Šljiva je ove godine širom Republike Srpske podbacila za oko 80 odsto, i dok je ona s Majevice, onoliko koliko je bilo, otišla za Njemačku, one lošeg kvaliteta iz Potkozarja završiće u rakijskom kazanu.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” voćari, koji ističu da nikad gora godina nije bila za voće.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, za “Nezavisne” kaže da je berba šljive pri kraju, a ostale su još samo kasnije sorte felicija i čačanska rodna. “Ove godine berbe šljive takoreći i nema u Potkozarju, ali je slaba i na Majevici, gdje je inače najveća proizvodnja. Šljiva je ove godine podbacila sigurno 80 odsto, a i to što ima je vrlo lošeg kvaliteta i uglavnom ide za rakiju”, navodi Dojčinović te dodaje da je kompletno voćarstvo ove godine u veoma lošoj situaciji.

Unazad dvadesetak godina, ističe, nije bila gora godina za koštunjavo voće, ali i kruške.

“Recimo, na Majevici, gdje su i najjači proizvođači šljive u RS, obično se svake godine izveze 100-150 šlepera, što je oko 20 tona u jednom šleperu, ali ove godine su oni izvezli tek 18 do 20 šlepera”, rekao je on.

Naglašava da je i berba šljive bila veoma spora i teška.

“Oni koji su izvozili, većinom u Njemačku, kažu da ih je berba šljive koštala 0,7 KM/kg. Jedan berač, zbog teških uslova, nije mogao ubrati više od 100-120 kg”, pojašnjava Dojčinović.

Prema njegovim riječima, beračima je dnevnica bila 90 do 100 KM, a iako se voćarima nije isplatilo, kako kaže, nisu mogli ni ostaviti šljive na stablima.

Naglašava da je u i regionu ista situacija, te da je u Srbiji možda čak i gore nego kod nas.

Da je ovo sigurno jedna od najgorih godina, potvrđuje i Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, koji ističe da je šljiva bila “obrana” još u aprilu, tokom mrazeva.

“I to nešto malo što je ostalo je opalo kad su bile poplave. Tako da trenutno na području Prijedora i nemamo berbu šljive. I ostalo voće je u katastrofalnom stanju, jabuka, kruška itd.”, rekao je Marjanović za “Nezavisne”.

Sa druge strane, kako je saopštila Javna poljoprivredna savjetodavna služba u Federaciji BiH, na području Posavskog kantona započela je berba šljive, i za razliku od prošlih godina, obavlja se direktno sa grana, dok su plodovi nepotpuno zreli, a s obzirom na to da je velika potražnja i za svježom konzumnom šljivom, a ne samo za preradu.

“Razlog tome je što su u pojedinim dijelovima BiH proljećni mraz, te tuča u kasnijim fazama uticali na slab kvalitet i smanjen prinos. Na našem području su se takođe pojavljivali negativni vremenski uslovi, ali u slabijem intenzitetu za ovu kulturu, te uz pravilne tretmane zaštite i sisteme za navodnjavanje ozbiljni proizvođači su ipak uspjeli postići zadovoljavajuće rezultate”, saopšteno je iz ove službe.

Prema prognozi meteorologa, u nedjelju, 10. avgusta 2025. godine, očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme širom zemlje.

Vjetar će biti slab do umjeren – na jugu zemlje duvaće zapadni i jugozapadni, dok će u ostalim krajevima preovladavati istočni i sjeveroistočni pravci.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 18 do 24 stepena, na jugu do 27, dok će dnevne vrijednosti biti znatno više – od 34 do čak 41 stepen Celzijusa.

Meteorolozi upozoravaju građane da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 17 časova, te da unose dovoljno tečnosti.

Novi Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji je trenutno u proceduri usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske, izazvao je zabrinutost među roditeljima i organizacijama koje se bave zaštitom prava djece.

Jelena Sarafijan, predsjednica Udruženja “Roditelji ZA prava djece” iz Bijeljine, kaže da se Udruženje ne slaže s brojnim odredbama koje ovaj zakon predviđa.

“Riječ je o tome da se upis u predškolske ustanove uslovljava vakcinalnim kartonom, da se uvodi video-nadzor u vrtiće, te da se predškolski programi značajno proširuju. Pojavljuju se novi termini poput ‘specijalizovani’, ‘interventni’ i ‘kompenzacioni’ programi, a roditelji nisu uključeni u njihovu izradu. Štaviše, zakon predviđa mogućnost da te programe sprovode ‘obučena fizička ili pravna lica’, što dodatno izaziva zabrinutost”, ističe Sarafijanova.

Dodaje da su sporne i druge odredbe poput širenja nadležnosti na oblast socijalne i zdravstvene zaštite, što nije primarna svrha predškolskih ustanova. Takođe, centrima za socijalni rad omogućava se da se bave predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, iako nemaju adekvatne kadrove. To, kako kaže, može dovesti do preklapanja nadležnosti i dodatnog haosa u sistemu.

“Sve ove odredbe, po našem mišljenju, višestruko ugrožavaju prava porodice i maloljetne djece. Naše udruženje je protiv bilo kakvog uslovljavanja upisa u vrtić posjedovanjem vakcinalnog kartona. Zdravstveni podaci su lični i treba da budu dostupni isključivo izabranom ljekaru, a ne široj javnosti “, naglašava Sarafijanova.

Dodaje da je uslovljavanje upisa vakcinacijom direktna diskriminacija djece koja nisu ili ne mogu biti vakcinisana iz zdravstvenih ili drugih razloga. Takođe naglašava ustavno pravo roditelja da brinu o zdravlju, vaspitanju i obrazovanju svoje djece, roditelji i odlučuju šta je najbolje za njihovo dijete.

“Kada je riječ o video-nadzoru u vrtićima, mora se pažljivo razmotriti koje su koristi, a koja potencijalna šteta. Posebno je važno pitanje bezbjednosti snimaka: ko njima raspolaže, gdje se čuvaju i kako se štite od zloupotrebe. Nije dovoljno samo uvesti video-nadzor, već mora postojati i adekvatan sistem zaštite”, upozorava ona.

Udruženje očekuje da će predlagač zakona Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske uvažiti sve primjedbe koje štite prava djece, roditelja i porodice.

S druge strane, Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kazao je što se tiče vakcinalnog kartona da oni trenutno prema važećim propisima ne mogu da zaključe ugovor sa roditeljima ukoliko ne dostave ljekarsko uvjerenje od nadležnog pedijatra u kojem je naveden vakcinalni status.

“Ukoliko na navedenom ljekarskom uvjerenju nije navedeno da je dijete psihofizički spremno za boravak u vrtiću i da je uredno vakcinisano u skladu sa kalendarom vakcinacije ne može biti upisano”, kazao je Jokanović i dodao da je ta obaveza propisana Zakonom o zaštiti od zaraznih bolesti i već duže vrijeme je u primjeni.

“Što se tiče zaštite privatnosti djece u smislu video-nadzora, ta materija je dodatno regulisana Zakonom o zaštiti ličnih podataka, koji svakoga obavezuje da vodi računa o zaštiti privatnosti i ličnog života i mislim da tu nema prostora za zabrinutost”, zaključio je Jokanović.