Connect with us

Politika

STVARNI TROŠKOVI DALEKO VEĆI: Izbori partije koštali “samo” 11,4 miliona KM

Ako je suditi po izvještaju Centralne izborne komisije, političke partije prošle godine na opšte izbore, od dozvoljenih 68,3 miliona KM, potrošile su 11,4 miliona KM, što je, prema mišljenju stručnjaka, veoma malo i gotovo je sigurno da je taj broj daleko veći.

“Vrlo rijetko će politički subjekti prikazati stvarno stanje. Sigurno postoje crni fondovi iz kojih se finansiraju mnoge aktivnosti, između ostalog, i ona zabranjena aktivnost koja se tiče kupovine glasova”, rekao je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Prema podacima o troškovima izborne kampanje, samo jedna politička stranka i to Bosanskohercegovački demokrati – Džebrail Bajramović, prekoračila je limit propisan Izbornim zakonom i to za 10.141 KM. Iz samih izvještaja može se zaključiti da informacije koje su partije dostavljale ne odražavaju ono što se dešavalo na terenu.

Iz izveštaja je vidljivo i da neke stranke nisu potrošile ni marku na štampanje plakata ili internet kampanju, što ne odgovara stanju na terenu. Takođe, neke stranke su minimalno prikazale troškove organizovanja skupova iako im je to bio dominantan oblik kampanje.

“Komisija za reviziju Centralne izborne komisije analiziraće sve finansijske izvještaje i provjeravati tačnost i vjerodostojnost tih izvještaja. Mnogo toga treba promijeniti kod načina finansiranja političkih subjekata, načina prikupljanja sredstava za vođenje kampanje i sa sigurnošću mogu reći da mnoge stranke zloupotrebljavaju sredstva”, rekao je Šehić dodajući da je kampanja prošle godine koštala sigurno više od 11,4 miliona KM.

Inače, izbori prošle godine najskuplji su u istoriji Bosne i Hercegovine i čak su duplo skuplji nego lokalni izbori održani 2020. godine, što je djelimično posljedica i korone, kada su partije manje bile aktivne na terenu. Recimo, opšti izbori 2006. godine koštali su 8,2 miliona KM, 2010. godine 10,4 miliona KM, 2014. godine 8,6 miliona KM, 2018. godine 9,5 miliona KM.

Od 2006. do 2022. godine održano je osam opštih i lokalnih izbora i kampanje su stranke koštale 75,8 miliona KM.

Kada je riječ o posljednjim izborima održanim 2022. godine, partije i nezavisni kandidati najviše novca potrošili su na oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima i to 3,9 miliona KM, zatim na štampanje plakata i plakatiranje 2,8 miliona KM te troškove organizacije održavanja predizbornih skupova, na šta je potrošen 1,1 milion KM. Ostali dio novca potrošen je na internet oglašavanje, troškove štampanja, umnožavanja i slanja predizbornih materijala biračima i na ostalu propagandu.

Iz Izvještaja o sprovođenju opštih izbora 2022. godine, o kojem će na sljedećoj sjednici raspravljati i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, vidljivo je da su stranke u periodu od dana podnošenja prijave za izbore do dana ovjere rezultata opštih izbora 2022. godine u finansijskim izvještajima iskazale prihode od 17,6 miliona KM. Najveći dio prihoda, i to 10 miliona, došao je iz budžeta, ostalo je prihod od fizičkih lica 4,8 miliona KM, a ostalo odlazi na prihode od članarina, pravnih lica, poklone itd.

Najviše novca na kampanju potrošio je SNSD, i to 1.544.851 KM, zatim SDA 1.17.734 KM, a iza njih su SDP, koji je potrošio 885.000 KM, zatim Narod i pravda, koja je potrošila 825.000 KM, PDP koji je kampanja koštala 726.000 KM te SBBiH, koji je potrošio 550.000 KM.

O finansiranju kampanje bilo je riječi na posljednjoj sjednici Centralne izborne komisije, gdje je zaključeno da će u narednom periodu Služba za reviziju finansiranja političkih partija izvršiti reviziju poslovanja najvećih partija. Prema zaključku, između ostalih, revizori će kontrolisati poslovanje SDA, SNSD-a, SDP-a, HDZ-a, SDS-a, NiP-a, PDP-a itd.

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: OHR mora nestati

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati i da dalje idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a, i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatalj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo – evropski put i nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH, nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba, da pokušaju nešto napraviti oko toga. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlašćenja, koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlašćenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio, te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već u zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno