Ukidanje pritvora Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, trojici najviših funkcionera Republike Srpske, dodatno je produbilo sumnje u nezavisnost pravosuđa Bosne i Hercegovine i izazvalo nove političke tenzije u zemlji. Umjesto da smire situaciju, odluke Suda i Tužilaštva BiH podgrijale su bojazan da pravda u BiH nije jednaka za sve.

Prvo zajedničko saopštenje ovih pravosudnih institucija, bez ikakvih dodatnih pojašnjenja i potpuno zatvorenog postupka za javnost, ostavilo je građane i analitičare u nedoumici. Mnogi tvrde da je pravosuđe još jednom pokazalo slabost pred političkim pritiscima.

“Politička pobjeda” ili unaprijed dogovoreni manevar?Nakon što se Dodik 4. jula dobrovoljno pojavio pred Sudom BiH, bez prisustva medija i bez određivanja pritvora, iste mjere su potom izrečene i Viškoviću i Stevandiću. Svim trojici određeno je da se javljaju sudu svakih četrnaest dana, bez drugih ograničenja.

Zvaničnici Republike Srpske ovaj potez doživljavaju kao pravnu i političku pobjedu, dok opozicija i nezavisni analitičari vide unaprijed režirani scenario.

Politička analitičarka Tanja Topić za portal Buka ističe da su pravosudne institucije „poklekle pred političkom silom“.

„Ovaj slučaj pokazuje da su pojedinci iznad zakona. Imamo sistem u kojem osoba može postati – zakon,“ poručila je Topić, ističući da se više ne može govoriti o nezavisnom pravosuđu u BiH.

Vukanović: „Tamo gdje se pravda kupuje, života nema“

Narodni poslanik Nebojša Vukanović upozorava da je BiH već duboko ušla u političku krizu i da su njene institucije zarobljene.

„Političke elite postavljaju svoje ljude u pravosuđe i bezbjednosne agencije, koje potom koriste kao štit. Tako nastaje nepravda“, kaže Vukanović.

Podsjeća da su svi trojica funkcionera ranije najavljivali da neće prihvatiti pozive Suda BiH jer ga ne priznaju.

„A onda su svi pohrlili u Sarajevo. Sad više ništa nije ni neustavno, ni ponižavajuće. To je poraz institucija“ zaključio je dodajući da je trojac ovaj način “kukavički pogazio Narodnu skupštinu” koju inače koriste za donošenje neprovodivih zakona sa kojim onda trguju sa političarima u Federaciji i/ili sa međunarodnom zajedniciom.

Vukanović posebno ističe da se u Republici Srpskoj izbjegavaju saslušanja visokih funkcionera, dok se u Federaciji BiH i zemljama Evropske unije protiv premijera i ministara vode ozbiljni sudski procesi.

“Tamo gdje se pravda može kupiti novcem, tamo života nema”, zaključio je Vukanović.

Radojičić: Presuda Dodiku može prelomiti političku krizu

Igor Radojičić, predsjednik Pokreta „Svojim putem“, smatra da bi drugostepena presuda Miloradu Dodiku mogla prelomiti trenutnu političku krizu.

U podcastu portala Buka naveo je da bi oslobađajuća presuda mogla smiriti tenzije, makar privremeno.

„Time bismo spustili stepenicu krize, iako bi to izazvalo nezadovoljstvo u Sarajevu i dijelu međunarodne zajednice,“ rekao je Radojičić.

S druge strane, ukoliko presuda bude osuđujuća, očekuje da bi mogao uslijediti ozbiljan politički potres, naročito ako Dodik odbije da je prihvati.

„U tom slučaju možemo očekivati blokade institucija, prekid komunikacije sa Sarajevom i dodatno pogoršanje odnosa sa zapadnim centrima moći,“ upozorio je Radojičić.

Crnadak: „Ne rušimo sistem zbog jednog čovjeka“

Potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak pozvao je na smirivanje tenzija i očuvanje demokratskih kapaciteta Republike Srpske.

„Ne dozvolimo da nas ubijede da je najveća opasnost u nama samima. Moramo čuvati sistem, nadležnosti i prava Republike Srpske, a ne da zbog jedne osobe trpimo svi,“ poručio je Crnadak.

Naglasio je da, ukoliko presuda Dodiku postane pravosnažna, institucije treba da rade svoj posao, ali da narod mora ostati taj koji bira svoju sudbinu.

„Nepošteno je da jedna politička presuda odlučuje o sudbini cijelog naroda,“ zaključio je on.

Dodao je da PDP poštuje institucije, ali neće dozvoliti destabilizaciju.

Šta slijedi?

Zakonski rok za donošenje drugostepene presude Miloradu Dodiku je 30 dana i ističe sutra 12. jula izjavio je Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, po struci advokat. Iako je riječ o instruktivnom roku, bez direktnih zakonskih sankcija za njegovo probijanje, svaki dan kašnjenja dodatno potkopava ionako krhko povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

Ako žalba odbrane bude usvojena, prvostepena presuda može biti poništena i slučaj vraćen na početak. Ako bude potvrđena, slijedi novi talas političkih tenzija, moguće blokade institucija i dalja polarizacija između entiteta i centralne vlasti.

Buka