Connect with us

Uncategorized

SUDOVI U PROBLEMU Da li su prepiske iz Sky aplikacije valjan dokaz

Iako je veliki broj osoba pritvoren zbog dešifrovanih razgovora putem Sky i Anom aplikacije, veliko je pitanje šta će biti u sudskim postupcima ukoliko ih uopšte i bude s obzirom na to da domaći sudovi još nisu zauzeli stav o tome da li su “dokazi” i komunikacija putem kriptovanih aplikacija prikupljeni na zakonit način.

O ovome, odnosno da li prepiska putem Sky aplikacije može biti dokaz, ni u Evropi ne postoji jedinstveno mišljenje. Sudovi u Nizozemskoj, Belgiji i Italiji imaju niz zamjerki i tražili su dodatna pojašnjenja, prije svega od tužilaca od kojih traže da ih obavijeste ko je, kada i kako “hakovao” servere i da li je to učinjeno u skladu sa zakonom.

“Veliki broj ljudi je u pritvoru na osnovu dekriptovanih razgovora. Sudska praksa se suočava s ozbiljnim problemom zakonitosti dokaza koji proizlaze iz kriptovanih komunikacija. Sudske prakse u evropskom pravosuđu nemaju jedinstven stav o ovom pravnom pitanju. Dokazi koji se koriste u sudskim postupcima nisu pribavljeni u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. Odgovor na ova pravna pitanju moraju dati redovni sudovi, Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava. To ne isključuje javnu raspravu o ovim pravnim problemima, ali ona ne bi smjela da utiče na sudsko razumijevanje problema”, rekao je za “Nezavisne” Branko Perić, sudija Suda BiH.

Kada je riječ o neujednačenoj praksi u Evropi, Vlado Adamović, advokat i bivši sudija, kaže da je ta praksa neujednačena jer sve zavisi od nacionalnih zakona, prije svega onih o krivičnom postupku. U slučaju BiH, kako kaže Adamović, Zakon o krivičnom postupku predviđa proceduru kako moraju biti pribavljeni dokazi, ali istovremeno naglašava da “kroz naš Zakon o krivičnom postupku, vezano za zakon o tužiteljstvima postoji i ono da je dopro glas do tužioca”.

“U svakom pojedinačnom slučaju moraće se rješavati da li je Sky aplikacija glasina koja je doprla do tužioca pa na osnovu toga on proveo nekakve radnje ili je to izravan dokaz koji tužilac želi da koristi u sudnici i onda će vijeća donositi odluku u tom predmetu. Krajnja odluka je na sudovima”, naglasio je Adamović.

Kakva će biti praksa u slučaju Bosne i Hercegovine još nije poznato. Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, rekao je da Ustavni sud i britanska ambasada organizuju pravosudni forum na kojem će se razgovarati o zakonitostima dokaza iz Sky aplikacije.

“U pravosudnoj zajednici i javnosti uveliko se spekuliše da li nalazi iz ove aplikacije, odnosno presretnute komunikacije, mogu biti zakoniti dokazi. Ta odluka će biti na sudovima koji će razmatrati svaki slučaj pojedinačno”, rekao je Lagumdžija.

I u Evropi stvari nisu najjasnije kada je riječ o dokazima prikupljenim putem Sky aplikacije. Okružni sud u Amsterdamu u maju je odložio donošenje presude na neodređeno vrijeme u velikom slučaju šverca kokaina, čekajući informacije tužilaštva o tome kako su hakovani serveri Sky u Francuskoj. Osumnjičeni u ovom slučaju pušteni su da presudu čekaju na slobodi. Slično je bilo i u Belgiji, gdje je sud krajem aprila odbacio dokaz iz poruka putem kriptovanih aplikacija protiv pet osumnjičenih za proizvodnju i trgovinu kristalnog meta i MDMA. Tada je saopšteno da nije moguće ocijeniti zakonitost hakovanja aplikacija od strane policije u Francuskoj.

Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši sudija, kaže da po njegovom mišljenju prepiska putem Sky aplikacije može biti dokaz ili bi u najmanju ruku trebalo učiniti da može.

On kaže da, recimo, u važećem Zakonu o krivičnom postupku RS postoji član 137 ili naredba operateru telekomunikacija kojom je propisano da ako postoje osnovi sumnje da je neko lice učinilo krivično djelo sud može na osnovu prijedloga javnog tužioca narediti operateru da dostavi podatke o korišćenju telekomunikacionih usluga tog lica.

“Ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivičnom postupku ili da posluže za prikupljanje informacija koje mogu biti od koristi u krivičnom postupku. To je, po mom mišljenju, razlog zbog kojeg Sky aplikacija i njeni podaci mogu biti dokaz u krivičnom postupku jer navedena odredba SKP sadrži u sebi takav pravni standard koji svojim sadržajem sasvim pokriva, odnosno u potpunosti je primjenjiv i na Sky aplikaciju”, rekao je Blagojević za “Nezavisne”.

Ipak, on kaže da vjeruje da ima i onih, i to ne mali broj, koji ne misle kao on, te da ako su uz to i moćni, a nažalost vjerovatno jesu, da spriječe navedenu primjenu člana 137 ZKP, onda to govori o potrebi da se u taj zakon što hitnije unese odredba o dokazima sadržanim na Skyju, njihovom prikupljanju od suda i javnog tužioca.

“U tom slučaju to neće biti od koristi na počinioce čija djela su do sada otkrivena aplikacijom Sky, ali će koristiti u budućnosti. Mada, ponavljam, i sada se postojeći, a i budući slučajevi, mogu rješavati primjenom člana 137. ZKP”, rekao je Blagojević.

Related Topics:

Uncategorized

Koliko novčanih kazni zastari godišnje

U BiH godišnje u prosjeku zastari oko šest miliona KM novčanih kazni koje su izrečene zbog saobraćajnih prekršaja, pa će Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici raspravljati o primjeni kaznenih odredbi.

Najveći dužnik je krajem 2022. godine dugovao više od 270.000 KM, a dug najvećih 20 dužnika iznosio je blizu 1,5 milion KM, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Podaci istraživanja pokazuju da se u praksi događa da pojedinci, koji imaju najveći dug, uspijevaju da dokažu da nisu u mogućnosti da ga plate, jer formalno-pravno nemaju stalne prihode, nisu zaposleni, ne posjeduju imovinu, voze tuđi automobil, a u isto vrijeme prave nove prekršaje.

Iz parlamenta BiH su naveli da je i tragičan ishod saobraćajne nesreće u Sarajevu, u kojoj je poginula mlada doktorica, izazvalo lice koje je upravljalo vozilom bez vozačke dozvole i pod dejstvom alkohola i kojem su ranije izrečene kazne u visini 2.000 KM zbog saobraćajnih prekršaja, a nisu plaćene.

Nezavisne

Nastavi čitati

Uncategorized

Niz zamjerki revizora: U Đokićevom ministarstvu potrošili 100.000 KM na PUTOVANJA BEZ PUTNIH NALOGA

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske u prošloj godini nije izdavalo i popunjavalo putne naloge za službena vozila, niti je obavljan mjesečni obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu.

Navodi se ovo u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji za prošlu godinu koja je ovom Ministarstvu, na čijem čelu se nalazi Petar Đokić, dala mišljenje sa rezervom.

Revizori su upozorili da Đokićevo Ministarstvo nije pratilo potrošnju goriva za službena vozila jer niko nije obavljao obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu, niti je uspostavljena evidencija o troškovima tekućeg održavanja po motornom vozilu i zalihama i zamjeni auto-guma.

Ugovori o djelu

U izvještaju se navodi da je ovo ministarstvo za službena putovanja prošle godine potrošilo oko 100.000 KM.

Naime, kako je objašnjeno, za smještaj, hranu i ostalu rashode na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu potrošeno je 24.550 KM, a na gorivo je otišlo dodatnih 57.959 KM. Pored toga, ministarstvo je potrošilo i dodatnih 16.711 KM za dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu.

Za naknade za prevoz na posao i sa posla potrošeno je 19.511 KM, dok je za bruto naknade za posebne rezultate u radu izdvojeno 20.983 KM.

I Đokićevo ministarstvo je, kao i brojna druga ministarstva, javne institucije i ustanove, zaključilo ugovore o djelu sa nekoliko osoba iako poslovi za koje su angažovani potpadaju pod redovne aktivnosti i trebali su da ih obave službenici koji su već zaposleni u tom ministarstvu.

– Ugovori o djelu su zaključeni sa tri osobe za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost ministarstva i koji su sistematizovani – upozorili su revizori.

Pojasnili su da su ugovori zaključeni za poslove posredničkih, stručnih i konsultantskih usluga, ali i za posao vozača ministra.

Koncesione naknade

Ti poslovi su, navodi se u izvještaju, trajali u kontinuitetu godinu dana i više, što nije u skladu sa Zakonom o radu.

Za ugovore o djelu potrošeno je ukupno 106.837 KM, što u principu znači da je novac bespotrebno potrošen jer su te poslove trebale da obave osobe koje već rade u ministarstvu.

Revizori su upozorili i da resor za rudarstvo i geologiju u svojim pomoćnim evidencijama nije iskazao naplaćene jednokratne koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 822.260 KM.

– Takođe, evidencije pomenutog resora nisu usaglašene sa dostavljenim izvještajima o uplatama od strane Ministarstva finansija RS za iznos od 628.458 KM, koji se odnosi na uplate po prinudnoj naplati i zaključenim reprogramima sa Poreskom upravom RS, a koje nisu identifikovane od strane ministarstva – navode revizori.

Dodaju da pojedini koncesionari nisu počeli sa obavljanjem koncesione djelatnosti u ugovorenom roku (nisu urađeni projekti, pribavljene potrebne saglasnosti, aneksirani ugovori i dostavljene bankarske garancije, izgrađeni objekti i dr.) i nisu redovno plaćali koncesionu naknadu za 2022. godinu.

Sporovi

U Obrazloženjima uz finansijske izvještaje objelodanjene su informacije o sporovima vođenim protiv Đokićevog ministarstva i Vlade Republike Srpske.

Kako se navodi u revizorskom izvještaju, u toku 2022. godine vođeno je oko 30 sporova protiv Vlade i tog ministarstva, a okončano je 14 sporova.

Revizori ističu da procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza po osnovu četiri spora iznosi oko 11 miliona KM, a odnosi se na sporove koje vode preduzeća „Kaolin” Bratunac protiv Vlade Srpske radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji (8.640.843 KM), “Drina hydro energy” Ugljevik protiv Vlade radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju MHE (2.193.654 KM), “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva, Komisije za koncesije Republike Srpske i “Argentum 09” Srebrenica radi utvrđivanja ništavnosti Ugovora o koncesiji (50.000 KM) i “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva i Komisije za koncesije Republike Srpske radi zaključenja Ugovora o koncesiji (50.000 KM).

Pored toga, ministarstvo je prošle godine potrošilo 491.097 KM za pravne i administrativne usluge, koje se najvećim dijelom odnose na troškove u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu u predmetu „Viadukt” d.o.o. Portorož u iznosu od 485.197 KM.

– Prema obrazloženju datom za potrebe revizije, 2016. godine pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) pokrenut je arbitražni postupak protiv BiH od strane „Viadukt” d.o.o. Portorož i njegovih vlasnika u vezi Ugovora o koncesiji za izgradnju Hidroenergetskog sistema na Vrbasu iz 2004. godine, zaključenog između Vlade Republike Srpske i Preduzeća za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje „HES Vrbas” a.d. Krupa na Vrbasu bb Banjaluka, kojeg sačinjavaju akcionari „Građevinar” Kraljevo i „Viadukt” d.o.o. Portorož – navodi se u izvještaju revizora.

Arbitraža

S obzirom da se predmet spora odnosio na Republiku Srpsku, kako se dodaje, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa Savjetom ministara zaključila Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s navedenim arbitražnim postupkom.

Navedenim sporazumom, Vlada Republike Srpske je preuzela obavezu da u slučaju nepovoljne arbitražne odluke isplati dosuđeni iznos tužiocima, kao i sve troškove vođenja arbitražnog postupka, uključujući administrativne troškove i takse, troškove Arbitražnog tribunala, troškove advokata, pravnih i finansijskih savjetnika, i drugih eksperata i konsultanata.

U aprilu 2022. godine Arbitražni tribunal donio je odluku kojom je u najvećem dijelu usvojio tužbeni zahtjev tužilaca, te obavezao BiH na plaćanje oko 90 miliona KM.

Vlada Republike Srpske je, u avgustu 2022. godine podnijela Zahtjev za poništenje i Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke/presude u navedenom predmetu.

Arbitražni komitet je u decembru 2022. godine donio odluku kojom je usvojen Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke dok se ne odluči po podnesenom Zahtjevu za poništenje.

MIJENJAČ ZA AUTO OD 17.000 KM

Ministarstvo energetike i rudarstva je prošle godine kupilo automobil „škoda superb style“ vrijedan 99.990 KM, pa je tako na kraju godine raspolagalo sa ukupno pet službenih vozila.

Zanimljivo je da je za zamjenu mjenjača kod jednog službenog vozila ministarstvo prošle godine iskeširalo čak 17.316 KM, na šta su primjedbu imali i revizori.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Uncategorized

“Nevidljivi” ljudi ne mogu ni kod ljekara

Senada Asan jedna je od “nevidljivih” ljudi u Bosni i Hercegovini.

U prevodu, osoba je koja pravno ne postoji jer nema bh. dokumenta.

Njena borba za sticanje istih traje od 2011. godine, kada se iz Sjeverne Makedonije doselila u Sarajevo.

“U BiH sam stigla 2011. Imam dvoje djece koje idu u školu i supruga. Nikada nisam mogla da legalizujem boravak u BiH”, priča Senada za “Nezavisne novine”.

Zbog toga se tokom prethodnih 12 godina suočavala sa brojnim problemima.

“I dan-danas ja ne mogu kod doktora. Svaki pregled moram da platim dok ne dobijem državljanstvo. I kovid kad sam imala, morala sam se sama liječiti. Pod strahom sam živjela u Sarajevu da me neće neko zaustaviti jer nisam imala papire. Nisam smjela da odem po djecu u školu, da ih odvedem doktoru. Na sreću, djeca imaju papire, ona su rođena ovdje, sve imaju preko oca”, kaže Senada.

Prije četiri godine ona i suprug su se za pomoć obratili Udruženju “Faros”.

Od tada, krenuo je mukotrpan proces dobijanja državljanstva BiH, od odlaska na razgovor u Ured za poslove sa strancima, do prikupljanja neophodne dokumentacije.

Svjetlo na kraju tunela stiglo je početkom ove godine, kada je uspjela dobiti takozvani bijeli karton. To joj je omogućilo da se i zakonski vjenča za svog supruga. Bijeli karton bio je preduslov za dobijanje jednogodišnje vize, a ta viza je nadalje “auto-put” ka državljanstvu BiH.

“Ja sam dobila vizu na godinu dana, još čekam državljanstvo, a za to su mi rekli da mora proći tri do pet godina. Mislim da bi država na neki način trebalo da ubrza ovaj proces, da se olakša ljudima poput mene”, navodi Senada.

Slučaj Senade Asan nije ni prvi, a ni posljednji u BiH. Osobe koje nelegalno borave u BiH, a koje su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici su većinom iz Srbije, kaže za “Nezavisne novine” Velida Salihović iz Udruženja “Faros”.

“Oni uglavnom nisu apatridi, ali zato njihova djeca jesu, jer ne mogu biti upisana u BiH, zato što su majka ili otac iz Srbije. Majka obično sa tuđom zdravstvenom knjižicom ode da se porodi i zato ima niz prepreka da se ti krivo uneseni podaci isprave i unesu u matični ured. Ti ljudi su apatridi”, navodi Salihovićeva.

Ona pojašnjava koliko je težak proces dobijanja bh. dokumenata.

“U 99 odsto slučajeva kojih sam ja radila, postojale su manje greške u upisu u rodne listove gdje su bila pomiješana slova i pismo. Kada to ispravimo, a to traje oko tri mjeseca, onda se oni prijavljuju u Odjel za strance, gdje ih evidentiraju da su u prekršaju. Nakon toga, pošto su u vanbračnoj zajednici, daju im se olakšani načini legalizacije boravka, ali prvo moraju formalno napustiti BiH, ali bez mjere da se ne mogu odmah vratiti. Ubrzo nakon toga oni dobijaju ‘bijeli karton’, vjenčavaju se i proces ide kraju”, priča Salihovićeva.

U prethodnih deset godina ona kaže da je 36 osoba dobilo državljanstvo. Bilo je, ističe, i onih koji su odustali od čitavog procesa.

“Imali smo jedan slučaj da je jedan čovjek prevaren, jer mu je data lažna lična karta, on je uhapšen pa deportovan”, navodi Salihovićeva, te dodaje da je najveći problem pravno nevidljivih ljudi to što nemaju zdravstveno osiguranje.

“Praktično nemaju pravo ni na kakvu socijalnu pomoć, niti pravo na korišćenje javne kuhinje, ne mogu da se prijave ni preko supruga na osiguranje”, kaže ona.

BiH se, zajedno sa brojnim zemljama, obavezala, da će uz podršku UNHCR-a okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, na kraju decembra 2022. godine u BiH postoji 28 slučajeva apatridije. Najčešće su to osobe romske populacije ili izbjeglice, koje ne mogu ili teško dokazuju svoje porijeklo i vezu sa državom.

“Lice bez državljanstva (apatrid) i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo samo ako u priznatom statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

Bakir Mrkonja iz Udruženja “Vaša prava”, koje aktivno sa Ministarstvom radi na rješavanju ovih problema, tvrdi da je broj slučajeva apatridije trenutno manji od navedenih 28, jer su u međuvremenu brojni riješeni.

“Kroz različite postupke mi smo za više od 4.500 osoba koje su u našoj bazi obezbijedili da ostvare pravo na državljanstvo. Ostali su nam neki komplikovani slučajevi, koji su vezani za ljude koji se vraćaju iz inostranstva, a koji ne mogu priložiti adekvatno izdat rodni list države iz koje se vraćaju”, pojasnio je Mrkonja.

NEZAVISNE

Nastavi čitati

Aktuleno