Connect with us

Društvo

SUŠA OPUSTOŠILA VOĆNJAKE I NJIVE U SRPSKOJ: Ekstremno visoke temperature napravile ogromnu štetu

Ekstremno visoke temperature koje su u Republici Srpskoj na snazi skoro dva mjeseca, napravile su nesagledive štete na voću, povrću i žitaricama.

To poručuju domaći proizvođači, koji naglašavaju da su vreline i nedostatak padavina desetkovali rod poljoprivrednih kultura.

Voćarima je najžalije jabuke, koja sa 65 odsto proizvodnje dominira u voćarstvu.

“Štete su ogromne. Ono voća što je ostalo neće moći ni u treću klasu, odnosno u proizvodnju. Voćke koje su kvalitetnije, leže na zemlji. Nešto kruške i šljive je opstalo, jer je obrano prije ovih žega, ali je jabuka, kao dominantna kultura skroz stradala. Teško ćemo se od ovoga oporaviti” ističe predsjednik Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinović, piše Srpskainfo.

Ništa bolje nije prošlo ni povrće na otvorenom koje, upozoravaju povrtari, i dalje gori.

“Stradale su lubenice, paprike, paradajz luk. Uprkos navodnjavanju, plodovi su pretrpjeli velike ožegotine. Ono povrća što je opstalo, ima sitan plod. Čak i krompir gori u zemlji. Neke kulture su, od vrućine, stradale u čak 70 odsto slučajeva, dok je, u prosjeku, povrtarska proizvodnja podbacila najmanje 40 odsto. Postoje i sistemi za navodnjavanje, ali ne pomažu puno” naglašava povrtar iz Kosjerova, Brane Mastalo.

Kad je riječ o žitaricama, kukuruz je, takođe, pretrpio ogromnu štetu. Mnogi ratari su ga već isjekli u silažu, bar da imaju nešto stočne hrane. Drugi ga beru, kako oluje koje najavljuju, ne bi uništile i to malo što je ostalo. Optimalni rok za žetvu je sredina oktobra, ali ljudi ne smiju da čekaju, ne bi li bar nešto spasli, Međutim, i ono što opstane biće izuzeno nekvalitetno. Sve je propalo. Nakon dva mjeseca katastrofalne suše, kukuruz je spržen”, poručuje predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, Savo Bakajlić.

Loading...

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno