Suspendovana zamjenica glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diana Kajmaković oslobođena je optužbi koje su joj se stavljale na teret u disciplinskom postupku koji se vodio protiv nje, te se sutra vraća na posao.

Ovu informaciju je potvrdila njena advokatica Senka Nožica koja je kratko rekla da je Kajmaković obavijestila da je oslobođena optužbi te se sutra vraća na posao, prenosi Klix.

Riječ je o disciplinskoj tužbi koja se odnosila na postupanja u istragama Tužilaštva BiH u vezi sa Skaj aplikacijom.
Kajmaković se na teret stavljalo da je od 8. novembra 2021. godine do 24. avgusta 2022. godine u sefu svoje kancelarije držala 21 povjerljivu informaciju zaprimljenu u vezi sa Skaj aplikacijom, da ih nije zavela u skladu sa Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju i da je postupala suprotno dužnosti glavnog tužioca.

Ona se takođe teretila da je 23. maja 2022. godine u svojoj kancelariji povišenim tonom rekla policijskom službeniku Kantona Sarajevo da njoj lično mora dostavljati akte u vezi sa Skaj aplikacijom, a ne postupajućim tužiocima.

Trećom tačkom se Kajmaković na teret stavljalo da je pozvala saradnika tužioca Mirze Hukeljića da joj donese jednu odluku iz njegovog spisa, što tužilac nije dozvolio.
Ranije je Nožica kazala da je Kajmaković ostavila strogo povjerljive informacije na najsigurnije mjesto te da je Kajmaković bila na bolovanju i da informacije nije zadržavala bez rada i neopravdano.

Osnovni sud Banjaluka potvrdio je optužnicu protiv poznatog banjalučkog hakera Aljoše Borkovića (39).

Borković se tereti za krivična djela neovlašten pristup kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, zatim neovlašteno korištenje ličnih podataka, te kompjuterska prevara i ucjena.

Borković je u aprilu prošle godine uhapšen u Hrvatskoj, na osnovu potrage MUP-a Republike Srpske, a tereti se za brojna krivična djela kompjuterskog kriminaliteta.

MUP RS je protiv njega vodio više istraga zbog krivičnih djela počinjenih na štetu više pravnih i fizičkih lica iz BiH, ali i Hrvatske, a među kojima su privatne firme, klinike, advokatske kancelarije, ali i Tehnički remont Bratunac, kao i nekoliko osoba među kojima je Ivan Begić, nekadašnji PDP-ov odbornik u Banjaluci.

U optužnici koju je protiv Borkovića podiglo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, otkriveno je na koji način je djelovao ovaj najpoznatiji haker iz ovog grada.

U prvoj tački optužnice, tereti se da je 28. decembra 2020. godine u Banjaluci neovlašteno uključio u kompjuter Tehničkog remonta „Bratunac“.

“Sa svog laptopa je uputio dokument naziva „TRB.docx“, odnosno tekstualnu email poruku potpisanu imenom „Milutin Karić“ sledećeg sadržaja: Poštovanje, u prilogu emaila šaljem zahtjev za narudžbu od klijenta kojeg ja zastupam. U navedenom prilogu nalazi se spisak sa svim artiklima kao i količinama istih koje su nam potrebne. Nadamo se da ćete nam ubrzo odgovoriti, te poslati predračun. S obzirom da se radi o narudžbi prema našoj procjeni o minimalno 1.300.000 evra nadamo se ekspresnom odgovoru, te svakako i sastanku ukoliko ste u mogućnosti ispoštovati naše zahtjeve “, navodi se u optužnici i dodaje da je poruka sadržavala i poveznicu na link.

U drugoj tački optužnice je precizirano kako je od aprila do 29. avgusta 2021. godine neovlašteno pristupio kompjuterskim sistemima i elektronskim bazama podataka 25.000 pacijenata jedne specijalne hirurške bolnice! Dodaje se da je instalirao maliciozni softver upućujući tekst poruke: „U prilogu šaljem svoju kompletnu medicinsku dokumentaciju. Kao što možete vidjeti, bolujem od izuzetno rijetke bolesti. Interesuje me posjeduje li vaša klinika stručnjake za navedenu oblast i bolest, te koliko bi me koštalo liječenje. Živim u inostranstvu…”, navodi se, između ostalog, u optužnici.

Pri tome je bez saglasnosti, preuzeo podatke o pacijentima ove zdravstvene ustanove, sa imenom i prezimenom pacijenta, jedinstvenim matičnim brojem, adresom, dijagnozama, vrstama zahvata, nalaze i mišljenja, fotografije i video zapise, sve suprotno Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH.

Zatim je sve podatke pohranio u folderima, a potom u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi zaključao dokumente dodajući ekstenziju DEMONFILE i time uticao na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka upućujući poruku na email adresu oštećenog kojom ih obavještava da su svi računari zaključani, da su praćeni oko godinu dana i da je pokupio podatke za 25.000 pacijenata, zahtijevajući uplatu 150.000 evra, uz prijetnju da ukoliko oštećeni podigne sistem, da će ga ponovo srušiti i da će tada otkupnina biti 500.000 evra ostavljajući 24 sata da se uplati prvi dio novca.

U trećoj tački optužnice, opisan je način na koji je neovlašteno pristupio kompjuteru jedne advokatske kancelarije iz Sarajeva i preuzeo podatke koji su se nalazili na backup-u.

U svoje foldere je snimio sve podatke o predmetima i klijentima koje je zastupala ili trenutno zastupa ta advokatska kancelarija.

“Nakon toga je tražio uplatu od 10 bitkoina odnosno oko 530.000 evra, uz prijetnju oštećenoj da će objaviti podatke iz njenog privatnog života i da će o podacima obavijestiti medijske kuće, šaljući fotografije preuzetih podataka kao dokaz da ih zaista ima, da bi nakon što je isteklo 24 sata, slao klijentima oštećene poruke ‘Procurile su informacije o tebi, nazovi me što prije’, lažno se predstavljajući”, piše u optužnici.

U narednih deset dana više stotina klijenata je kontaktiralo oštećenu, što je onemogućavalo normalan rad kancelarije načinivši štetu advokatu u vidu uništene desetogodišnje arhive, i narušavanje ugleda kod klijenata koji su iskazali nesigurnost u saradnju sa advokatom zbog curenja informacija.

Četvrta tačka optužnice se odnosi na period tokom 2021. godine, kada je neovlašteno pristupio kompjuteru oštećenog I. B. iz Banjaluke.

Poslao mu je poruku sa navodima da mu želi dati određene “kompromitujuće podatake o korupciji Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, sa posebnim osvrtom na ekonomski kriminal u saradnji sa Centrom javne bezbjednosti Trebinje”.

Poruka je sadržavala prilog čijim aktiviranjem mu je bilo omogućeno da neovlašteno pristupi uređajima oštećenog I. B.

U posljednjoj, petoj tački optužnice, opisan je način na koji je u Banjaluci neovlašteno pokušao ući u bazu podataka oštećenog D.K., prethodno prikupivši njegove fotografije, te podatke o njegovim prijateljskim i kumovskim odnosima, sklonostima i navikama, a potom tražio od njega da ga zastupa kako bi “vratio otetu imovinu vrijednu dva miliona KM”.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednomjesečni pritvor Armelu Zalihiću osumnjičenom za terorizam.

Pritvor je Zalihiću određen na prijedlog Tužilaštva BiH zbog opasnosti od bjekstva, bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za krivični postupak, utjecati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače i zbog bojazni da će ponoviti krivično djelo.

Prema rješenju Suda BiH, Zalihiću pritvor može trajati do 28. Aprila 2025. godine, ili do nove odluke Suda.
“Osumnjičeni se tereti da je počinio krivično djelo terorizam”, ističu iz Suda BiH.

Iz Federalne uprave policije je saopćeno da je A. Z. iz Konjica uhapšen zbog prijetnji da će za Bajram u džamiji u Konjicu napraviti masakr.

Njega su identifikovali i uhapsili pripadnici Odjeljenja za borbu protiv terorizma Federalne uprave policije, pod nadzorom Tužilaštva BiH, uz asistenciju Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH 28. marta.