Ljeto se bliži kraju a septembar označava povratak u rutinu. Koštalo je ljetovanje, koštalo je i opremanje za školu, a košta i sve ono što spada u svakodnevne životne potrepštine. Sindikalna potrošačka korpa u BiH premašila je 3.000 KM.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je kako veliki broj građana ne živi više na granici već ispod granice siromaštva.

Sućeska je za N1 kazala kako trenutno rade izračun potrošačke korpe za prethodni mjesec, ali očekivanja su da će premašiti iznos od 3.500 KM. – Kao što znate, uvijek u avgustu i septembru ona košta čak i znatno više nego u ostalim mjesecima tokom godine, posebno u avgustu, jer tad su pripreme za početak nove školske godine. Tako da je sigurno da će ona za avgust mjesec premašiti iznos od 3.500 KM. To je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine, iako smo i prethodnih godina bilježili značajan rast troškova za četvoročlanu porodicu u mjesecu avgustu, ali ove godine je to dodatno zato što sami ste svjedoci da svjedočimo poskupljenju osnovnih prehrambenih proizvoda i higijenskih stvari, a da ne govorimo o svim ovim potrepštinama koje su potrebne porodicama koje imaju školarce, znači nabavka knjiga, nabavka školskog materijala, pribora, ruksaci, odjeća, obuća itd – navela je Sućeska.

“Ljudi su primorani da kupuju jedan paradajz, prije to bilo sramota”

Istakla je kako iz mjeseca u mjesec iznos potrošačke korpe bude veći u rasponu od 200 do 300 KM. Linker
– Ima taj kontinuirani rast, on je nekad blaži, nekad je malo više izražen, ali činjenica jeste da mi već godinama u suštini svjedočimo tom nekom kontinuiranom porastu cijena na koje, evo, do sada još uvijek nismo imali adekvatan odgovor od strane nadležnih. Poskupilo je u suštini gotovo pa sve. Posebno sa komunalnim uslugama u Kantonu Sarajevo, i električna energija je sada poskupila za domaćinstva. Postoji velika vjerovatnoća da će najveći broj domaćinstava sada plaćati veće iznose za električnu energiju nego što je to bio prethodni slučaj – rekla je ona.

Navodi da kada govorimo o prehrambenim proizvodima, poskupilo je meso, poskupilo je voće i povrće da ne govorimo.

– Nažalost, mi kao zemlja koja proizvodi i voće i povrće, smo došli u situaciju da najveći broj naših sugrađana više sebi ne može priuštiti voće, ni kilograma, kamoli da govorimo o nekim većim količinama. Vi svjedočite svaki dan ako odete u prodavnicu ili na pijacu da ljudi kupuju bukvalno po komad, što je prije bilo nezamislivo, prije je bilo sramota da odete na pijacu, a da ne kupite bar kilogram nečega. Nažalost, ljudi su primorani sada da kupuju jedan paradajz, jednu krastavicu ili krompir itd – rekla je ona.

Navela je i cijene na pijaci koja su dosta veće nego ranije. – Mi smo u ovim mjesecima znali imati cijenu krompira od 0,50 – 0,60 KM, sada vam je 1,5 KM. Paradajz je 3,5 KM, a da ne govorimo o nekim sad stvarima tipa nektarina ili nekog voća koje smo navikli negdje jesti u ove ljetne mjesece. Tako da, nažalost, to je ono što najviše pogađa ljude, kada nam podignete cijene hrane. Ne trebamo zaboraviti ni lijekove. Nekako se uvijek baziramo na Kanton Sarajevo gdje je i ta esencijalna lista prilično duga što se tiče lijekova, međutim nije takva situacija u ostalim kantonima. Tako da, i tu ljudi moraju izdvojiti više novca. A evo sad za roditelje školaraca. Kada odete i vidite koliko je cijena jedne obične sveske, koliko je cijena olovaka, bojica – onda su ti iznosi za najveći broj naših sugrađana, nažalost, neizdrživi da ih mogu platiti od onih primanja koja imaju – upozorila je.

Čaušević Sućeska navela je kako je stav sindikata širom Evrope da u svim zemljama iznos minimalne plate bude jednak iznosi polovine potrošačke korpe.

– Ne možete vi napraviti neki jedinstveni iznos koji bi bio primjenjiv u čitavu Evropsku uniju s obzirom da je razlika u ekonomijama od zemlje do zemlje. Međutim, to je ona granica koja bi se ustvari trebala postaviti kao minimum, da najniža plata predstavlja polovinu mjesečnih troškova. Mi kad kažemo da prosječna plata jedva pokriva polovinu, trebamo imati na umu da najveći broj radnika i radnica nemaju tu platu – navela je ona.

Kaže da kada se gleda statistički, podižu se plate koje su plate direktora, plate različitih IT sektora, bankarski sektor, sve to ulazi u obzir, ali kada vi vidite kolika je plata ljudi u industrijskom sektoru, uslužnim djelatnostima, onda u suštini taj iznos je puno, puno niži od toga što je prosječna plata.

– Tako da, sve dok ne dođemo do tog nekog nivoa da minimalna plata pokriva polovinu troškova, imaćemo situaciju ovako kakvu imamo, a to je da zaista veliki broj ljudi, nažalost, živi ispod granice siromaštva. Znači, nije to više na granici siromaštva, jer mi moramo uvijek imati na umu i nivo kreditne zaduženosti naših građana. Kod nas su ljudi bukvalno, mislim da su rijetki građani BiH koji nemaju baš ni jedan kredit. Da li se to radi o kreditu za nabavu godišnje obuće, pa evo sada školskog pribora, da li se radi o kreditima za liječenje, nažalost, da li se radi o kreditima za rješavanje stambenog pitanja, ako pomenu automobile ili bijelu tehniku, šta god, u suštini, u ovom trenutku, nažalost, mislim da nema ni jedan građanin ili su vrlo rijetki u BiH koji nema bar jedno kreditno zaduženje. Na ono što primite platu, vi već imate određeno odbijanje nekog obaveznog iznosa, pa onda bilo kakvo povećanje troškova vam ustvari predstavlja još mnogo veće opterećenje na ono što vam ostane kada platite sve ono što morate kao obavezu – zaključila je ona.

Ljetovanje postalo luksuz

Rijetki su ljudi koji su mogli otići na ljetovanje, a da to nije značilo ili uzimanje nekog kredita ili plaćanje na rate.

– Cijene su i na primorju porasle, to su svi ovi ljudi koji su bili svjedočili tome, tako da nije BiH sad izdvojeni otok na kojem su samo porasle cijene i ta situacija se desila i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, tako da onda za naše ljude to predstavlja još dodatni trošak, jako odu tamo neki privatni smještaj i uspiju naći neku povoljniju cijenu dok vi kupite sebi hranu, dok priuštite sebi neki izlazak na večeru, djeci sok, sladoled, u suštini, ljudi razmišljaju o tome da se treba vratiti u BiH i da treba nastaviti živjeti i opremati djecu, evo, sad za školu, na primjer – kazala je Čaušević Sućeska u novom danu.

U nedjelju, 7. septembra 2025. godine, u većem dijelu zemlje očekuje se pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom jutarnjih sati po kotlinama Bosne moguća je pojava magle, dok će vjetar u južnim i jugozapadnim krajevima puhati slab zapadni i jugozapadni, a u ostalim dijelovima zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura zraka iznosiće od 12 do 18 stepeni, na jugu do 22, dok će najviša dnevna temperatura biti između 23 i 29, a na jugu zemlje do 32 °C.

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Horozović je dodao da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

“To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava”, naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

“Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja”, naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

“U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih”, naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora – finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta”, konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

“Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite”, pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

“Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja”, rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.

(Srna)