Connect with us

Svijet

STRAVIČNA OLUJA PRIJETI BRITANIJI! Milioni ljudi dobijaju upozorenja

Milioni ljudi dobilo je večeras na svoje telefone hitno upozorenje dok se Velika Britanija priprema za oluju Eouin.

U najvećem upozorenju do sada, oko 4,5 miliona ljudi čuće sirenu sa svojih telefona u 18 časova po lokalnom vremenu, uz vibraciju u trajanju do 10 sekundi, kako bi se dostavila poruka upozorenja. Poruka će biti poslata ljudima u dijelovima Škotske i Sjeverne Irske, gdje je Met Office izdao rijedak “crveni alarm”.

Sistem upozorenja nazvan “Armagedon alert”, prvi put pokrenut 2023. godine, koristi se u vanrednim situacijama, poput nedavne oluje Dara, kada je više od tri miliona ljudi upozoreno da ostanu u zatvorenom prostoru zbog vjetrova brzine 145 km/h.

Meteorolozi upozoravaju da bi vjetrovi mogli dostići brzinu od 160 km/h, uz opasnost od “letećih ostataka koji predstavljaju opasnost po život”. Ljudi se takođe upozoravaju na rizik od velikih talasa u priobalnim oblastima, opasne uslove vožnje zbog oborenog drveća, kao i potencijalne prekide u snabdijevanju strujom i oštećenja zgrada.

Met Office je upozorio građane u ugroženim područjima da izbjegavaju putovanja i da “ostanu kod kuće ako je to moguće”.

Kancelarija kabineta je saopštila: “Met Office je izdao crveno upozorenje za vjetar za petak, 24. januar, što znači da postoji opasnost po život u Sjevernoj Irskoj i dijelovima Škotske.”

“S obzirom na pogoršanje vremenskih uslova i povezane poremećaje, u konsultaciji sa škotskom vladom i izvršnim vlastima Sjeverne Irske, Kancelarija kabineta će večeras poslati hitna upozorenja ljudima pogođenim upozorenjima u Sjevernoj Irskoj i dijelovima Škotske. Sistem hitnih upozorenja poslaće poruku na svaki kompatibilan mobilni telefon u najugroženijim oblastima, sa informacijama o vremenskim upozorenjima i smjernicama kako da ostanete bezbjedni. Mobilni telefoni će emitovati glasan zvuk nalik sireni čak i ako su podešeni na tihi režim. Zvuk i vibracija će trajati oko 10 sekundi. Oko 4,5 miliona ljudi primiće ovo hitno upozorenje, što predstavlja najveću upotrebu ovog sistema do sada”, naveli su.

Vlada Velike Britanije ima razrađene planove za suočavanje sa teškim zimskim vremenskim uslovima i sarađuje sa timovima iz regionalnih vlada, lokalnih vlasti, hitnih službi i drugih javnih tijela kako bi koordinisala odgovor na eventualne poremećaje.

Škole u Škotskoj su savjetovane da se zatvore u petak radi bezbjednosti djece i osoblja. Upozorenje Met Office-a glasi: “Sačuvajte sebe i druge; izbjegavajte putovanja drumom tokom potencijalno opasnih vremenskih uslova. Vožnja u ovim uslovima nije bezbjedna.”

“Ne rizikujte povrede drugih niti štetu na svojoj imovini. Ako to možete učiniti bezbjedno, provjerite i osigurajte predmete izvan svog doma, kao što su kante za smeće, baštenski namještaj, trampolini, šatori, šupe i ograde. Boravak napolju po jakom vjetru izlaže vas riziku od povreda. Ostanite u zatvorenom prostoru ako je moguće”, navode.

Ovo je peti put da se koristi sistem hitnih upozorenja. Prošle nedjelje, Kancelarija kabineta najavila je da će kasnije ove godine sprovesti nacionalni test koji će biti poslat na oko 87 miliona telefona. Datum testa biće unaprijed objavljen.

Svijet

NETANJAHU TVRDI “Palestinska država bila bi uporište terorizma”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom ideju o stvaranju palestinske države, koja bi bila buduće iransko uporište terorizma, saopšteno je iz Kabinet predsjednika Vlade Izraela.

“Tokom razgovora, premijer je izrazio oštro protivljenje uspostavljanju palestinske države i rekao da bi to predstavljalo ogromnu nagradu za terorizam”, navodi se u saopštenju.

Netanjahu je podsjetio da nijedan palestinski lider, uključujući rukovodstvo palestinskih vlasti, još nije osudio napad pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

“Premijer je rekao predsjedniku Francuske da bi palestinska država, koja bi bila uspostavljena na samo nekoliko minuta od izraelskih gradova, postala iransko uporište terorizma, da se ogromna većina izraelske javnosti tome kategorički protivi i da je to, takođe, bila dosljedna i dugogodišnja politika premijera”, ističe se u saopštenju, prenosi Srna.

Makron je prošle sedmice rekao da bi njegova zemlja mogla u junu da prizna palestinsku državu.

Francuska, zajedno sa Saudijskom Arabijom, namjerava da održi mirovnu konferenciju o Pojasu Gaze u junu da bi “finalizirala pokret priznanja”, rekao je francuski predsjednik.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je posjeta kineskog predsjednika Sija Đinpinga Vijetnamu, koja traje pet dana, vjerovatno dio nastojanja da se “naškodi” SAD-u.
Si Đinping je u Hanoju potpisao brojne sporazume o saradnji, uključujući one koji se odnose na poboljšanje snabdevanja i trgovinske veze, piše “Gardijan”. Tramp je komentarisao te razgovore u Bijeloj kući, rekavši da su se oni bavili pitanjem kako da se naškodi SAD, iako nije zamjerio Vijetnamu ili Kini.
– Ne krivim Kinu, ne krivim Vijetnam. To je divan sastanak, sastanak u kojem pokušavaju da shvate: “Kako da naškodimo Sjedinjenim Američkim Državama?” – rekao je Tramp novinarima.

Vijetnam, koji je ključna tačka za proizvodnju i sklapanje industrijskih proizvoda, suočava se sa stopama carina od 46 odsto koje je uvela Trampova administracija. U prva tri mjeseca 2024. godine, Vijetnam je uvozio robu vrijednu oko 30 milijardi dolara iz Kine, dok je izvoz u SAD iznosio 31,4 milijarde dolara.
Si je u razgovorima u Vijetnamu pozvao na suzbijanje jednostranog ucjenjivanja u međunarodnoj trgovini, dok je njegova posjeta djelu jugoistočne Azije označena kao prilika za jačanje odnosa sa susjedima, koji su posljednjih godina dobili velike kineske investicije.

Nastavi čitati

Svijet

AKADEMSKA POBUNA: Harvard rekao “NE” TRAMPU, on im zamrznuo 2.2 milijarde dolara

Prvi put u istoriji, američka vlada povlači ogromna sredstva jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu

Harvard je, naime, odbio uslove Bijele kuće, te time izgubio federalno finansiranje vrijedno više od dvije milijarde dolara.

Administracija američkog američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) izazvala je veliki potres u obrazovnom sektoru nakon što je objavila zamrzavanje 2.2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara ugovornih sredstava Univerzitetu Harvard.

Odluka je uslijedila svega nekoliko sati nakon što je ova elitna institucija odbila niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru u borbi protiv antisemitizma na kampusu.

Bijela kuća je prošle sedmice dostavila dokument u kojem se od Harvarda zahtijevaju radikalne promjene u upravi, kriterijumima zapošljavanja, studentskoj politici, pa čak i nadzor nad „neameričkim vrijednostima“. Harvard je u zvaničnom pismu odbio te uslove, optuživši administraciju za pokušaj kontrole akademske slobode i intelektualne nezavisnosti.

Rektor univerziteta, Alan Garber, istakao je da Harvard neće pristati na sporazum koji narušava ustavna prava i akademsku autonomiju:

„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa.“

Šta je Bijela kuća tražila?
Među najspornijim tačkama u dokumentu su:

Prijavljivanje studenata „neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima“

Ukidanje svih politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)

Angažovanje državnog revizora za analizu odjela optuženih za antisemitsko ponašanje

Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta

Ograničenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog zvanja

Presedan u američkoj istoriji
Nijedan američki predsjednik do sada nije na ovako direktan način ukinuo finansiranje Harvardu, jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata nedopustivo“ te da „elitni univerziteti moraju preuzeti odgovornost ako žele zadržati sredstva poreskih obveznika“.

Odgovor akademske zajednice: Tužba protiv vlade

U znak protesta, profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu protiv federalne vlade zbog kršenja slobode govora i akademske slobode. Ova odluka dolazi nakon što je slična mjera već sprovedena nad Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih optužbi.

Ovaj sukob naglašava širi politički trend u Sjedinjenim Državama, gdje se obrazovne institucije sve više suočavaju s pritiscima iz političkih centara moći. Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da neće finansirati institucije koje, kako tvrdi, „ne ispunjavaju građanske i intelektualne standarde“.

Harvard, međutim, ostaje na svojim principima: borba protiv antisemitizma – da, ali ne po cijenu akademske slobode.

Nastavi čitati

Aktuelno