vijetnam
Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.

Kolkata, Indija
Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans, SAD
Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA istraživanja iz 2016. godine otkrila su da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora, stotinak godina kasnije pet odsto je bilo potopljeno. Dok je ta brojka danas narasla na 50 odsto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost, uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija, Italija
Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine. Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad preduzeo nekoliko važnih koraka – uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

FIRME NAJAVLJUJU POSKUPLJENJA I OTKAZE: Njemačka od 1. januara podiže minimalac

Njemačka počev od 1. januara sljedeće godine povećava minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,90 evra bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje danas objavljeni izvještaj Institut za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.

Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac.

Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.

Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.

Pored toga, značajno je porastao udeo firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.

Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj, prenosi Glas Srpske.

Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade, navodi se na veb stranici Ifo.

Nastavi čitati

Svijet

PRONEVJERA U VRHU DIPLOMATIJE EU: Policija izvršila raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove

Belgijska policija izvršila je raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, u okviru istrage o potencijalnoj pronevjeri, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je izvršena racija i na Evropskom koledžu u Brižu.

Iz Kancelarije ističu da su privedene tri osobe, te da se istraga sprovodi zbog sumnje u pronevjeru povezanu sa finansiranjem obuke za nižerangirane diplomate.

Osim toga, izvršeni su i pretresi kuća osumnjičenih, javio je Rojters.

Tužioci navode da sumnjaju na pronevjeru novca na tenderu kojim je Koledž dobio devetomjesečni mandat za sprovođenje obuke u članicama EU 2021. i 2022. godine.

EEAS i Evropski koledž nisu komentarisali navode tužilaštva.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Rusija ne želi rat sa Evropom, AKO DO RATA DOĐE – NEMA PREGOVORA”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da ta zemlja ne namjerava da ratuje sa evropskim zemljama, ali da je, ako Evropa započne rat spremna na to “odmah”, kao i da Moskva, ako dođe do tog rata, uskoro neće imati “nikoga s kim da pregovara”.

“Evropske zemlje su uznemirene što su isključene iz pregovora o Ukrajini. Ali niko ih nije isključio, one su same sebe isključile”, rekao je novinarima Putin, prenio je Tas.

Ruski predsjednik je naglasio i da Evropa nema mirovnu agendu već da je na strani rata kao i da dalje živi u iluziji da će nanijeti strateški poraz Rusiji, iako shvata da je to nemoguće.

“Rusija dozvoljava Evropskoj uniji da se vrati pregovorima o ukrajinskom pitanju ako se uzmu u obzir realnosti na terenu”, istakao je Putin i naglasio da su se Evropljani samoinicijativno povukli iz pregovora, usvojviši tezu o “strateškom porazu Rusije”

Istovremeno, Putin je nazvao evropske predloge o mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa neprihvatljivim.

“Sve promene koje Evropa predlaže u mirovnom planu su u celu ka blokiranju procesa”, rekao je Putin i istakao da EU ujedno želi da optuži Rusiju za remećenje mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Putin je napomenuo da Rusija djeluje hirurški precizno u Ukrajini i da to “nije rat u pravom smislu te reči”, ali da će, ako Evropa napadne, stvari biti drugačije.

Dodao je i da bi Rusija mogla da “odseče Ukrajinu od mora” ako Kijev nastavi sa piraterijom protiv ruskih brodova, navodi Raša Tudej.

Kao odgovor na napade na tankere u Crnom moru, Rusija će, ističe Putin, intenzivirati udare na ukrajinske luke i brodove koji u njih pristaju.

Nastavi čitati

Aktuelno