Connect with us

Društvo

ISTINA ILI MARKETINŠKI TRIK: Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

“Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

“Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

“Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

“Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

“Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

“‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

Related Topics:

Društvo

DJEVOJČICA IZ BiH ŽELJELA JEDNU OVCU, pa dobila stado (VIDEO)

Djevojčica Ajla iz Odžaka imala je želju da dobije jednu ovcu, a od dobrih ljudi dobila je stado, koje trenutno broji 11 grla, ali će ih biti još.
Ona ne krije oduševljenje jer je njena želja ispunjena – nije, kaže, vjerovala da će se ovo desiti.
U ranijem razgovoru za Youtube kanal “Srednja Bosna danas”, ona je nagovijestila da bi voljela imati jednu ovcu. Sada ima devet ovaca i dva ovna. “Hvala ljudima. Biće toga, ako Bog da, još”, rekla je Ajla, koja je učenica osmog razreda.

Kaže da poslije nastave dođe kući, te sa bratom čuva ovce.

“Subotom i nedjeljom, takođe. Izlasci mi nisu puno bitni. Više oko ovaca brinemo. Meni ovo nije teško”, kaže Ajla, navode “Nezavisne novine”.

Djevojčica Ajla iz Odžaka imala je želju da dobije jednu ovcu, a od dobrih ljudi dobila je stado, koje trenutno broji 11 grla, ali će ih biti još.

Ona ne krije oduševljenje jer je njena želja ispunjena – nije, kaže, vjerovala da će se ovo desiti.

U ranijem razgovoru za Youtube kanal “Srednja Bosna danas”, ona je nagovijestila da bi voljela imati jednu ovcu. Sada ima devet ovaca i dva ovna.

“Hvala ljudima. Biće toga, ako Bog da, još”, rekla je Ajla, koja je učenica osmog razreda. Kaže da poslije nastave dođe kući, te sa bratom čuva ovce.

“Subotom i nedjeljom, takođe. Izlasci mi nisu puno bitni. Više oko ovaca brinemo. Meni ovo nije teško”, kaže Ajla.

Nastavi čitati

Društvo

TRAGEDIJA RODILA HUMANOST! Roditelji donirali organe kćerke, spaseno pet života

Dora Lukić (17) preminula je nakon saobraćajne nesreće, a njeni roditelji su donirali njene organe.

Za svakog roditelja najteža moguća trauma na svijetu je gubitak djeteta, a u tim trenucima nezamislive boli Dorini roditelji, otac Daniel i majka Ines, donijeli su veoma tešku ali plemenitu odluku te su donirali organe svoje kćerke.

Zahvaljujući toj odluci, spasili su pet života, u Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama. “Znao sam da bi ona to željela. Ona ne bi ni razmišljala, njoj je samo bilo važno pomagati svima, ljudima, životinjama… Tako da bi milijun posto željela donirati organe. Takva je bila, ponos naš”, rekao je za 24 sata slomljeni otac Daniel.

Podsjećamo, na Radničkoj cesti u Zagrebu 26. januara u 17.20 sati u saobraćajnoj nesreći teško je stradala srednjoškolka Dora Lukić dok je na crvenom prelazila obilježeni pješački prelaz. Na nju je naletio automobil volkswagen zagrebačkih registarskih tablica kojim je upravljala 50-godišnja žena. Uprkos velikim naporima doktora, Dora je 48 časova nakon nesreće podlegla od zadobijenih povreda u KBC-u Rebro. Imala je samo 17 godina. Pred njom je bio život, navodi 24 sata.

Nastavi čitati

Društvo

Pogledajte ALARMANTNI SNIMAK sa rijeke Drine koji izaziva MUČNINU I BIJES (VIDEO)

Poražavajući snimci sa rijeke Drine proteklih dana šire se društvenim mrežama i zgražavaju javnost, ali ne i – nadležne.
Nažalost, poznato je da se ova, nekada jedna od najčistijih rijeka „zelena ljepotica“, koja je i prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, posljednjih godina zloupotrebljava i koristi kao plutajuća deponija.
Naime, očigledno je da, sudeći po snimcima, tone najrazličitijeg otpada dio građana odlaže, tačnije baca direktno u Drinu, kao da će ova napaćena rijeka svo to silno smeće progutati, neutralisati, izbrisati. Realnost je, nažalost, potpuno suprotna.

Đubre ne nestaje, već se množi, odnosno sve više ljudi koristi rijeku kao džinovski kontejner, a otpad postaje masovni ubica živog svijeta koji nastanjuje ovu prirodnu ljepotu. Odlaganjem smeća u rijeku ozbiljno se zagađuje zemljište i vazduh, ugrožava zdravlje ljudi i životinja i konačno uništava kompletna okolina.

Uz video o rijeci Drini, portal Prvi Prvi na skali, objavili su na Instagramu i komentar Branislava Stankovića, istoričara iz Šapca, koji slikovito opisuje naš odnos prema prirodi, koja nam je preko potrebna, isto koliko smo i mi njoj.

„Kada čovjek ovo vidi može samo da se rasplače nad sudbinom ove zemlje kojoj nisu potrebni neprijatelji, dovoljno je imati neuređenu državu! Svi smo mi država! Odakle ovolika količina destrukcije u nama?“

 

Povodom najnovijih snimaka zagađenja Drine, oglasio se Akademski plenum. Oni su po ko zna koji put ponovo upozorili javnost na alarmantno zagađenje ove rijeke plutajućim otpadom i predložili rješenje u vidu uspostavljanja stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji radi neprekidno (24/7), a bio bi postavljen na mjestu gdje se otpad prirodno zaustavlja.

„Takav sistem podrazumijeva usmjeravanje otpada plutajućim barijerama, mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada na Drini i direktan utovar u kamione“, naveo je Akademski plenum u saopštenju, napominjući da to nije idejno, već tehnički razrađeno i izvodljivo rješenje, koje omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe i bez štetnog uticaja na ekosistem.

Akademski plenum ukazao je da zagađenje Drine nije nešto novo, ali je slika koja prikazuje kako se aktuelni režim odnosi prema bilo kakvom problemu u Srbiji – pušta ga da raste dok brana ne pukne.

„Svake godine, usljed porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke, velike količine otpada dospijevaju u Drinu i akumuliraju se kod hidroenergetskih objekata. Uklanjanje dijela tog otpada povremenim akcijama ne mijenja činjenicu da se problem ponavlja iz godine u godinu“, naveo je Akademski plenum, ističući da se zagađenje Drine ne može rješavati kampanjama, niti simboličnim intervencijama.

Nastavi čitati

Aktuelno