Connect with us

Politika

SUDBINU ČETVRTOG DELEGATA KROJE KINDER JAJA? Drugi delegat za opoziciju znači da NISU TOTALNI GUBITNICI

Centralna izborna komisija BiH ponovo je u centru pažnje, ovaj put zbog odluke da prizna sporni glas u Narodnoj skupštini za delegata PDP u Domu naroda BiH.

Ako sud odbije žalbu SNSD, to znači da će žrijebanje ili izvlačenje kuglica odlučiti hoće li SNSD zadržati četvrtog ili će opozicija dobiti drugog delegata, od ukupno pet srpskih.

U uputstvu na glasačkom listiću za delegata, koje je Narodnoj skupštini dostavila upravo CIK, piše: „Glasanje se vrši stavljanjem znaka X pored naziva predlagača kandidatske liste“.

U konkretnom slučaju, neko od poslanika nije glasao stavljajući X u kvadratić ispred, nego je stavio veliki znak X preko naziva PDP, kao predlagača liste delegata.

Komisija za izbor i imenovanja NSRS taj listić je proglasila nevažećim. Protiv je jedino bio Igor Crnadak iz PDP, dok su članovi komisije iz opozicione SDS glasali za izvještaj Komisije!

Međutim, nakon što joj je dostavljen glasački materijal iz NSRS, CIK je (uz dva glasa protiv) odlučila da ipak prizna listić. Kažu da način glasanja na njemu nije suprotan njihovom Pravilniku, kao ni odredbama Izbornog zakona BiH, odnosno da nema elemenata nevažećeg.

Sada liste PDP i SNSD imaju po 12 glasova narodnih poslanika.

Očekivano, uslijedile su pohvale iz PDP, a oštre reakcije vladajuće koalicije u RS, koja tvrdi da je CIK pogazila vlastito uputstvo i volju naroda, iskazanu kroz NSRS.

U moru ostrašćenih reakcija zanimljiv pogled dao je Ognjen Tadić, advokat i bivši funkcioner DNS i SDS. On je upitao da li pravo žalbe na odluku CIK ima i poslanik koji je napravio sporni listić.

Bilo bi logično da je do sada javno istupio i rekao „Ljudi, htio sam da glasam za listu PDP“, ako je zaista htio da glasa za tu listu! Njegovo dosadašnje ćutanje govori da je htio da poništi listić – smatra Tadić.

Prema njegovim riječima, sada bilo koji poslanik, pa i SNSD-ov, može da javno kaže da je sporni listić njegov i da podnese žalbu na odluku CIK kojom se njegov listić proglašava važećim.

To je CIK! I onda se pitaju kako neposredni opšti izbori nisu perfektni, a ovako nam izgledaju posredni za delegate – napisao je Tadić na Tviteru.

Bivši predsjednik CIK, Branko Petrić, tvrdi da do sada nikada nisu priznavani nevažeći glasački listići, zato što, po standardu, zakonu, uputstvima i instrukcijama CIK, volja birača mora biti izražena nedvosmisleno.

– Mora se tačno znati za koga je glasao. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja u pogledu toga, glasački listić je nevažeći. I do sada su uvijek takvi bili nevažeći – objašnjava Petrić za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, iz konkretnog spornog listića može se iščitati još nešto – da je onaj poslanik koji ga je imao u rukama, precrtavajući politički subjekt, dao do znanja da ne želi da glasa za njegovu listu.

Imajući u vidu to političko podzemlje i pritiske na određene poslanike, neko ko je imao zadatak da glasa za tog političkog subjekta zapravo se odupro i uradio suprotno. U svakom slučaju, takav listić je nevažeći. A to zašto je priznat i kakva je odluka donesena u brlozima odakle stižu instrukcije, to je druga stvar, ne bih oko toga – dodaje Petrić.

Mimo ovih procedura, postavlja se pitanje kako smo došli dotle da je jedan srpski delegat u Domu naroda BiH postao političko pitanje svih pitanja u RS.

– Došli smo do toga jer je evidentno kolika je moć kada imate kontrolu u Domu naroda, u Klubu Srba; da možete da budete gospodar svih političkih procesa, da možete blokirati institucije, zakone. A još jedna „dobra“ stvar jeste taj ogroman prostor trgovine uticajem, pozicijama, moći, u šta se upuštaju gotovo svi, bez izuzetka. Dakle, situacija je paradoksalna. Do sada smo uvijek na delegate gledali kao na mjesta uhljebljenja za određene političke kadrove, za odane partijske vojnike, za zaslužne članove. Dok se nije vidjela druga strana medalje, o kojoj pričamo – kaže za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić.

Na drugoj strani, dodaje ona, ta pozicija drugog delegata za opoziciju u RS je bitna jer su u tome vidjeli zračak nade, da nisu totalni gubitnici prošlih izbora.

– Odnosno, da mogu imati taj osjećaj privremenog zadovoljstva, da participiraju u dijelu vlasti, da nisu vječita opozicija, da ih se nešto pita. S druge strane, pitanje tog delegata je otvaralo u jednom trenutku vrata njihovog učešća u vlasti na državnom nivou – zaključila je Topićeva.

KUGLICE IZ „KINDER“ JAJETA

Ako dođe do žrijebanja delegata između SNSD i PDP, Branko Petrić kaže da će to biti u prostorijama CIK u Sarajevu, a ne u Narodnoj skupštini. Makar je takva praksa bila do sada.

– Ponudi se bilo kome da izvuče kuglicu sa jednim imenom. To su iz „Kinder“ jajeta one žute kuglice. U jednoj piše jedno ime, u drugoj drugo. Onaj ko bude izvučen, dobio je. To je standard u svim izborima, imali smo mnogo tih situacija. A, druga kuglica se potom obavezno otvara da se vidi da je drugi kandidat bio upisan, da se ne bi desilo da su oba ista – objašnjava Petrić.

U bubnju bi se, ovaj put, našli mandati za Nenada Vukovića (PDP) i Snježanu Novaković Bursać (SNSD).

Izvor: srpskainfo

Politika

BORCI PONOVO NA MARGINAMA! “Najavljena povećanja samo pred izbore, ONO STVARNO IZOSTAJE”

Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.

Nastavi čitati

Politika

Marković “Testiranje na drogu da bude obaveza SVIH POSLANIKA I DIREKTORA JAVNIH PREDUZEĆA”

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno