Connect with us

Društvo

SUPERĆELIJSKE OLUJE HARAJU Evropom! Sve jači udari tek dolaze

Nova istraživanja otkrivaju kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Evropi. Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da će Alpi, dijelovi centralne i istočne Evrope bilježiti značajan porast aktivnosti oluja
Ako globalna temperatura poraste za 3°C u odnosu na predindustrijski nivo, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se poveća i do 50%.

Šta je superćelijska oluja?
Za razliku od tipične grmljavine, superćelija ima duboku, rotirajuću kolonu vazduha – mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost – dok obične grmljavine brzo nestaju, superćelije mogu trajati satima i pokrivati ogromna područja.

Nastaju kada se topli i vlažni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose snažne vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pričiniti veliku štetu, piše Euronjuz.

Rastući rizik i ekonomske posljedice
Superćelijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve više štete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi evra.

Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veličine 6 cm oštetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje rušile drveće, uništavale usjeve i remetile željeznički saobraćaj.

Kako naučnci prate superćelijske oluje u Evropi?
Praćenje je dugo bilo teško zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Naučnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.

Alpi kao “žarište” superćelijskih oluja
Modeliranje je pokazalo da Alpi već sada bilježe prosječno 38 superćelijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na južnoj. Uz porast temperature od 3°C, broj bi mogao da se poveća za 50%, posebno ugrožavajući Švajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i južnu Njemačku.

Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, međutim, mogli bi da zabilježe pad učestalosti oluja. Generalno, za Evropu se predviđa porast od oko 11%.

Istraživači naglašavaju da Evropa mora da se pripremi za sve češće i intenzivnije oluje.

To podrazumijeva prilagođavanje infrastrukture, poljoprivrede, službi za hitne intervencije i osiguravajućih sistema. Razumijevanje uslova nastanka superćelijskih oluja ključno je za bolju spremnost.

(Euronews)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne naoblačenje uz JAK VJETAR

U BiH će biti uglavnom suvo, toplo i sunčano uz prolaznu umjerenu oblačnost od sjeverozapada ka istoku, a poslije podne se očekuje jače naoblačenje na zapadu i jugu uz kišu.

Ujutro će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode i s mogućom slabom kišom ponegdje na istoku, a oko rijeka i po kotlinama se očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Od očekuje se podne vjetrovito vrijeme, uz jak, u Krajini i olujni jugo. U Hercegovini veći dio dana biće oblačno sa povremenom lokalnom kišom.

Poslije podne i uveče jače naoblačenje na zapadu i jugu, koje će se do narednog jutra širiti ka svim predjelima i donijeti kišu lokalno i jaču, uglavnom u Hercegovini, gdje su mogući pljuskovi s grmljavinom.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od osam do 14, u višim predjelima od pet, a dnevna od 18 na jugoistoku do 27 u Krajini, u višim predjelima od 13 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: U Srpskoj rođeno 3.618 beba, a umrlo 7.429 osoba

Zamislite da u jednoj zemlji, koliko god mala ili velika bila, u jednom danu bude rođeno tek 5 beba. Da. Slovom i brojem – 5.

Ova, množemo slobodno reći, šokantna brojka dobijena je iz nekoliko porodilišta u Srpskoj. Rođene su 2 djevojčice i 3 dječaka. Najviše beba, uglavnom, bude rođeno u Banjaluci. Ali, isto tako često pročitamo da porodica nije bilo u Trebinju, Nevesinju, Foči, Doboju…

Na žalost, ovako male brojke su svakodnevica i realnost. I postaju norma. I uklapaju se u mnogo širu, dugoročniju i krajnje zabrinjavajuću sliku. Srpska izumire.

Povremeno se pojavi vijest o „baby boom“ kada se u jednom danu rodi 20, 30 ili 46 beba i tada kao da se na trenutak probudi nada. Ali to su, nažalost, izuzeci koji potvrđuju pravilo.

Demografska slika Republike Srpske za drugo tromjesečje ove godine više nije samo razlog za zabrinutost, već je alarm na najvišem nivou.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u tom periodu registrovano je samo 1.812 živorođenih beba, što je pad od 5,2% u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno, broj umrlih porastao je na 3.394, što je povećanje od 6,6%. Dakle, broj umrlih je gotovo duplo veći od broja rođenih.

Za 6 mjeseci ove godine u Srpskoj je rođeno 3.618 beba, a umrlo je 7.429 njenih građana.

Statistika pokazuje da smo za samo deceniju, na razlici broja rođenih i umrlih izgubili oko 70.000 ljudi.

Ovaj demografski pad posljedica je više faktora, od masovnog iseljavanja mladih, nezaposlenosti, nesigurnosti u budućnost, prekuspog života.

I nije ovo samo suva statistika, ovo su brojevi koji pokazuju da kao narod nestajemo. Jer, Srpska je prošle godine prvi put pala na ispod milion stanovnika. U tišini. Bez suštinske reakcije.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE Sveti apostol JAKOV

Postoji izreka da “riječ može i da rani i da izliječi”. Sutra, 23. oktobra, pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Svetog apostola Jakova, brata Gospodnjeg – sveca koji je životom i mučeničkom smrću pokazao koliko je snaga vjere jača od svake ljudske riječi.

Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, žene posebno treba da se prisjete važnosti praštanja i smirenosti, a običaj nalaže – umjesto praznih riječi, da u tišini učine nešto dobro.

Ko je bio Sveti Jakov, brat Gospodnji
Sveti apostol Jakov bio je prvi episkop Jerusalima i jedan od onih koji su neposredno svjedočili o Hristovom vaskrsenju.

Zvali su ga “bratom Gospodnjim” jer je bio sin pravednog Josifa, iz prvog braka, a vremenom je postao stub prve hrišćanske zajednice.

Njegova Poslanica Jakovljeva i danas se čita kao jedan od najvažnijih tekstova o vjeri i djelu – jer Jakov je govorio da vjera bez djela ne vrijedi ništa.

Stradao je zbog svoje postojanosti: odbio je da se odrekne Hrista, bio bačen sa hrama i kamenovan. Predanje kaže da je umro moleći se za svoje mučitelje, izgovarajući posljednje riječi: “Gospode, oprosti im, jer ne znaju šta čine.”

Običaji na Jakovdan: Praštanje i čuvanje jezika
U srpskom narodu, Jakovdan je poznat kao dan kada se “prašta zlim jezicima”.

Vjernici vjeruju da je upravo tog dana potrebno oproštanjem očistiti dušu od klevete i ogovaranja, jer svaka izgovorena riječ nosi težinu.

Žene su, prema starom običaju, u ranu zoru prale lice hladnom vodom — ne “da otjeraju duhove”, kako to često netačno pišu portali, već da simbolično “operu sve što su rekle ili čule što ne priliči”, da u novi dan uđu s čistim mislima.

Takođe, običaj je da se u kući ne raspravlja, da se govori blago i da se pomiri s onima s kojima ste u svađi. Vjeruje se da svaka riječ izgovorena s ljutnjom na ovaj dan može donijeti nemir koji traje cijele zime.

Nastavi čitati

Aktuelno