Connect with us

Društvo

Roditeljima u Srpskoj premalo 15 dana bolovanja za NJEGU DJETETA

U slučaju prehlada, viroza, stomačnih virusa, vodenih ospica i drugih dječjih bolesti, koje su na neki način bezazlene, roditelji djece mlađe od 15 godina u Srpskoj imaju pravo na bolovanje samo 15 dana.

Većini roditelja to je premalo, budući da su u te dane uključeni i vikendi.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazala Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, taj broj dana u jednoj kalendarskoj godini je nedovoljan.

“Djeca u uzrastu do 15 godina traže mnogo više od toga samom učestalošću obolijevanja. Za roditelja je malo 15 dana, gdje se računaju i dani vikenda”, kazala je Savinova i dodala da su ljekari nedavno stavljali i primjedbe na novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad upravo na tu temu.

Kako je rekla, kod obične prehlade kod djece ako se daje antibiotik potrebno je i sedam dana da se primjenjuje terapija, te samim tim roditelji za jednu prehladu izgube i sedam dana bolovanja, a, kako ističe, koliko u toku zime postoji takvih situacija.

“Pored toga i stomačni virusi, pa razna alergijska stanja”, kazala je Savinova i istakla da je majkama koje imaju djecu u tom uzrastu potrebno omogućiti barem 30 radnih dana bolovanja u toku godine.

“Svakako smatramo da je to mali broj dana koji je potreban za brigu i njegu bolesnog djeteta”, ističe Savinova.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kratko je rekao da su nadležni procijenili da je to optimalan broj dana koji je potreban za brigu bolesnog djeteta.

Postavlja se pitanje da li je to dovoljno, te da li je idealno. Vjerovatno da nije”, kazao je Kuprešak.

Jelena Bjelica, predsjednica Udruženja “Moje dijete”, koja je ujedno i urednica portala Moje dijete i istoimene Facebook stranice, istakla je za “Nezavisne novine” da je nedovoljno 15 dana bolovanja po djetetu.

“Ko može ograničiti dijete da bude bolesno 15 dana godišnje, pogotovo malo dijete koje je tek krenulo u vrtić i kupi sve moguće viroze. Vodeći ovu stranicu koju prati veliki broj roditelja mogu slobodno da kažem da je to među većim roditeljskim problemima. Često mi stižu pitanja da li je moguće da imamo samo 15 dana za bolovanje? Onda roditelj kad potroši tih 15 dana mora da se snalazi, dogovara sa porodičnim da otvara njemu bolovanje na neku dijagnozu, za šta neki nemaju razumijevanja ili ne smiju”, kazala je Bjelica.

Ističe da su sada još pooštrili kriterijume za otvaranje bolovanja, tako da će to biti dodatan problem roditeljima.

“Mora se uraditi detaljna analiza, uzeti u obzir da u današnje vrijeme veliki broj majki radi, da žive u gradovima gdje nemaju bliske rodbine koja bi čuvala dijete i slično”, pojasnila je Bjelica.

Banjalučanka Vanja M., majka jednogodišnje djevojčice, kaže da se prije dva mjeseca vratila na posao, te da je zbog čestih prehlada kćerke već iskoristila devet od 15 dana bolovanja.

“Kada mi je pedijatar objasnio da samo jedan roditelj godišnje za dijete može da iskoristi 15 dana bolovanja shvatila sam da ću morati koristiti svoj godišnji ako mi se dijete razboli, jer 15 dana za dijete koje ide u jaslice je premalo”, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je već bila prinuđena da iskoristi pet dana godišnjeg odmora kada joj je kćerkica dobila grip.

“Već me brine šta će biti kad iskoristim sav godišnji odmor. Nadam se da će se kćerkica brzo prilagoditi u jaslicama, te da će nam toplije vrijeme donijeti manje prehlada i gripa”, rekla je Vanja M.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kazali su da je pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske.

“Pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice, koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja”, kazali su iz Fonda.

Ističu da jedan od roditelja koji imaju dvoje djece ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, DAN PRAŠTANJA! Ove običaje morate ispoštovati

Sjećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vjernici obilježavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Poslednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubio u lijevu strana lica.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek svježa, majke ga trljaju deci po obrazima. Poslije se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mjesto u kući kao zaštitnik.

 

Nastavi čitati

Društvo

INTENZITET SAOBRAĆAJA POJAČAN! I dalje gužva na ovom graničnom prelazu

Intenzitet saobraćaja i dalje je pojačan na graničnom prelazu Gradiška na ulazu i izlazu u BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Frekvencija vozila pojačana je i na graničnom prelazu Karakaj na ulazu iz Srbije u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima saobraćaj je povremeno pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža do 30 minuta.

Nastavi čitati

Društvo

HODOČAŠĆE ZA POMOĆ MALENOM LUKI! Dejan Živić nakon 12 dana pješačenja stigao do OSTROGA

Manastir Ostrog i isposnica u kojoj se podvizavao Sveti Vasilije i u kojoj počivaju njegove mošti, decenijama važe za sveto mjesto u kojem bolesni traže i nalaze Božju milost i put do iscjeljenja duše ili tijela.

Na hodočašće od Kraljeva do Ostroga 10. aprila krenuo je Dejan Živić Žiži (51) sa željom da doprinese prikupljanju pomoći za liječenje šestogodišnjeg Luke Radovića iz Kraljeva. On je na svoje odredište stigao poslije pređenih 360 kilometara i 12 dana pješačenja.

Veteran Živić, potpredsjednik udruženja Pokret Srce heroja želi da dječaku Luki omogući liječenje i normalan život Živić je porijeklom iz Obilića na Kosovu i Metohiji, sa boravištem u Kraljevu.

Do penzionisanja bio je pripadnik Žandarmerije, a za ovo putovanje dobio je blagoslov iz Eparhije žičke. Na sebi je nosio garderobu sa obilježjima Pokreta Srce heroja i sa likom Luke kojem je, za transplantaciju matičnih ćelija u bolnici u Turskoj, potrebno tri i po miliona dinara.

Prije mjesec i po dana članovi Pokreta posjetili su porodicu Radović, koja živi u Ribnici i prije početka Živićevog pješačenja već uspjeli da prikupe skoro polovinu potrebne sume – 1.660.000 dinara, piše ATV.
– Nadam se da će nakon završetka ovog mog poduhvata na računu biti dovoljno novca da Luka nastavi liječenje – poručio je Dejan Živić.

Živić je pješačio preko Ušća, Raške, Novog Pazara, Ribarića, Mehovog Krša, Rožaja, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, a putovanje preko Podgorice i Danilovgrada završio je u Manastiru Ostrog. Njegova je želja bila da, putujući, što više ljudi upozna sa apelom za pomoć koja je Luki potrebna.

Nastavi čitati

Aktuelno