Connect with us

Region

“STUDENTI SU ME JUČE NAPALI”: Ministar prosvjete zabrinut zbog politizacije univerziteta

Ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković i pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje Branko Markoski juče su održali sastanak sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Glavna tema diskusije bila je zaštita identiteta Univerziteta i obezbjeđenje kontinuiteta obrazovanja, odnosno mogućnost uspješnog završetka akademske godine, koja je dovedena u pitanje zbog mnogih problema. Komentarisao je i studente koji su se juče okupili ispred zgrade Vlade Vojvodine tokom njegove posjete.

– Atmosfera na Univerzitetu nije regulisana, a incidenti poput napada na profesorku Pravnog fakulteta su neprihvatljivi. Moramo prepustiti nadležnim organima da sprovedu istragu i sankcionišu neodgovorno ponašanje – izjavio je Stanković.

Tokom sastanka, utvrđeno je da su dekani fakulteta razmatrali mogućnosti za završetak akademske godine i upis novih studenata. Iako su neki dekani pokazali spremnost za prelazak na onlajn nastavu, drugi se još uvijek premišljaju.

– Dekani su uglavnom slušali šta su preduslovi za završetak akademske godine. Rijetki od njih su diskutovali ili postavljali pitanja. Nastojali smo da odgovorimo na njih u granicama zakona i akademske prakse. Univerzitet u Novom Sadu mora da prepozna negativne posljedice koje slijede ukoliko se akademska godina ne obnovi – dodao je Stanković.

Situacija na univerzitetima nestabilna
Ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković izrazio je zabrinutost zbog sve veće nestabilnosti na državnim univerzitetima, koja bi mogla rezultirati gubitkom studenata.

-Postoji strah među državnim univerzitetima da će izgubiti studente, jer do ove godine su imali neku vrstu ekskluzivne pretpostavke za studiranje. Naučna dostignuća su impresivna, ali to ne može da negira obavezu da imamo regularnu akademsku godinu, sa redovno održanim časovima, predavanjima, vježbama i ispitima. Na fakultetima s praktičnom i teorijskom nastavom nadoknada nastave neće biti laka, a veliki diskontinuitet je najgore od svega – rekao je Stanković.

Nestabilna situacija na državnim univerzitetima dovela je do produženog diskontinuiteta u obrazovanju, što otežava readaptaciju svih učesnika, od profesora do studenata.

“Taj diskontinuitet traje od decembra do danas i biće veoma teško da se izvrši proces readaptacije. To je jedan psihološko-pedagoški proces bez koga nema mogućnosti da se obrazovni proces efikasno sprovodi”, rekao je Stanković.

Onlajn nastava kao privremeno rešenje
Onlajn nastava se nameće kao trenutno rešenje, koje može biti sinhrona ili asinhrona. Asinhrona nastava podrazumeva da profesori snime svoja predavanja i postave ih na odgovarajuće platforme, koje studenti prate uz dodatne materijale i vodiče kroz literaturu.

“Onlajn nastava je privremeno rešenje. Mi smo nju koristili samo u slučaju korone, kada je bila neophodna socijalna distanca. Sada se koristi zbog toga što su, nažalost, mnoge visokoškolske ustanove “kidnapovane” od strane jednog dela studenata. Potrebno je izvršiti deblokadu akademskih institucija kako bi se realizovala neposredna nastava”, dodao je Stanković.

Stanković naglašava da je od suštinskog značaja da se pozitivno odgovori na zahteve dekana i rektora za uvođenje onlajn nastave kako bi se očuvala akademska dinamika.

“Moratorijum na blokade mogao bi pomoći u uspostavljanju dinamike polaganja ispita i otvaranju novog upisnog ciklusa. U mnogim gradovima, kao što su Kragujevac, Niš i Novi Pazar, fakulteti već rade po režimu onlajn nastave. U Novom Sadu imamo 13 fakulteta, od kojih se na sedam odvija onlajn nastava, a nastava je jako tesna na Prirodno-matematičkom fakultetu”, istakao je Stanković.

Dejan Vuk Stanković govorio je o važnosti odvajanja obrazovnog procesa od političkih pitanja, navodeći primere fakulteta nacionalnih manjina koji su uspešno održali nastavu.

-Imamo učiteljske fakultete u Subotici na mađarskom jeziku, gdje nije izgubljen ni jedan dan nastave. To su fakulteti nacionalnih manjina, mahom na mađarskom jeziku. Internacionalni univerzitet, iako privatni, nije izgubio ni jedan dan nastave – rekao je Stanković.

-Nevjerovatno je kako ne poštujemo sopstveni obrazovni sistem i kako smo ga stavili u funkciju dnevne politike. Potpisivanje lista i traženje izbora su politički zahtjevi koji nemaju veze sa studentima. Da bismo riješili krizu u obrazovanju, moramo se držati platforme tima profesora Macuta, koja je predviđala odvajanje obrazovnog procesa od politike. To je jedini način da se fazno približimo uspješnom završetku godine na visokoškolskim ustanovama – dodao je Stanković.

-Država treba da ima svoj državni univerzitet, ali ne treba da mu stvori apsolutne preduslove za monopol. Državni univerzitet je naša obrazovna tradicija koju smo gradili vijekovima, ali trenutno je u krizi upravljanja i veoma disfunkcionalan, barem kada govorimo o Beogradskom univerzitetu. Drugi su mnogo odgovorniji, ali Beogradski univerzitet je neodgovoran zbog nekih fakulteta, dekana, pa čak i velikog dijela rektorskog kolegijuma – rekao je Stanković.

“Univerziteti ulaze u političke borbe”
Ministar je naglasio da su “univerziteti, umjesto da se fokusiraju na akademsku godinu, ušli u političke borbe i štrajkove, pokušavajući da neutralizuju mjere vlade Srbije”.

– Mi smo nudili racionalnu, staloženu, mirnu i tolerantnu platformu za završetak akademske godine. Međutim, univerziteti ulaze u političke borbe i poigravaju se sa štrajkovima, pokušavajući da neutralizuju mjere Vlade Republike Srbije koje se odnose na finansijska sredstva. Plata će biti isplaćena u punom iznosu kada se obnovi nastava, uključujući i uvećanu platu koju je dala prethodna vlada gospodina Vučevića. Treba prestati sa politikom na Univerzitetu i potrebno je početi baviti se obrazovanjem – dodao je Stanković.

Dejan Vuk Stanković kaže da “zakon ne prepoznaje plenume, već samo Studentski parlament kao legitimno tijelo za zastupanje studenata”.

– Blokade su definisali plenumi. Pronađite mi institut plenuma u Zakonu o univerzitetu, statutu bilo kog univerziteta ili pojedinačnog fakulteta. Nema, postoji samo Studentski parlament i SKONUS. Kao Ministarstvo, razgovaraćemo sa SKONUS-om o načinu na koji ćemo studentima omogućiti završetak akademske godine, kada univerzitetske vlasti i dekani omoguće studentima da ponovo rade – rekao je Stanković i dodao:

“Dekani i rektori imaju ogromnu odgovornost prema studentima. Ne znam zašto rukovodstvo Beogradskog univerziteta nije konačno prelomilo da se vrati svom primarnom poslu: nastavi i ispitima. Meni to još uvijek nije jasno – dodao je Stanković.

“Tačno je da su me napali”

Govoreći o jučerašnjem incidentu, kada su mu studenti u blokadi zviždali dok je bio u posjeti Novom Sadu, ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković kaže da je to “političko nasilje”.

– Ne dijelim studente, tačno je da sam se obratio iz Pionirskog parka, ali jednako je tačno i da su me juče napali studenti dok sam obavljao svoju redovnu ministarsku dužnost sastajući se sa pokrajinskim sekretarom i dekanima Novosadskog univerziteta. Napad je evidentan na snimcima koji kruže društvenim mrežama – rekao je Stanković.

Stanković kaže da su “studenti u blokadi namjerno krenuli na njegov automobil tražeći reakciju”.

– Oni su namjerno krenuli ka mom automobilu s ciljem da me isprovociraju ili da snime kako brzo napuštam mjesto događaja, ne zato što se njih plašim, već da izbjegnem bilo kakav incident. Studentima je cilj da izazovu reakciju koja bi se mogla koristiti politički – dodao je Stanković.

Studenti i građani šetaju oko zgrade Pokrajinske Vlade i trube i zvižde.

Kaže da se slična situacija dogodila i u Budimpešti.

– Tokom posjete Budimpešti, kada sam posetio predstavnike samouprave Srba, organizovan je protest u školi “Nikola Tesla”. Iako je sve bilo spremno za moj dolazak, odlučio sam da ne idem kako bih izbjegao sukob. To je pretvoreno u lažnu priču da sam izviždan – istakao je Stanković.

– Nisam ministar koji hoće da ulazi u sukobe, već ministar koji hoće da rešava probleme. Sklanjam se od incidenata zato što ozbiljno i odgovorno želim da radim svoj posao – zaključio je Stanković

Region

OVOJ ZEMLJI PRED LJETO NEDOSTAJE 10.000 RADNIKA: Turizam i ugostiteljstvo pred velikim izazovom

Ljetna turistička sezona je pred vratima, a turistički radnici u Sloveniji upozoravaju da se ugostiteljstvo i turizam suočavaju s brojnim izazovima, među kojima je najveći nedostatak radne snage.

Procjenjuje se da u ovoj branši nedostaje više od 10.000 radnika. Iako su plate u ovom sektoru od 2019. godine porasle za gotovo 50 odsto, one i dalje ostaju najniže u ekonomiji, piše Slovenska tiskovna agencija (STA).

Činjenica je da u ugostiteljstvu i turizmu već godinama nedostaje odgovarajući kadar. Usljed nedostatka radne snage, mnogi ugostitelji bili su primorani prilagoditi svoje poslovanje, a jedan od načina bio je i skraćivanje radnog vremena lokala ili ugostiteljskih objekata, navode iz Obrtno-preduzetničke komore Slovenije.

Izrazili su zadovoljstvo što su prošle godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koje su omogućile sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu. Ipak, priželjkivali su rješenje po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućava sezonski rad na kraći period na osnovu građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu on dostupan samo na osnovu ugovora o radu.

Problem kod zapošljavanja stranih radnika i dalje predstavljaju dugotrajne administrativne procedure. Ti postupci traju toliko dugo da strani radnici u međuvremenu pronađu posao negdje drugdje u Evropskoj uniji.

Zbog jezika su u turizmu i dalje najtraženiji radnici iz zemalja Balkana, ali je sve više i Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i s Filipina.

Iz sindikata upozoravaju da su kadrovske prilike ove godine još teže nego lani, te da ni rast plata ni poboljšanje uslova rada nisu bili dovoljni.

Glavni sekretar Sindikata radnika ugostiteljstva i turizma Slovenije Jasna Bračun izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju ovu branšu.

– Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost posla i, što je ključno, plate koje su, prema podacima statističkog zavoda, najniže među svim privrednim granama u zemlji. Takvi uslovi ne omogućavaju privlačenje i zadržavanje kadra koji je sektoru hitno potreban za normalno funkcionisanje – upozorila je Bračun.

Fena

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA PLAŽI U HRVATSKOJ: Žena prestala da diše, policajci je vratili u život!

Dva policijska službenika spasila su juče, u petak, 19. juna, na plaži u Medveji u Hrvatskoj život 37-godišnjoj državljanki Indije, koja u trenutku njihovog dolaska nije davala znakove života.

Policajci, koji tokom ljetne sezone rade na ispomoći u Policijskoj stanici Opatija, zatekli su se na mjestu događaja tokom obavljanja redovnih zadataka i odmah priskočili u pomoć.

Riječ je o policijskim službenicima iz Policijske stanice Ivanić-Grad i Policijske stanice Daruvar.

Policajci preuzeli reanimaciju

Kako je saopštila policija, žena nije davala znakove života, a policajci su bez oklijevanja preuzeli pružanje prve pomoći od građana koji su već pokušavali da joj pomognu i nastavili postupak oživljavanja.

Njihova brza reakcija i upornost pokazale su se kao presudne.

Ponovo počela da diše

Nakon reanimacije žena je ponovo počela da diše, a policajci su nastavili da prate njeno stanje i pružaju joj pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Po dolasku na mjesto događaja, medicinski tim preuzeo je dalje zbrinjavanje pacijentkinje.

Prevezena u bolnicu u Rijeci

Nakon ukazane prve pomoći, 37-godišnja državljanka Indije prevezena je u Klinički bolnički centar Rijeka radi daljeg liječenja.

Iz policije su istakli da ovaj slučaj pokazuje kako su policijski službenici često prvi koji pružaju pomoć u situacijama kada su sekunde presudne za spasavanje ljudskog života, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

DOK MI TAPKAMO U MJESTU, POGLEDAJTE ŠTA HRVATI GRADE! Pruga od 160 km/h i džinovski tunel

Projekat nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hrvatskoj zbog svoje saobraćajne, privredne i evropske uloge.

Kako su saopštili iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnog projekta, a plan je da do kraja 2026. godine budu podneseni zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola.

„Paralelno s tim, u toku je postupak javne nabavke za uslugu tehničke pomoći za nabavku i sprovođenje takozvanog Alliance ugovora za projektovanje i izgradnju nizinske pruge“, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebalo da objedini projektovanje i izvođenje radova te ubrza realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u Hrvatskoj

Alliance ugovor predstavlja savremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se zasniva na partnerstvu između naručioca i izvođača. Cilj je da se izbjegnu dosadašnja iskustva s dugotrajnim procedurama, prije svega javnim nabavkama, jer se broj postupaka svodi na jedan.

„To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konsultante čiji će zadatak biti da pripreme i sprovedu budući postupak javne nabavke za izvođenje radova, izrade nacrt ugovora i savjetuju nas tokom faze projektovanja i radova na izgradnji nizinske pruge“, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju da je ovaj korak neophodan jer takav model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Projekat nizinske pruge trebalo bi da bude prva primjena Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sistemu.

Tačna vrijednost radova, izvor finansiranja i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja tendera za izvođenje radova.

Ključna veza između Rijeke i srednje Evrope

Nizinska pruga dio je tri važna transevropska saobraćajna koridora – Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ovi koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim državama srednje Evrope.

Dužina pruge od Zagreba do Rijeke iznosiće približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirano je da bude dvokolosiječna i elektrificirana, projektovana za brzine do 160 kilometara na čas.

Na novoj pruzi biće izgrađeno pet novih željezničkih stanica i jedno stajalište.

Nova trasa trebalo bi da omogući saobraćaj vozova dužine do 750 metara, značajno poveća bezbjednost i kapacitet željezničkog saobraćaja te dodatno otvori prostor za razvoj riječkog lučkog bazena.

Iz HŽ-a ističu da je projekat važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i zemljama srednje Evrope moglo da se prevozi željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnost daljeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi luka Rijeka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Više od 30 tunela i vijadukata

Pošto će nova trasa prolaziti kroz veoma zahtjevan teren, predviđena je izgradnja velikog broja željezničkih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebalo da bude i najduži tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge.

To podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara.

Ta dionica obuhvata 11 vijadukata ukupne dužine 8,1 kilometar i pet tunela sa dvije cijevi ukupne dužine 4,6 kilometara, prenosi Bauštela.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno