Connect with us

Društvo

Svaka zloupotreba bolovanja u Srpskoj BIĆE SANKCIONISANA

Nakon što je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, odnosno da bolovanje koristi onaj ko je i bolestan, poslodavci iz Srpske ističu da će na ovaj način svaka zloupotreba bolovanja biti sankcionisana.

Između ostalog, novim pravilnikom jasno je precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojima je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO RS. Cilj ovih izmjena je preciznija odredba u pravilniku kako bi i porodičnim doktorima olakšali tumačenje propisa u praksi. Fond je, takođe, uvažio i sugestiju poslodavaca koja se odnosi na preciznije ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana.

“Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju”, navodi se u Pravilniku.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da poslodavci podržavaju nastojanje Fonda zdravstvenog osiguranja da se spriječe zloupotrebe bolovanja.

“Vjerujemo da će predmetne izmjene ovog pravilnika dati rezultate u primjeni i jako je bitno da se pošalje poruka i radnicima, ali i ljekarima porodične medicine da će svaka zloupotreba biti sankcionisana i da će biti prepoznata i da to predstavlja težu povredu radne discipline”, kazao je Aćić.

Prema njegovim riječima, očekuje ali i poziva poslodavce da u što većoj mjeri i ako imaju sumnju u zloupotrebu da koriste institute koji su uspostavljeni u FZO RS i da potraže zaštitu svojih interesa kroz proceduru koja je definisana u zakonu.

“Nastojimo da se kroz izmjene pravilnika sankcioniše, da se prepoznaju problemi i vjerujemo da će to biti dobra stvar i da će u konačnici imati dobre rezultate”, kazao je Aćić.

I Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je da je stav Unije poslodavaca da nikada ne smiju biti u pitanju ljudi koji su zaista bolesni i koji imaju potrebu za liječenjem.

“Nikada ne bismo podržali da se osporavaju takva prava. Ali što se tiče zloupotreba koje se koriste prilikom bolovanja – zloupotrebe su da je čovjek na bolovanju a radi negdje na crno, ili čak ima i slučajeva da ode u inostranstvo i radi, kao i da ljudi koriste bolovanja da bi radili sezonske poslove”, kazao je Škrebić i dodao da ovakve vrste zloupotreba predstavljaju problem svim poslodavcima.

“I to nije problem samo u privatnom sektoru, nego čak i u javnim ustanovama i preduzećima”, pojasnio je Škrebić i dodao da podržavaju sve promjene koje idu prema tome da smanje zloupotrebe.

Iz FZO RS kazali su da je ovaj pravilnik u proteklih nekoliko godina korigovan više puta, uvedeni su novi kontrolni mehanizmi koji su ostali i sada, pojednostavljene su procedure odobravanja bolovanja za trudnice, nepokretna lica i slično.

“Kada je riječ o kontrolnim mehanizmima, još ranije je omogućeno i to ostaje i sada u pravilniku da poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja. Na osnovu tog zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti”, kazali su iz Fonda.

Vanredna ocjena bolovanja
Iz Fonda su rekli da je u prošloj godini 90 poslodavaca za 114 radnika zatražilo vanrednu ocjenu bolovanja. Za 63 radnika data je ocjena da su sposobni za rad, a za 51 data je ocjena da se bolovanje produžava.

U 2022. godini 52 poslodavca su za 57 radnika podnijela zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja. Za 29 radnika je data ocjena da su sposobni za rad, dok je za 28 radnika prvostepena komisija procijenila da su i dalje privremeno spriječeni za rad.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Topao i sunčan jesenji dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od nula do šest, na jugu do osam, dok će se maksimalna kretati od 13 do 19, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar poslije podne i uveče na jugozapadu i umjeren, promjenljiv ili južnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO U BIH: Autoceste FBiH traže 95 miliona evra za dionicu za koju su TVRDILI DA JE ZAVRŠENA

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u utorak nije odobrena odluka o zaduženju Federacije BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi izgradnje poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5C.

Odluka nije dobila potrebnu većinu glasova, iako je ranije dobila saglasnost Predstavničkog doma. Bez odobrenja oba doma Parlamenta, zaduženje ne može stupiti na snagu.

Planirani kredit iznosio je 95 miliona evra, s rokom otplate od 11 godina i četvorogodišnjim grejs periodom, a implementaciju projekta trebalo je da vodi preduzeće Autoceste Federacije BiH.

Zanimljivo je da se odluka odnosi na dionicu dugu 5,5 kilometara, za koju su iz Autocesta FBiH ranije navodili da su radovi već završeni.

Radovi još nisu potpuno završeni
Iz Autocesta su još krajem ljeta naveli da su radovi pri kraju i da je otvaranje planirano za oktobar. Sredinom oktobra izjavili su za portal Fokus da je u toku tehnički prijem dionice, što je ukazivalo na to da su građevinski radovi završeni. Tada su poručili da će dionica biti puštena u saobraćaj čim Komisija završi svoj posao.

Međutim, ekipa portala BiznisInfo.ba je krajem oktobra obišla dionicu Poprikuše – Nemila i utvrdila da radovi i dalje traju.

Iako su prema planu građevinski radovi trebalo da budu završeni do septembra, a otvaranje planirano za oktobar, dionica još nije u potpunosti gotova.

Veći dio trase je već asfaltiran, a mostovi i vijadukti s obje strane tunela su funkcionalni. Ipak, manji dio trase kod Topčić Polja još se gradi, pa će otvaranje, prema trenutnom stanju na terenu, biti pomjereno za narednu godinu.

Ipak, teško je povjerovati da je za preostale radove potrebno čak 95 miliona evra, jer je ostalo još vrlo malo posla. Stoga nije jasno da li je novac koji se sada traži kreditom potreban za nastavak radova ili, vjerovatnije – kao pokriće već potrošenih sredstava.

Autoceste FBiH svakako bi javnosti trebalo da pojasne ovu situaciju.

Tunel Bosna – najduži cestovni tunel u BiH
Najznačajniji objekat na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji će nakon otvaranja postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Gradnja tunela je završena.

Tunel, koji je ranije bio poznat pod imenom Golubinja, omogućiće vozačima da izbjegnu zahtjevnu obilaznu trasu kroz kanjon rijeke Bosne, čime će se značajno skratiti putovanje prema sjeveru zemlje, prenosi Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

PAD STRANIH ULAGANJA U BIH: Investicije manje za 111 miliona KM, najviše novca stiglo iz Hrvatske i Njemačke

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine iznosile su oko 780 miliona KM i manje su u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

U ovim podacima stoji da su u prvoj polovini 2024. godine direktne strane investicije iznosile 891 milion KM, što znači da su za godinu dana DSI manje za 111 miliona KM.

U prvoj polovini ove godine najviše investicija je bilo iz Hrvatske, i to u iznosu od 203 miliona KM.

Slijede investicije iz Njemačke u vrijednosti od 174 miliona KM, pa Srbije 108 miliona KM.

Iz Slovenije su direktne strane investicije u prvoj polovini ove godine iznosile oko 85 miliona KM, a iz Austrije oko 52 miliona KM.

Italija je u prvoj polovini ove godine u BiH investirala oko 49 miliona KM, a Mađarska nešto manje od 39 miliona KM.

Direktne strane investicije iz Luksemburga bile su oko 34 miliona KM, a iz Turske oko 27 miliona KM.

Podsjećamo, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM.

“Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 milion KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 milion KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 milion KM”, saopšteno je ranije iz Centralne banke BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da trend smanjenja stranih direktnih investicija nije samo karakterističan za BiH, već za sve zemlje regije.

“Razloge za njihovo smanjenje nalazimo u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama EU koje su dominantni nosioci DSI u zemljama zapadnog Balkana. Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan evropskog kontinenta koje su postale konkurentnije u pogledu troškova proizvodnje. Treba naglasiti da BiH, za razliku od Srbije, nije u prethodnom periodu privlačila značajniji iznos DSI, pa će se ovo smanjenje manje reflektovati na dinamiku privrednog rasta”, istakao je Mlinarević.

Dodao je da u kontekstu politike prema DSI za nas je važno da ona bude usklađena sa željenom strukturnom transformacijom.

“Drugim riječima, potrebno je stimulisati dolazak DSI višeg nivoa dodane vrijednosti koje bi omogućile održivo zapošljavanje uz veće zarade i unapređenje konkurentnosti naše ekonomije. U tom smislu je potrebno ulagati u obrazovanje kako bi raspoloživost visokoobrazovane radne snage omogućila dolazak investicija većeg tehnološkog nivoa”, naglasio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Aktuelno