Dok u Francuskoj traju rasprave o zakonskoj mogućnosti da se peta sedmica plaćenog godišnjeg odmora zamijeni isplatom naknade, to pitanje otvara i širu raspravu – koliko bi takav model bio primjenjiv i u durgim zemljama?

Francuski prijedlog, koji je najavila ministrica rada Astrid Panosyan-Bouvet, predviđa da radnici mogu sami odlučiti hoće li iskoristiti zakonski zagarantovanu petu sedmicu godišnjeg odmora ili će je “prodati” poslodavcu u zamjenu za novčanu naknadu. Mjera je predstavljena kao dio šireg paketa za podsticanje ekonomske aktivnosti i radne angažovanosti u zemlji.

Dok bi odluka o korištenju ili prodaji godišnjeg odmora ostala u potpunosti na radniku, sindikati i stručnjaci upozoravaju da takav model nosi rizik slabljenja prava na odmor, a time i zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.

U Bosni i Hercegovini zakonom je propisano da zaposleni imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, a praksa isplate odmora umjesto njegovog korištenja nije dozvoljena – osim u slučaju prestanka radnog odnosa, i to samo ako radnik objektivno nije bio u mogućnosti da iskoristi odmor.

Za razliku od Francuske, gdje se razmatra fleksibilniji pristup odmoru kroz kolektivne ugovore i dogovore s poslodavcem, u BiH bi takva opcija bila teško primjenjiva. Razlozi su brojni: od neujednačenih radnih prava između entiteta, preko slabih mehanizama zaštite radnika, do nedostatka socijalnog dijaloga u većini sektora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane da putem aplikacije “Telegram” sve češće stižu poruke sa linkom koji upućuje na fišing internet stranicu koja prikuplja lične podatke.

Iz MUP-a pojašnjavaju da u poruci koju korisnici dobiju, osim linka, piše da su na veb-stranici njihove slike, te da građani unosom podataka na tu stranicu rizikuju da im nepoznate osobe preuzmu “Telegram” nalog, dođu do ličnih podataka i njima direktno ili sa njima povezanim osobama nanesu materijalnu štetu.

“I sama aplikacija `Telegram` daje upozorenje da se sigurnosni kod potreban za verifikaciju naloga na drugom uređaju ne dijeli nikome, a i pojedini veb pretraživači upozoravaju da su navedeni linkovi nesigurni ili opasni”, saopšteno je iz MUP-a.

Naglašavaju da građani ne treba da pristupaju ovakvim sumnjivim linkovima, da uvijek provjere izvor sa kojeg su dobili ovakvu ili sličnu poruku, čak i ako se u prvi mah učini da je dobijena od poznatog kontakta, te da budu oprezni i uporede naziv kontakta i broj koji je sačuvan uz taj kontakt i provjeravaju relevantnost svakog linka, odnosno veb-adrese kojoj pristupaju.

“Ukoliko su građani pristupali predmetnim linkovima, te nisu sigurni da li im je nastupila posljedica, savjetujemo im da na aplikaciji `Telegram` izvrše provjeru da li je uz njihov uređaj na aplikaciju spojen još neki uređaj. To mogu učiniti na način što će otvoriti aplikaciju `Telegram` na svom uređaju, odu u `podešavanja`, zatim `uređaji` i izvrše uvid koji uređaji su spojeni na aplikaciju”, pojasnili su u MUP-u Srpske.

U slučaju da su građani oštećeni nekim od krivičnih djela, iz MUP-a pozivaju da se prijave nadležnoj policijskoj stanici, prenosi Srna.

Više informacija o zaštiti ličnih podataka na internetu i druge preventivne savjete građani mogu pročitati i na internet stranici Jedinice za visokotehnološki kriminalitet, Uprave kriminalističke policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske

Evropska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti skoro 23 odsto, što znači da se danas za jednu te istu svotu novca može kupiti daleko manje nego u pretpandemijskom periodu s početka 2020. godine.

Otkriva ovo i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti da je vrijednost evra u ovom posmatranom periodu značajno izgubila na svojoj vrijednosti, prvo zbog prekomjernog štampanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata pa samim tim i osnovnih životnih namirnica.

Prema ovom kalkulatoru, ono što se 2020. godine moglo kupiti za 100 evra, za to isto danas treba izdvojiti 23 evra više.

Evro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2 odsto, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve sumira, podvuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020. godine, odnosno realna vrijednost evra, s kojim je konvertibilna marka vanbračno vezana putem karensi borda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti daleko manje artikala nego prije pet godina.

Nekom će se učiniti da se ne radi o problematičnom gubljenju vrijednosti evra, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije.

Pretpostavimo da je neko 2020. imao mogućnost da “zašteka2 nešto evra za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000. Oni su u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija im je pojela 2.280, odnosno 11.400 evra. U slučaju 500.000 evra to iznosi čak 114.120.

Uzme li se kao reper veći vremenski razmak, može se vidjeti da se radi o trendu, da inflacija jede vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina pojela vrijednost evra za čak 53 odsto. Kupovna moć od 100 evra iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153.

Ono što je karakteristično za posljednjih pet godina jeste da su bila dva kritična period, i to 2022. i 2023. kada je inflacija pojela devet, odnosno šest odsto vrijednosti evropske valute. Primjera radi, ona je u vrijeme velike finansijske krize iznosila tek 3,34 odsto

Slična situacija je sa funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska dešavanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25 odsto, dok je švajcarski franak opet pokazao otpornost na sve spoljne uticaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo sedam odsto.

Neki su očigledno shvatili da držanje novca u slamaricama nije rješenje te da ako žele da sačuvaju njegovu vrijednost – nađu alternativu. Zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala.

Da je tako govori i kretanje vrijednosti ovog plemenitog metala na svjetskim berzama. Zbog velike potražnje cijena zlata je udvostručena u posljednjih pet godina. Jedna unca zlata je početkom 2020. koštala oko 1.800 dolara, a danas oko 3.400, što znači da jedan gram danas košta 178 maraka. Slična je priča i sa srebrom, koje je i poput zlata postalo interesantno mnogima koji pokušavaju da nađu odgovor na inflaciju te sačuvaju zarađeno i stečeno od inflatornog moljca, prenosi Glas Srpske.

Oni koji su recimo 2020. imali 50.000 evra i nisu bili u grupi onih koji su taj novac držali u nekakvom “šteku”, već su se odlučili da kupe zlato, u pomenutom periodu ne samo da su sačuvali vrijednost svog novca, već su i dobro profitirali, pa i kad se uzme u obzir valutna inflacija.

Ovi drugi to nisu uspjeli, pa čak ni oni koji su novac držali oročen u bankama.

Inflacija evra
GODINA VRIJEDNOST INFLACIJA

2020. 100 0,74

2021. 102,9 2,90

2022. 112,3 9,19

2023. 119,4 6,28

2024. 122 2,17

2025. 122,8 0,68