Visoke temperture poslednjih dana prže semberske njive. Ugrožene su sve biljke, najviše kukuruz. Hoće li ta žitarice kojom je zasijan najveći broj parcela uspjeti da preživi dok željno očekuje kapi kiše i da li će se, zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika, poljoprivrednici odlučiti da svoje njive zasiju nekim drugim kulturama?
Poljoprivreda u Srpskoj je ponovo na koljenima. Sunce prži, kiše nema ni na vidiku više od mjesec dana, a kako stvari stoje, neće je, bar one ozbiljnije, uskoro ni biti. Pate svi, ali najviše biljke: povrće, voće i žitarice. Zalijevanje, kažu poljoprivredni proizvođać iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, Drago Tomić.

“Dok se navodnjava, biljka se malo osvježi, ali se zemlja brzo osuši, suv je vazduh. Biljke treba da oprašuju cvjetove, a kad je vazduh suv, oplodnja je smanjena, maltene je nema. Zbog toga će i prinosi biti smanjeni”, objašnjava Tomić. Biljke koje se u Semberiji gaje na otvorenom teško podnose visoke temperature, kaže Tomić. Dodaje da se lubenice i dinje drže malo bolje ali ovakva suša, koja prijeti da će potrajati, nije dobra ni za njih. “Mogu da podnesu neke kraće intervale suše i kad nastupi normalnije vrijeme, ponovo se regenerišu, donose normalno plodove, ali ovo ako potraje neće biti dobro. Ono može da uspije je da se, eventualno, radi sa nekim orošivačima, da se postigne mikroklima, ali sve to proizvodi dodatne troškove”, navodi Tomić.

Najugroženiji su proljećni usjevi, kukuruz i soja. Rast kukuruza je već usporen, a listovi se uvrću zbog nedostatka vlage, dodaje Živko Marković, poljoprivredni proizvođač iz Ljeskovca kod Bijeljine. “Prošle godine kukuruz je u ovo doba bio u mnogo boljem stanju zato što je imao kišu, imao je mnogo bolji sklop. Sad je kukuruz kasnije posijan, tako da nema sklop da zadrži vlagu. To je tako tamo gdje je struktura zemljišta takva da je zemljište teško pa brzo otpušta vlagu”, kaže Marković.

Priključak za navodnjavanje je sada besplatan za one koji mogu da priušte potrebnu opremu pa oni mogu sa zalivaju kukuruz. Ali, Marković ističe da se stari način zalivanja pumpom i cijevima koji troši gorivo uopšte ne isplati. “Prošle godine smo navodnjavali dio Ljeskovca, Patkovaču, Golo Brdo, dio do Amajlija. Sve što smo više zalivali kukuruz, više ga je hvatala neka bolest, crvenilo. Sve što je kukuruz bio svježiji više ga cikada uhvatila, obolio je. Više smo imali od kukuruza koji nismo zalivali od onog koji jesmo.” Zbog sve ekstemnijih temperatura, naglašava Marković, poljoprivredni proizvođači će početi da odustaju od sjetve kukuruza.

“Sijaće se uljana repica, ječam, ozimi usjevi, pšenica, suncokret možda. Ova godina je presudna da vidimo kako će biti. Ja imam nekih 10do 15 hektara pod kukuruzom. Da sam znao da će biti ovakva suša, ne bih posijao ni hektara, kamo li više”, kategoričan je Marković. Povrtari će takođe u borbi sa skupom proizvodnjom ostati prepušteni sami sebi. Kažu da razumiju negodovanje građana zbog visokih cijena ali podsjećaju da između njih kao proizvođača i krajnjih potrošača postoje razni preprodavci i nakupci koji svoju nemalu zaradu ugrađuju u cijenu njihovih proizvoda.

Ovogodišnja suša će očigledno koštati sve, a najviše građane.
BN